Bai na kontenido

Bai na kontenido

Opservando Mundu

Opservando Mundu

Opservando Mundu

E Fenómeno di Tráfiko Pegá

Bo a yega di puntra bo mes dikon tin bes despues di a keda pegá den tráfiko pa algun ratu, diripiente bo por sigui kore na un velosidat normal sin ku bo ta mira e motibu pakiko e tráfiko a pega? Segun The Wall Street Journal, den práktika tin vários motibu pa inkomodidat manera un tráfiko ku ta move pokopoko, asta ora no tin aksidente ni kaminda malu na bista. Asta un bahamentu di velosidat pa un momentu breve ta pone ku outonan na un distansia leu tin ku baha nan velosidat te ku ta parse komo si fuera nan ta gatiando. E korant ta bisa ku “segun un kálkulo, pa tres kuart di e kasonan den kua tráfiko ta pegá no tin un motibu visibel. Ounke e problema a surgi i a ser resolvé oranan promé, su efekto ta keda.” Kambia di ruta pa evitá pegamentu den tráfiko por ta efektivo ora un stat ta relativamente bashí. Pero ora kayanan ta drùk i otro shofùrnan hasi meskos ku bo, “bo chèns pa haña e ruta mas lihé ta mesun grandi ku ora bo ta buska e rij ku ta bai mas lihé ora di paga den supermerkado,” e artíkulo ta bisa. “Realmente, shofùrnan ku ta keda trankil por manehá e situashon mihó ku esnan ku ta buska tur manera pa haña e ruta di mas lihé.”

Adikshon na Nikotina fo’i Prinsipio

“E promé trèk di un sigaria por ta sufisiente pa hasi un tiner adikto,” segun e korant National Post di Canada. “E deskubrimentu sorprendente aki ta kontradisí e punto di bista ku hende en general tabatin tokante adikshon na nikotina. Nan tabata pensa ku e proseso ku ta hiba na adikshon di nikotina ta bai gradualmente i ku e ta sosodé solamente despues ku e persona tabata un humadó pisá pa vários aña.” Den un estudio ku investigadónan a hasi bou di 1.200 tiner pa un periodo di mas o ménos seis aña, nan a haña sa ku “adikshon ta pone un preshon muchu mas fuerte riba hóbennan pa nan huma ku e influensia di preshon di pareu, asta den kaso di esnan ku ta huma de bes en kuando,” e korant ta bisa. Segun e estudio, “serka hopi hóben ku ta huma bo ta haña e síntomanan di adikshon na nikotina di e dia ku nan a huma e promé sigaria te ora ku nan a kuminsá huma tur dia.” E investigadónan a bisa ku mester adaptá kampaña kontra humamentu pa nan no solamente yuda hóbennan resistí e tentashon pa huma sino tambe pa yuda esnan ku a yega di huma pa vense e adikshon na nikotina.

Limpi-Limpi Ta Muchu Limpi?

Hopi hende tin e kustumber di tuma nan tempu pa dal un bon baño na fin di dia. Sin embargo, segun e korant di Oustralia, The Daily Telegraph, “un baño demasiado profundo por kousa hopi problema ku kueru.” “Hopi bes hende ta tumando demasiado tempu pa baña, i nan ta usando e produktonan robes riba nan kueru.” E dermatólogo Dr. Megan Andrews ta splika: “Nos tur ta gusta sinti ku nos kurpa ta limpi-limpi, pero eigenlijk ora nos ta sinti ku nos kueru ta limpi-limpi esei ta nifiká ku nos a hasi daño na e kueru . . . Ounke hende ta sinti nan mes bon, nan ta hasiendo nan mes daño.” Dikon? Pasobra si bo ta baña bo kurpa demasiado, esaki lo “kita e vètnan natural, i komo konsekuensia e mikro organismonan ku ta sirbi komo kapa protektivo p’e kueru i e órgano di mas grandi di e kurpa [e kueru] probablemente ta bai haña skernan i marka fini-fini,” segun e korant. I e ta sigui remarká ku e temporada di wenter ku poko humedat “ta un tempu spesial di preokupashon.” Dr. Andrews ta rekomendá pa no tuma mas ku un baño breve pa dia.

Konseho Desastroso

“Te ku e dékada di 1970, mayoria pueblo na Bangladesh i Wèst Bengala [India] tabatin sea un pos ku no tabata muchu profundo kobá, òf nan tabata saka awa for di dam òf riu. I regularmente nan tabatin problema ku kólera, disenteria i otro malesanan ku ta ser kousá dor di uso di e awa,” segun The Guardian Weekly. “E ora ei Nashonnan Uní a konsehá e hendenan pa bora posnan profundo (den baranka ku ta kontené awa i ku ta lag’é pasa) for di kua ta saka awa ‘ku pipa’ pa nan por haña awa limpi, liber di bakteria.” Nan a bora kasi 20 mion pos na Bangladesh, Vietnam, Láos, Burma (awor Myanmar), Tailandia, Népal, China, Pakistan, Cambodia, i Wèst Bengala, India. Sin embargo, hopi di e posnan a yega n’e partinan profundo den tera ku ta kontené arséniko. E resultado tabata un venenamentu na un eskala asina grandi ku e Organisashon Mundial di Salú ta yam’é “e venenamentu masal mas grandi di un poblashon den historia di mundu.” Rònt di 150 mion hende a bebe e awa kontaminá durante e dos último dékadanan. Na Bangladesh so tabatin un total di 15.000 kaso grave di venenamentu ku arséniko. Gruponan lokal, gobièrnunan i ONU ta konsiderando e opshonnan, pero ainda nan no a haña un solushon práktiko pa resolvé e situashon.

Sea Alerta pa Suisidio di Mucha

“Ochenta porshento di e muchanan ku ta kometé suisidio òf hasi intento p’esei ta anunsiá esaki verbalmente òf via karta, dianan òf lunanan di antemano,” segun informe di e korant Milenio di Mexico City. E motibunan prinsipal pakiko menornan no ke biba mas ta maltrato (físiko, emoshonal òf verbal), abusu seksual, famia kibrá i problema ku skol. Segun José Luis Vázquez, un sikiatra na e Instituto Mèksikano pa Siguridat Sosial, morto a bira un kos asina gewon na televishon, den pelíkula, wega di vidio i buki, ku e muchanan a forma un idea robes tokante e balor di bida. Mas aleu e ta bisa ku 15 di kada 100 mucha entre ocho pa dies aña ta pensa pa kometé suisidio i di esakinan 5 porshento ta logra mata nan kurpa. E korant ta rekomendá pa hasi kaso ora muchanan ta menshoná suisidio, i no djis ignor’é komo un menasa òf un intento pa haña atenshon. E ta agregá: “Mayornan mester dediká tempu na nan yunan i hunga ku nan, nunka pèrdè komunikashon, i semper mustra amor na nan.”

Rabiamentu Ta Malu pa Bo

Segun Valentina D’Urso, un dosente di sikologia na Universidat Padua na Italia, “rabia ta un fenómeno ku mas i mas ta kresiendo den nos sosiedat, pero e ta produsí efektonan negativo riba e organismo.” Múskulonan ta bira tenso, batimentu di kurason i halamentu di rosea ta aselerá, i e kurpa ta drenta un estado di strès. Tambe rabia por stroba un persona di rasoná i e por pone ku e persona tin ménos kontròl riba su akshonnan. “Laga nos krea e kustumber di antisipá situashonnan di riesgo . . . Laga nos bisa mesora di un manera kalmu, ‘mi no ta di akuerdo,’ i nos lo biba hopi mas mihó,” segun D’Urso.

Dòkternan ku Strès

Resientemente e Asosiashon Médiko Kanades a tene un enkuesta bou di 2.251 dòkter den henter e pais. Nan “a saka afó ku 45,7 porshento di nan tabata den un estado avansá di kansansio, karakterisá pa agotamentu emoshonal, aktitut sarkástiko i e sintimentu di ku nan no ta efikas den nan trabou,” segun e korant Vancouver Sun. Di akuerdo ku Dr. Paul Farnan, kordinadó di e Programa di Apoyo pa Dòkternan na British Columbia, e faktornan ku ta duna hopi dòkter strès ta entre otro, e difikultat ku nan tin pa haña un otro dòkter pa remplasá nan ora nan ke tuma fakansi, e programa demasiado drùk ku nan tin ora di traha warda i e avalancha di rekisitonan ofisial di atministrashon. Dr. Farnan ta animá dòkternan ku tin strès pa balansá nan asuntunan dor di dediká tempu na nan famia i partisipá den aktividatnan ku ta duna satisfakshon emoshonal i spiritual.