Bai na kontenido

Bai na kontenido

Habri Wowo pa Abrolhos

Habri Wowo pa Abrolhos

Habri Wowo pa Abrolhos

DI E KORESPONSAL DI SPIÈRTA! NA BRAZIL

DEN siglo 16, nabegantenan ku tabata serka di e refnan banda di kosta di estado Bahia, Brazil, tabata spièrta otro nabegante: “Abra os olhos!” (Habri wowo!) Segun tradishon, ta e spièrtamentu aki ku nan tabata ripití tur ora bai a bira nòmber di un grupo di sinku isla chikí den e region: archipiélago di Abrolhos.

Abrolhos ta situá den Oséano Sur Atlántiko, 80 kilometer so for di Caravelas i Alcobaça, dos poblashon kantu di kosta. Sin embargo, ref di koral ta rondoná e archipiélago i manten’é isolá. Tormentanan violento di Atlántiko i tambe refnan ku no ta registrá riba mapa lo tabata sufisiente peliger pa desanimá mayoria nabegante di bai eibanda. Pero tabatin un atrakshon ekonómiko grandi ku a superá tur esei: bayena lomba korkobá (bultrug).

Yagmentu i Opservashon di Bayena

Durante siglo 19, bayenanan di Abrolhos a bira un fuente prinsipal di entrada pa e poblashonnan di piskadó a lo largu di kosta. Despues di asistí na un sakrifisio di misa spesial kaminda un pastor lokal a bendishoná nan boto, e yagdónan tabata sali rumbo pa e archipiélago den boto chikí i habrí di rema òf di bela. Kon nan tabata logra mata un kriatura asina grandi? Nan tabata probechá di e instinto maternal di e bayena. E piskadónan tabata tira e yu ku harpun i despues us’é komo as pa trese e mama serka. E piskadónan tabata tou e bayenanan ku nan a mata hiba tera firme pa por a saka nan zeta balioso den un di e seis fábrikanan di prosesá bayena na Caravelas.

Sin embargo, ora e merkado lokal di zeta di bayena a frakasá meimei di siglo 19, e industria di yag bayena tambe a bai atras. Na komienso di siglo 20, despues ku hende tabata yag riba nan pa dékadanan, bayena lomba korkobá práktikamente a stòp di brui na Abrolhos. Esei a pone ku e yagmentu riba bayena rònt di e islanan pokopoko a bin stòp. E último biaha ku nan a mata un bayena ku harpun tabata na 1929.

Na 1983 un kapítulo nobo den e historia di Abrolhos a kuminsá ora ku gobièrnu a deklará e sinku islanan di e archipiélago i e ref di Abrolhos un parke nashonal marino, un área total di 910 kilometer kuadrá. Hende tabatin 50 aña sin tende nada di e bayenanan, pero na 1987 investigadónan a informá ku nan tabata mira bayena den e awanan di e parke i nan a disidí di investigá esei mas aleu. Pa nan sorpresa nan a deskubrí ku bayena lomba korkobá a bolbe kuminsá brui rònt di e islanan.

Notisia di e regreso di e bayenanan, huntu ku e kresiente reputashon di Abrolhos komo un paradeis pèrdí, a kuminsá atraé un kantidat chikí di bishitante. Un mainta ku shelu kla den zomer, un famia a subi un boto chikí di piskadó na Caravelas i a kohe rumbo pa Abrolhos, un biahe di seis ora. At’akí un di nan su deskripshon di e biahe pa e islanan.

Un Muraya di Sombré Grandi

“Segun ku Manoel, nos kapitan, a logra pasa dor di e Ref di Muraya, mi a komprondé dikon e nabegantenan portugues di ántes tabatin miedu di e laman aki. For di fondo di laman tabata sali pilá di koral yen di koló ku tabata yega te serka di superfisie, tin di nan tabata 20 meter haltu i 50 meter hanchu. Debí na nan forma hanchu ariba smal abou, hende lokal a yama nan sombré grandi. Hopi di e pilánan aki a djòin bou di awa pa forma bognan i gangnan inmenso, i asta tin un muraya di 20 kilometer largu ku ta sali for di awa manera un plataforma di ref. E murayanan aki ta forma e Ref di Muraya.

Despues ku nos a pasa e ref, nos a mira Abrolhos nos dilanti. For di un distansia e sinku islanan parse palu gigante pa wanta porta ku ta drif riba laman. Geólogonan a indiká ku posiblemente leu den pasado e preshon di lava ku tabata bini ariba a fòrsa e barankanan inmenso aki di subi for di fondo di oséano. Komo resultado, e sinku islanan tin kasi mesun forma di superfisie: na banda sùitost tin un seru steil ta sali for di awa i ku ta baha suavemente bai kaba den un playa smal na banda sùitwèst.

Nos por a mira awor e vuurtoren i un kareda di kasnan di dos piso riba e isla mas grandi, Santa Bárbara. E personal di e Instituto Brazilero di Medio Ambiente i Rekursonan Natural Renobabel (IBAMA) i tambe e sòldánan di marina di Brazil ku ta biba riba e isla ta dependé di un barku di provishon ku ta bini kada dos siman. Ta di komprondé ku e poblashon lokal di kabritu tambe ta anhelá yegada di e barku ei, ya ku nan lo sirbi komo kuminda pa e hendenan di e isla den kaso di emergensia. No ta permití penshon, hotèl, bar ni restorant riba e isla. Turistanan ku kier keda drumí mester hasi esei riba boto ku tin mará rònt di e isla.

Miéntras ku Manoel ta tira anker ku kuidou pa e no daña e ref di koral, dos wardadó di IBAMA ta subi nos boto i ta splika algun di e reglanan di e parke. Turista tin mag di bishitá solamente e dos islanan Siriba i Redonda, nan mester sigui e kamindanan marká i semper kompañá pa un wardadó. No tin mag di piska ni bai ku suvenir, ni sikiera un pida piedra for di playa. E opservashon di bayena tambe ta estriktamente regulá. Te ku tres boto tin mag di yega serka di e bayenanan, i no tin mag di yega mas serka ku 100 meter di nan. Si un bayena aserká un boto, mester paga e motor i tin mag di start e atrobe solamente ora por mira e bayena na superfisie. Botonan mester bandoná e lugá si un bayena duna kualkier indikashon di ta rabiá.”

Un Poblashon di Para Ku Ta Hala Atenshon

“Tin masha hopi para mes akinan. Diferente di nan tin kolonia ku ta brui webu, por ehèmpel, para trópiko (keerkringvogel), bubi enmaskará, skèrchi i meuchi (bonte stern).

Segun ku nos tabata subi e kosta yen di baranka di isla Siriba e promé dia di nos bishita, Jordan, un investigadó di IBAMA, a mustra nos algun nèshi di bubi i di para trópiko pik kòrá. Bubi ta keda kontentu ku nèshi trahá abou riba tereno habrí, pero e para trópiko pik kòrá ta preferá nachinan den baranka ku ta duna protekshon kontra ráfaganan di bientu fuerte ku lo por bòltu e nèshi fásilmente.

Esun ku mas ta sobresalí di e poblashon di para sin duda ta skèrchi (òf makuaku), ku tin e tamaño di un galiña. Durante temporada di buska pareha, e saku yamativo na garganta di e machu ta bira kòrá bibu i ta hincha te na e tamaño di un bala di futbòl. Pa straño ku por parse, skèrchi ta dependé di laman pero e tin miedu di awa. E tin masha tiki zeta pa hunta su plumanan kuné, p’esei si e sambuyá pa kohe piská e ta bira muchu pisá dor di awa.

Skèrchi su abilidat di bula ta kompensá e echo ku su plumanan no ta waterproef. Imaginá bo, e hanchura di su alanan di span ta 2 meter! Su alanan ta fangu koriente di airu kayente i e por keda zueif den laira kasi sin move, miéntras ku e ta vigilá e bubi, su sosio obligá den piskamentu. Asina ku e bubi kohe un piská, e skèrchi ta baha abou i atak’é ku su pik largu i doblá. Tin biaha e ta ranka e piská for di boka di e bubi. Si e bubi morto spantá laga e piská kai, e skèrchi ta baha lihé i koh’é promé ku e kai den awa. Awor kiko si e bubi a guli e piská kaba? Hende a yega di mira skèrchi agresivo persiguí bubi i fòrs’é saka su kuminda!”

E Esena bou di Awa

“Nos a pasa e di dos dia di nos bishita eksplorando bou di awa. E temperatura di awa den e archipiélago nunka ta baha bou di 24 grado Celsius, i tin visibilidat te ku 15 meter. Bo no tin mester di ekipo karu di sambuyá pa bo eksplorá e awanan kalmu i plat serka di e islanan. Tur loke bo mester ta un snòrkel, un dùikbrel i zwemvin. Segun ku solo ta bria riba e mundu bou di awa aki, e ta reflehá riba gruponan di piská, riba koral koló bèrdè, lila i hel, i riba spòns i lima kòrá. Nos a landa den lus yen di koló. Ounke e kantidat di sorto di koral ta chikí na komparashon ku otro refnan tropikal, tin algun sorto ku bo ta haña akinan so.

E awanan blou remarkabel ku ta rondoná e isla ta abundá ku mas di 160 sorto di piská. Tin tur forma i tamaño di kriatura: de bes en kuando un turtuga kawama, piská sheu, kleinfeshi, guepi, gutu, zaagbaars masha grandi i konglá (òf kolebra di laman). E piskánan ta asina mansu ku literalmente nan ta kome for di bo man, i ora e kuminda kaba, nan ta kuminsá morde bo dedenan suavemente, en buska di mas.”

Regreso di Bayena

“E atardi di nos di tres dia na e archipiélago, nos a kohe rumbo bèk pa Caravelas ku sintimentunan miksto. Mi tabata enkantá ku Abrolhos, pero tòg desapuntá ku ainda nos no a mira ni un solo bayena. Sin embargo, ora nos tabatin mei ora ta nabegá, Manoel a grita diripiente: ‘Ata bayena! Ata bayena!’ Tres bayena lomba korkobá a presentá un 200 meter nos dilanti, nan tabata dos adulto i un yu. Nos por a mira kla-kla e koló blanku bou di nan alanan inmenso. Podisé ta kuriosidat a pone un di nan bini mas serka i landa banda di nos pa un par di minüt. Mi no por a kere mi bista ora ku e bayena a dal un salto. El a saka mitar di su kurpa grandi for di awa i a bin dal abou riba su lomba. Esei a habri un kanal masha grandi den laman! Segun ku e islanan tabata bira chikí den distansia, nos por a mira e bayenanan su rabu ainda i tambe e kolumna di awa ku de bes en kuando nan tabata spùit saka. Nos a keda kontentu pa mira ku e bayena lomba korkobá a regresá.”

Un Futuro Insigur

Kisas e menasa di yagdó di bayena no t’ei mas, pero tin otro menasa. Lo ta irealístiko pa pensa ku e islanan aki por mantené nan mes isolá for di e problemanan di medio ambiente. Un eksperto di oséano a ekspres’é asina’kí: ‘No ta basta pa konserbá un archipiélago i restringí akseso na dje, si tur kos rònt di dje ta ser destruí.’

Hopi sientífiko ta kere ku un oumento di e temperatura mundial ta pone ku e Ref di Muraya ta blikiando, lokual ta un señal ku su limanan chikí ta disparsiendo. Ta parse inevitabel ku e destrukshon di mondi i e eroshon riba tera firme ku tempu lo afektá e koralnan di e isla, komo ku esei ta oumentá e kantidat di lodo ku e riunan ta basha den laman. I klaru ku segun ku e kantidat di bishitantenan ta subi tur aña, protektornan di medio ambiente mester keda masha alerta pa evitá ku Abrolhos ta sufri e konsekuensianan di su propio beyesa bon konserbá.

Pero, te asina leu ningun di e nubianan skur aki no a tira sombra riba e beyesa puru di Abrolhos: su bayenanan impreshonante i akrobátiko, paranan fasinante i koral úniko. Despues di kasi 500 aña di su deskubrimentu, ainda Abrolhos ta un lugá kaminda ta bale la pena bo tene bo wowonan habrí. Un bishita na e archipiélago ei ta un delisia pa bo bista i un eksperensia inolvidabel.

[Mapa na página 23]

(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)

BRAZIL

ABROLHOS

[Mapa na página 23]

ARCHIPIÉLAGO DI ABROLHOS

Siriba

Redonda

Santa Bárbara

Guarita

Sueste

[Plachi na página 23]

E vuurtoren di Abrolhos, konstruí na 1861

[Plachi na página 24]

Skèrchi

[Plachi na página 24]

Hersen koral

[Rekonosementu]

Enrico Marcovaldi/Abrolhos Turismo

[Plachi na página 24]

Sheu

[Plachi na página 24, 25]

Bubi enmaskará

[Plachi na página 24, 25]

Redonda

[Rekonosementu]

Foto da ilha: Maristela Colucci

[Plachi na página 25]

Konglá

[Plachi na página 25]

Kleinfeshi

[Plachi na página 25]

Para trópiko pik kòrá

[Plachi na página 26]

Bayena lomba korkobá ku su yu