Bai na kontenido

Bai na kontenido

For di Nos Lektornan

For di Nos Lektornan

For di Nos Lektornan

Korte Supremo Danki pa e seri di artíkulonan di portada “Korte Supremo Merikano i Libertat di Ekspreshon.” (8 di yanüari 2003) E artíkulonan aki a mustra ku ora mayoria hende den un komunidat tin prehuisio kontra algu, hende por kuminsá konsiderá ku sin mas esaki ta korekto. Mayoria hende ta bisa ku bo tin mag di kere den kiko ku bo kier, pero ta prohibí pa papia tokante dje. Awor ku mi a lesa e artíkulonan aki, lo mi ta mas habrí pa papia tokante mi kreensianan religioso ku otro hende.

S. O., Hapon

Sin duda e kaso di Stratton, Ohio, tabata un viktoria pa libertat di ekspreshon. E desishon faborabel por konvensé hende na otro parti di mundu pa kambia nan opinion, manera aki na Filipina, kaminda na sierto área outoridatnan seglar ta eksigí pa Testigunan di Yehova pidi un pèrmit pa nan prediká di kas pa kas. Nos ta gradisidu pa e viktoria aki ku ta asina nesesario.

N. E., Filipina

Abrolhos Mi tin 13 aña. Tabata masha dushi pa lesa e artíkulo “Habri Wowo pa Abrolhos.” (8 di yanüari 2003) Semper mi tabata interesá den paranan straño, pero mi ta spesialmente interesá den loke ta sosodé den fondo di laman i riba islanan. Mi ta spera ku boso lo sigui publiká artíkulonan asina.

V. J., Serbia i Montenegro

Embaraso Mas Safe Mi kier gradisí boso pa e artíkulo “Kon pa Hasi Bo Embaraso Mas Safe.” (8 di yanüari 2003) E artíkulo aki a yuda mi mira klaramente kiko un embaraso ta enserá. Mi tin 32 aña i mi tabatin ègt mester di e artíkulo aki. Awor mi a komprondé kiko mi tin ku hasi pa por tin un embaraso mas safe i mustra apresio pa e regalo maravioso aki.

B. C., Italia

E artíkulo aki a menshoná ku un hende muhé por laga hasi un tèst pa wak si e tin e bakteria grupo B streptokoko durante su di 26 pa di 28 siman di embaraso. Un rekomendashon mas resiente ta pa hasi e tèst aki durante e di 35 pa di 37 siman di embaraso i no durante e di 26 pa di 28 siman. Esnan ku a lesa e artíkulo aki probablemente lo puntra nan dòkter ta dikon e tèst no ta wòrdu hasi durante e di 26 pa di 28 siman. Nan dòkternan por deskartá Spièrta! komo un fuente di informashon konfiabel pa nan pashèntnan.

L. S., Merka

“Spièrta!” ta kontestá: Preparashon di nos revistanan ta tuma lugá lunanan di antemano pa nan por wòrdu tradusí na mas ku 80 idioma. Na momentu ku a skirbi e artíkulo tokante embaraso mas safe, mayoria hende tabata konsiderá ku ta na su lugá pa laga hasi e tèst entre e di 26 pa di 28 siman. Sin embargo, na luna di ougùstùs 2002, e Akademia Merikano di Pediatria a saka un informashon mas resiente ku a keda aprobá dor di e Sentro Merikano pa Kombatí i Prevení Enfermedat. Aktualmente, manera e lesadó a menshoná korektamente, ta wòrdu rekomendá pa hasi e tèst aki durante e di 35 pa di 37 siman.

Na pagina 13, un nota na pia di página ta bisa ku tin heru i ásido fóliko den higra i nechi. Sin embargo, higra tin hopi vitamina A—lokual, manera boso artíkulo ta bisa, por ta peligroso pa beibi.

B. J., Gran Bretania

“Spièrta!” ta kontestá: Danki pa e spièrtamentu.

Preshon di Pareu Mi ta un mucha muhé di 15 aña i ta haña ku no ta fásil pa trata ku preshon di pareu. Mi a keda enkantá ku e artíkulo “Hóbennan Sa Puntra . . . Kon Mi Por Trata ku e Preshon di Mi Pareunan?” (8 di yanüari 2003) Ora mi a lesa ku otro hóbennan tin e mesun problema ku mi, mi a haña un konsuelo pa sa ku no ta ami so ta pasa den esaki. Nos por vense preshon di pareu ku yudansa di e úniko Dios Todopoderoso. Masha danki pa e informashon aki ku a yega nèt na ora.

K. R., Oustralia

[Rekonosementu pa Potrèt na página 30]

Pòtret di Josh Mathes, Collection of the Supreme Court of the United States