Bai na kontenido

Bai na kontenido

Salu di Laman—Ku Yudansa di Solo i Bientu

Salu di Laman—Ku Yudansa di Solo i Bientu

Salu di Laman—Ku Yudansa di Solo i Bientu

DI E KORESPONSAL DI SPIÈRTA! NA FRANSIA

DAMNAN kant’i awa ta reflehá e variashon di kolónan den atmósfera. Pará den e mosaiko di damnan rektangular, un hòmber konosí na franses komo un paludier ta forma seritu di un material blanku ku e ta saka for di e awa i ku ta bria den e lus di solo. Aki, den e saliñanan di Guérande i riba e islanan di Noirmoutier i Ré, na Kosta Atlántiko, ainda e paludiernan di Fransia ta usa métodonan tradishonal pa saka salu for di laman.

“Oro Blanku”

Uso di zoutpannen ku tin na Kosta Atlántiko di Fransia a kuminsá rònt di siglo 3 di nos era. Pero tabata te na final di Edat Medio ku produkshon di salu realmente a alkansá un nivel importante. Oumento di e poblashon di Europa durante Edat Medio a subi e demanda riba salu drástikamente, ya ku salu por a konserbá karni i piská. Por ehèmpel, pa konserbá kuater ton di pekelé, nan tabatin mester di un ton di salu. En bista di e echo ku karni tabata un luho pa e pueblo komun, piská salgá tabata nan kuminda di tur dia. Henter e parti nort di Europa tabata manda barku na e kosta di Bretagne pa kumpra e gran kantidat di salu ku piskadónan tabatin mester pa konserbá nan piskánan.

E reinan di Fransia a ripará ku komersiantenan tabata gana un fortuna ku e “oro blanku” aki. Na aña 1340 nan a imponé un impuesto riba salu, i el a bira konosí komo “gabelle,” for di e palabra arabir pa impuesto: qabālah. E impuesto aki tabata sumamente impopular, i a okashoná lantamentunan sangriento. Loke pueblo a konsiderá masha inhustu ta ku e kumpradó tabata obligá di paga un preis haltu pa e salu i kumpra por lo ménos e kantidat mínimo stipulá, sin importá kuantu realmente e tabatin mester. Anto personanan privilegiá mes, manera hende di aristokrasia i miembronan di klero, no tabatin nodi paga e impuesto. Sierto provinsianan, inkluso Bretagne, tampoko tabatin nodi paga impuesto, i otro provinsianan a paga solamente un kuart di e tarifa. Esaki a hiba na diferensianan masha grandi den preis di salu, i komo resultado salu por tabata kosta 40 biaha mas karu den un provinsia kompará ku otro.

No ta un sorpresa anto ku bou di e sirkunstansianan ei kontrabanda a floresé. Sin embargo, hende ku nan a gara ku kontrabanda di salu tabata haña kastigu severo. Sea tabata marka nan ku heru kayente, manda nan riba barku pa traha komo katibu di rema barku òf asta sentensiá nan na morto. Na prinsipio di siglo 18, rònt di un kuart di tur katibu di rema barku tabata kontrabandista di salu, miéntras ku e restu tabata kriminalnan komun, sòldánan ku a desertá òf protestantnan persiguí despues ku a revoká e Dekreto di Nantes. * Un di e promé eksigensianan di e Revolushon di 1789 ku a asotá Fransia tabata pa eliminá e impuesto odiá aki.

Produkshon di Salu ku Yudansa di Solo i Bientu

E manera ku nan ta saka salu for di e Kosta Atlántiko di Fransia a keda básikamente meskos pa siglonan. Kon nan ta saka salu for di laman? Di sèptèmber te ku mei, e paludier ta dediká su mes na drecha e dijknan i kanalnan di klei ku tin den e saliñanan i ta prepará e zoutpannen kaminda lo kristalisá e salu. Ora e temporada di kalor kuminsá, solo, bientu i marea di laman ta yuda e saliñanan traha salu na aire liber. Ora marea ta haltu, awa di laman ta drenta den e promé dam ku yama vasière. Einan e awa ta keda para i kuminsá seka. Kaba nan ta laga e awa sigui pasa lentamente dor di un seri di dam kaminda e ta seka mas ainda. Segun ku e awa ta bira mas i mas brak, e ta yena ku lima mikroskópiko, lokual temporalmente ta duna e awa hopi salu un koló un poko kòrá. Ora e lima muri, e ta duna e salu un tiki holó di flor di violeta. Pa ora e awa salu yega na e zoutpannen pa e kristalisá, e ta yen-yen di salu i su konsentrashon a subi for di mas o ménos 35 gram di salu pa liter te na mas o ménos 260 gram di salu pa liter.

Debí na e naturalesa delikado di e saliñanan aki no ta posibel pa saka salu ku mashin manera ta sosodé na e saliñanan di Mediteráneo di e statnan Salin-de-Giraud i Aigues-Mortes. Na e Kosta di Atlántiko e paludier ta usa un kos manera un harpa largu di palu pa e hala e salu pone na rant di e zoutpan. E ta tene kuidou pa e no kohe klei for di fondo di e dam plat. E salu ta un poko shinishi debí na e klei, i nan ta lag’é para pa e seka. Komo promedio un paludier ta saka salu for di mas o ménos 60 zoutpan, i kada un di e zoutpannen ei ta produsí aproksimadamente un ton i mei di salu pa aña.

Bou di sierto kondishonnan, un kapa fini di salu ku parse sneu sa forma riba superfisie di e awa. Nan ta yam’é fleur de sel (flor di salu), i e ta forma un porsentahe chikí di e kantidat total di salu rekohé pa aña, pero fransesnan gusta kushiná kuné.

Klaru ku tur e trahamentu di salu aki ta dependé di e kaprichonan di e klima. Un eks-komersiante di salu a bisa: “Nunka nos no sa sigur-sigur si nos lo tin un bon aña. Por ehèmpel, na 1950, áwaseru a kai henter zomer. Nos no a rekohé sufisiente salu ni pa yena un sombré.” Pascal, un paludier di Guérande, a remarká: “Na 1997, mi a rekohé 180 ton di salu brutu i 11 ton di ‘flor.’ E aña aki [1999], wer no tabata dje bon ei. Mi a rekohé solamente 82 ton.” Pa straño ku por parse, wer demasiado kayente tambe ta kousa daño, pasobra e awa salu ta bira muchu kayente i no ta kristalisá.

Demanda Ta Subi i Baha

Den siglo 19 industrialisashon a baha e demanda riba e saliñanan Atlántiko. Debí na adelanto den transportashon e produktornan di Mediteráneo por a inundá merkado ku salu barata. Es mas, e klima di Mediteráneo ta permití nan produsí mas ku 1,5 mion ton di salu pa aña. En bista di e kompetensia ei, produkshon di salu na e saliñanan Atlántiko a yega na su punto mas abou durante e dékada di 1970, i a parse ku e tabata destiná pa kaba na nada.

Pero den último añanan e “oro blanku” aki a rekuperá un parti di su brio di ántes. E kresiente realisashon di e balor ekológiko i ekonómiko di e saliñanan a kuminsá kambia e situashon. E zoutpannen ta forma parti di un sistema ekológiko ku ta forma un refugio pa un gran variedat di mata i para migratorio; un refugio ku awor a haña rekonosementu i protekshon.

Es mas, e kostanan bon konserbá aki ku ta kontené aktividat tradishonal ku no a ser afektá pa e agitashon di bida moderno, ta atraé turista ku kier sali for di e ambiente kompetitivo di mundu. Un punto importante tambe ta e echo ku den un era di kresiente preokupashon ku polushon i ku e kalidat di e kuminda ku nos ta kome, un artíkulo produsí kompletamente natural, sin ningun tratamentu kímiko, ta bende bon riba merkado. Podisé despues di tur kos, den e mundu aki di globalisashon i kompetensia frenétiko, tòg tin un lugá ainda pa e paludiernan di Fransia ku nan profeshon hopi bieu di traha salu di laman.

[Nota]

^ par. 7 Wak E Toren di Vigilansia di 15 di ougùstùs 1998, página 25-9, publiká dor di Testigunan di Yehova.

[Kuadro na página 22]

SALU I BO SALÚ

Komementu di kuminda ku hopi salu supuestamente ta kousa preshon haltu, un faktor ku ta kontribuí na atake di kurason. Pa e motibu aki spesialistanan di salú por lo general ta rekomendá pa un hende no kome mas ku seis gram di salu pa dia.

Sin embargo, estudionan resien aparentemente ta indiká ku komementu di ménos salu no ta ègt baha e preshon di hende ku tin preshon haltu i ku e tin asta ménos efekto riba hende ku preshon normal. Un estudio publiká den e revista The Lancet di 14 di mart 1998, a indiká ku hende riba un dieta di tiki salu a sufri mas atake di kurason ku esnan ku a kome un kantidat normal di salu. E estudio a konkluí ku “pa un dieta di tiki salu, e daño kisas ta mas ku e benefisio.” Un artíkulo den e revista Canadian Medical Association Journal (CMAJ) di 4 di mei 1999, a deklará ku “aktualmente no ta rekomendando pa limitá uso di salu serka e poblashon ku tin preshon normal debí ku no tin sufisiente prueba ku ta demostrá ku esaki lo hiba na ménos kaso di preshon haltu.”

Esaki kier men ku bo no tin nodi preokupá ku kuantu salu bo ta kome? Wèl, meskos ku tur pregunta tokante komementu, e prinsipio ta moderashon. E artíkulo di CMAJ menshoná ariba ta rekomendá hende pa evitá di kome demasiado salu, pa limitá e kantidat di salu ku nan ta kushiná kuné i purba pa no agregá salu na kuminda ora di kome. Sin embargo, si bo tin preshon haltu òf problema di kurason, sigui e rekomendashonnan di bo dòkter.

[Mapa na página 21]

(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)

Guérande

ÎLE DE NOIRMOUTIER

ÎLE DE RÉ

[Plachi na página 22]

“Fleur de sel”

[Plachi na página 23]

Île de Ré

[Plachi na página 23]

Rekohiendo “fleur de sel”

[Plachi na página 23]

Saliña i zoutpannen

[Plachi na página 23]

Un “paludier” na Noirmoutier

[Rekonosementu pa Potrèt na página 21]

© Cliché Bibliothèque nationale de France, Paris

[Rekonosementu pa Potrèt na página 23]

Te ariba: Index Stock Photography Inc./Diaphor Agency; banda robes: © V. Sarazin/CDT44; meimei i banda drechi: © Aquasel, Noirmoutier