Bai na kontenido

Bai na kontenido

Opservando Mundu

Opservando Mundu

Opservando Mundu

E Peligernan di Hasi Yen di Kos Pareu

Purba hasi yen di kos pareu “realmente por hasi bo bira ménos efisiente i, wèl, mas estúpido,” The Wall Street Journal ta bisa. “Purba hasi dos òf tres kos na mes momentu òf lihé-lihé tras di otro en general por tuma mas tempu ku si bo hasi nan un pa un. Esaki por laga bo ku ménos energia mental pa hasi kada tarea.” Algun señal di spièrtamentu ta pèrdida parsial di memoria (manera lubidá loke bo a kaba di hasi òf bisa), falta di atenshon, pèrdida di abilidat di konsentrá, síntoma di strès (manera rosea kòrtiku), i problema pa komuniká ku otro hende. Efisiensia ta baha mas ainda ora e tareanan ta eksigí pa bo usa e mesun partinan di bo selebro, manera por ehèmpel papia na telefon i na mes momentu skucha loke un mucha ta bisa na bos haltu for di un otro kamber. Purba hasi yen di kos pareu ta spesialmente peligroso ora bo ta stür. Kosnan manera kome òf bebe, rèk man pa kohe algu, hiba un kòmbersashon intenso ku un pasahero òf ku un hende na telefon, make-up kara, òf djis kambia stashon di radio òf mishi ku otro kònòpi por distraí bo brevemente i kousa aksidente.

No Sagudí Beibi Nunka!

Sagudí beibi duru por kousa ‘whiplash’ ku “por okashoná sangramentu den kabes i preshon haltu riba e selebro, lokual ta pone ku e selebro ta habri for di otro,” segun e korant Toronto Star. Dor ku un beibi su múskulonan no ta kompletamente desaroyá ainda i su tehido di selebro ta eksepshonalmente frágil, ora bo “sagudí un beibi pa solamente un par di sekònde, esei por kousa leshon permanente. E leshonnan aki por inkluí hinchamentu i daño selebral, hersenverlamming, retardo mental, stankamentu den desaroyo, sieguedat, pèrdida di oido, parálisis i morto.” Dr. James King, un spesialista di mucha na e Hospital di Mucha di Ost Ontario, a investigá e efektonan di sagudí beibi. E ta bisa ku mester eduká públiko, pasobra den hopi kaso e dañonan kousá no ta manifestá mesora i por diagnostiká ku ta grip òf un vírus e beibi tin. “Mester transmití bon kla e mensahe ku nunka bo no mester sagudí un beibi. Esnan ku a kaba di bira mayor mester haña sa esaki,” Dr. King ta bisa.

No Ta Interesá den Religion

“No ta parse ku [haponesnan] ta akudí na religion pa haña kontesta den nan lucha pa trata ku e kondishonnan deprimente aktual,” segun e korant IHT Asahi Shimbun. Riba e pregunta “Bo ta kere òf tin interes den religion òf den un ke otro tipo di kreensia?” apénas 13 porshento di tantu hòmber komo muhé a kontestá afirmativamente. Un 9 porshento di hende hòmber i 10 porshento di hende muhé a bisa ku nan ta “un tiki” interesá. E korant ta agregá ku “ta partikularmente remarkabel e tiki interes di apénas 6 porshento ku hende muhé di bint’i piku aña a mustra.” E estudio anual a mustra ku 77 porshento di hende hòmber na Hapon i 76 porshento di hende muhé ta bisa ku nan no tin niun klase di interes den religion òf den kualkier kreensia. E interes ku haponesnan tin den religion a baha ku kasi 50 porshento desde un enkuesta similar ku nan a hasi na 1978. En general, ta esnan di mas edat a bisa di tin interes den religion, partikularmente esnan riba 60 aña.

Depreshon Ta Hiba na Otro Malesa

“E Organisashon Mundial di Salú a pronostiká ku pa 2020 depreshon lo ta e di dos malesa na mundu, despues di malesa di kurason, ku lo ta e kousante prinsipal di desabilidat,” U.S.News & World Report ta bisa. Mas i mas eksperto ta mira e problema serio aki di salú públiko no djis komo un problema “puramente sikológiko.” Segun Philip Gold, kabesante di neuroendokrinologia klíniko na e Instituto Nashonal Merikano di Salú Mental, “depreshon ta realmente e úniko malesa ku ta afektá henter bo kurpa—i ta kompliká—kasi tur otro malesa.” Depreshon por asta kousa malesa di kurason i diabétis. Por ehèmpel, estudionan ta mustra ku hende ku depreshon “tin kurason mas infleksibel, ku ta ménos kapas pa respondé na e diferente eksigensianan den e kurpa pa sanger i oksígeno,” e artíkulo ta bisa. Tambe, “un mente deprimí ta manda señal ku e tin mester di mas energia, lokual por kousa produkshon di e hormon cortisol, ku ta subi e nivel di suku den sanger.” Tambe nan a mira un konekshon entre depreshon i osteoporósis i kanser. Estudionan ta wòrdu hasí pa mira ku si trata depreshon, esei lo por mehorá e resultado di tratamentu di trastornonan manera osteoporósis i kanser.

Matrimonio i Kurason

“Investigashonnan a mustra ku e kalidat di un hende su matrimonio por yuda determiná kon bon e ta rekuperá despues di un operashon di kurason,” The Daily Telegraph di Lònden ta bisa. Segun Dr. James Coyne, di e Universidat di Pennsylvania, Merka, un matrimonio felis por duna un pashènt motibu pa bringa pa rekobrá su salú, pero “un matrimonio infelis por pone ku ta bira mas difísil pa e hende rekuperá ku ora e no ta kasá.” Dr. Coyne i su tim a graba riba vidio e diskushonnan ku parehanan tabatin na kas i a deskubrí ku pashèntnan di kurason ku no tabata felis ku nan partner tabatin dos biaha mas chèns di muri denter di kuater aña kompará ku e pashèntnan ku tabata bai bon ku nan partner. Dr. Linda Waite, un profèser di sosiologia na e Universidat di Chicago, a konkluí ku un matrimonio felis “ta igual na kome salú, hasi ehersisio i no huma.”

“Palu di Violin” Ta na Peliger

“Pa traha strijkstok di violin di kalidat haltu, un tipo spesial di palu ta nesesario—pero e palu aki ta birando skars,” e revista aleman di siensia natur & kosmos ta bisa. E palu ku ta produsí e tipo di material aki ta Caesalpinia echinata, konosí tambe komo Pernambuco òf pau brasil. E ta krese den e selva kant’i kosta di Brazil. Pero e selva aki ta birando chikitu rápidamente segun ku hende ta kap palu pa limpia e tereno pa agrikultura. Awor e palunan ta okupá solamente 4 porshento di nan área original i nan ta riba e lista di espesienan na peliger. Ademas, ta solamente e palunan ku ta 20 aña bieu òf mas ta desaroyá e kernhout hel òf kòrá-maron ku ta bon pa traha strijkstok pa violin. E artíkulo ta bisa ku segun e maestro den trahamentu di strijkstok pa violin, Thomas Gerbeth, no ta eksistí un supstituto similar dor ku “ainda material sintétiko no a alkansá e nivel aki di kalidat superior.” Trahadónan di strijkstok di violin i músikonan awor ta promové konserbashon di nan “palu di violin.”

Un Maldishon Antiguo Ku No A Disparsé

“A detektá mas ku 700.000 kaso nobo di lepra mundialmente durante aña 2002, segun e sifranan di Organisashon Mundial di Salú,” e korant spañó El País ta raportá. Lepra a kousa teror for di tempunan bíbliko. Awendia sí nan por kura e tipo di lepra ku tin awe. De echo, mas o ménos 12 mion hende a rekuperá di lepra durante e último 20 añanan. Sin embargo, “nos no por asumí ainda ku lepra ta algu di pasado,” investigadó Jeanette Farrell ta deklará. Outoridatnan di salú no a logra kaba ku e malesa, i semper tin kasonan nobo di lepra. E paisnan prinsipalmente afektá ta Brazil, India, Madagascar, Mozambique, Myanmar i Népal. E echo ku resientemente sientífikonan a logra desifrá hende su DNA ta duna nan e speransa di por haña un bon vakuna pa lepra.

“Défisit Alarmante di Hende Muhé” na China

Segun e revista China Today, “e di sinku senso nashonal di China ta mustra ku aktualmente tin 116,9 yu hòmber ta nase pa kada 100 yu muhé. Na 1990 tabata 113,8 yu hòmber pa kada 100 yu muhé. Tur dos sifra ta surpasá e norma internashonal di 105 yu hòmber pa kada 100 yu muhé, i ta indiká ku e défisit aki di hende muhé ta birando pió di loke e ta kaba na China.” Segun e pronóstikonan, den futuro aproksimadamente 50 mion hòmber chines lo no por haña un kasá ora nan yega edat pa kasa. E artíkulo ta agregá: “Zheng Zizhen, kabesante di e Instituto di Sosiologia i Demografia di Provinsia Guangdong, ta bisa ku si no bin un kambio den e balansa entre beibi maskulino i femenino, esaki lo tin un efekto negativo riba struktura di e poblashon, riba e sosiedat i riba moralidat di China.”