Bai na kontenido

Bai na kontenido

Ta Bale la Pena Lucha Kontra Obesidat?

Ta Bale la Pena Lucha Kontra Obesidat?

Ta Bale la Pena Lucha Kontra Obesidat?

SPIÈRTA! a entrevistá vários persona ku a lucha kontra e problema di obesidat. Nan a haña bon resultado? Ki sugerensianan nan tin pa otro víktimanan di e epidemia aki?

▪ Laga nos papia ku Mike, di 46 aña, kende tin un estatura di 1,83 meter i aktualmente ta pisa 130 kilo. Na su punto máksimo, e tabata pisa 157 kilo.

Mike: “For di mucha, mi tabatin sobrepeso. Esei ta bin di famia, mi ruman hòmber i mi ruman muhénan tur tin peso di mas. Nos tabatin e tradishon di nunka laga nada den nos tayó, ni maske si e kuminda tabata muchu hopi. Kiko a pone mi kambia mi estilo di kome? Ora ku dòkter a bisa mi ku mi tin hopi chèns di bira diabétiko! E idea di dependé di insulina pa e restu di mi bida realmente a spanta mi. Tambe mi kolesteròl tabata hopi haltu te ku mi mester a bebe remedi.

Pa mi trabou mi tin ku sinta hopi, i esei no a kambia. Pues, pa kompensá esei mi tin un programa regular pa hasi ehersisio, ku ta inkluí kana mei ora riba un mashin por lo ménos tres biaha pa siman. E siguiente paso importante tabata di skirbi un lista di tur loke mi a kome tur dia. Sabiendo ku e dietista tabata bai kontrolá mi lista tur siman, a yuda mi usa dominio propio. Mi tabata pensa: ‘Si bo no kom’é, bo no tin nodi skirbié!’

Hasiendo asina, mi a baha 28 kilo durante e último 15 lunanan, ounke mi tin ku baha mas, ya ku mi ke pisa 102 kilo. Pa logra esaki, mi a kita tur kos di ches, potato chips i kuminda hopi vèt. Den e último lunanan aki mi a kome mas salada i bèrdura ku mi a kome den henter mi bida!

Un otro faktor ku a motivá mi pa tuma akshon tabata ku komo shofùr di trùk, tur aña mi tin ku hasi un kontròl médiko pa renobá mi reibeweis. Mi tabata kore e riesgo di pèrdè mi reibeweis dor ku mi tabatin hopi chèns di bira diabétiko. Awor kos a kambia. Mi no tin ku bebe remedi mas pa mantené mi kolesteròl bou di kontròl. Mi preshon a baha, i mi ta tumando ménos remedi p’e. Mi tin mas energia, i asta mi problemanan serio di lomba a bira ménos. Tambe mi ta saliendo pokopoko for di e kategoria di ta obeso!”

Spièrta!: “Un hende su kasá por yud’é baha di peso?”

Mike: “Ora bo ta lucha kontra sobrepeso, bo tin mester di un persona pa enkurashá bo. Ántes mi kasá tabata sinti ku e ta mustra mi kariño dor di sòru pa mi no tin falta di kuminda. Pero awor e ta yuda mi kontrolá e porshonnan riba mi tayó. Mi no por permití mi mes e luho di baha mi vigilansia pasobra si mi hasi esei, den poko tempu mi ta bolbe subi e kilonan bèk.”

Wak e kaso di un otro hòmber ku tambe yama Mike, di Kansas, Merka. E tin 43 aña i su estatura ta 1,73 meter. Nos a puntr’é kiko tabata su peso máksimo i kiko a kousa su problema ku peso.

Mike: “Mi peso máksimo tabata 135 kilo. Semper mi tabata kansá i mi no tabatin energia pa hasi nada. Mi no por a drumi debí na problema ku halamentu di rosea. Pues mi a bai dòkter, i el a determiná ku un di e kousanan di mi problema ku peso tabata ku durante soño mi tabata stòp di hala rosea brevemente (apnea opstruktivo). * Tambe el a ripará ku mi tabatin preshon haltu.”

Spièrta!: “Kiko tabata e solushon pa bo problema?”

Mike: “Dòkter a preskribí un aparato ku ta perkurá preshon kontinuo di aire ora mi ta drumí. Di e manera ei mi garganta no ta sera, i mi por hala rosea normalmente. Komo resultado, mi a bira mas aktivo den dia i a kuminsá baha di peso. Tambe mi a kuminsá kana riba mashin tres biaha pa siman. Mi a kuminsá tene dieta, lokual a nifiká kontrolá e porshonnan ku mi ta kome i evitá di bai un di dos ròndu. Awor mi a baha 20 kilo den poko mas ku un aña, i mi tin ku baha 20 kilo mas. E ta un proseso lento, pero mi sa ku mi por hasié.”

Spièrta!: “Kiko mas a motivá bo pa baha di peso?”

Mike: “No ta dushi ora ku bo tin ku tende hende hasi remarkenan skèrpi i desagradabel tokante bo aparensia. Hende tin e kustumber di pensa ku simplemente bo ta un persona floho. Nan no ta realisá ku obesidat por tin hopi kousa. Mi ta kere ku den mi kaso, e problema pa un parti ta bin di famia, ya ku mayoria hende den mi famia tin problema ku peso di mas.

Sin embargo, mi tin ku atmití ku pa baha di peso, mi mester keda aktivo i kontrolá estriktamente kiko mi ta kome.”

Spièrta! a entrevista tambe Wayne di 38 aña, kende ta di Oregon. Tempu e tabatin 31 aña, e tabata pisa 112 kilo.

Wayne: “Mi tabatin un trabou di sinta hopi, i mi no tabata hasi ningun ehersisio. Ora mi a bai dòkter, mi a keda di shòk ku mi tabatin preshon haltu i tabata kore peliger di haña komplikashon ku kurason. El a manda mi serka un dietista. E dietista a pone mi riba un programa estrikto di ehersisio i un menú di porshonnan presis di kuminda. Mi a kuminsá kana sinku kilometer nònstòp tur dia, i mi tabata lanta tur mainta trempan pa hasi ehersisio. Mi tabatin ku reeduká mi mes tokante mi kustumbernan di kome i bebe. Mi a stòp di kome junk food i a baha man na pan i limonada, i mi ta kome mas fruta i bèrdura. Awor mi ta pisa 80 kilo!”

Spièrta!: “Ki benefisionan bo a nota?”

Wayne: “Mi ta sinti ku mi ta mas salú i ku realmente mi ta na bida atrobe. Promé ayá, tabata komo si fuera mi no ta na bida, tabata manera ku mi a stagna. Un otro benefisio ta ku mi por a stòp ku e remedinan pa preshon haltu. I mi ta sinti ku mi por wak hende den nan kara, sabiendo sigur ku lo mi no mira ningun krítika silensioso debí na mi peso di mas.”

Charles (no ta su nòmber mes) tin un estatura di 1,96 meter. Na su peso máksimo, e tabata pisa 168 kilo.

Charles: “Mi tabatin problemanan serio di salú, i nan tabata empeorá. Mi no por a subi trapi. Mi no tabatin e energia nesesario pa kaba mi trabou. Mi tin ku sinta hopi pa mi trabou, i e ta enserá investigashon i responsabilidat. Mi tabata sa ku mi mester hasi algu tokante mi peso, spesialmente despues di a bishitá mi dòkter. El a spièrta mi ku mi tabata na kaminda pa haña un atake selebral. I mi a yega di mira kiko esei por hasi ku un hende. Esaki a konvensé mi ku mi mester tuma akshon. Mi dòkter a pone mi riba un programa di ehersisio bou di supervishon usando un mashin di kana, i mi a haña un dieta estrikto pa tene na dje. Awor, despues di mas o ménos un aña, mi ta pisa 136 kilo, pero mi sa ku mi tin ku baha mas. E benefisionan ku mi a mira kaba ta konvensé mi ku e sakrifisio i esfuerso ta bale la pena. Awor mi por subi trapi, i mi tin mas energia.”

Marta, originalmente di El Salvador, na dado momentu tabata pisa 83 kilo. Esaki a pon’é den e kategoria di ta obeso debí na su estatura di 1,65 meter.

Marta: “Mi a bai un dòkter, i el a urgi mi pa kuminsá baha di peso. Mi a respetá su opinion profeshonal. El a manda mi serka un spesialista di nutrishon pa haña konseho. E spesialista a splika mi e detayenan di e dieta ku mi mester a tene. El a mustra mi kon pa limitá mi porshonnan di kuminda i kon pa mantené kontròl riba loke mi tabata kome. Na promé instante, tur siman mi tabatin ku bai bèk serka dje; i despues, un biaha pa luna, pa e wak mi progreso. Tantu e dòkter komo e spesialista di nutrishon a animá mi pa e bon progreso ku mi tabata hasi. Ku tempu mi a baha 12 kilo, i awor mi ta mantené mi peso na 68 kilo.”

Spièrta!: “Kiko di ehersisio i remedi?”

Marta: “Mi no tabatin problema ku kolesteròl, i mi no tabatin nodi usa remedi. Mi a kuminsá inkluí mas kanamentu duru den mi rutina diario.”

Spièrta!: “Kiko bo tabata hasi ora bo bishitá amigunan i nan a insistí pa bo kome mas di bo porshon normal?”

Marta: “Mi tabata djis bisa nan: ‘Mi dòkter ke pa mi sigui e dieta aki pa mi salú,’ i normalmente nan no a insistí.”

Pues si bo tin sobrepeso òf ta obeso, kiko bo por hasi al respekto? E dicho hulandes “waar een wil is, is een weg” (basta tin boluntat, tin salida), ta bèrdat. Bo tin e motivashon i e forsa di boluntat pa hasi algu al respekto? Si bo ta un mucha ku peso di mas òf un adulto ku peso di mas, ki opshonnan bo tin? Bo por sea pèrdè peso òf pèrdè añanan di bo bida. Sigui un estilo di bida aktivo, i sinti e satisfakshon di logra algu, asta un kos chikí, manera un sais mas chikí di paña!

[Nota]

^ par. 11 Pa mas informashon riba apnea, wak e Spièrta! na spañó di 8 di febrüari 2004, página 10-12.

[Kuadro na página 11]

Liposukshon ta e solushon pa bo?

Kiko ta liposukshon? Por lo general e ta un operashon kosmétiko den kua nan ta chupa ekseso di vèt for di un área spesífiko di e kurpa, manera bèl di pia òf barika. Sin embargo, esei ke men ku e ta un solushon pa obesidat?

E buki Mayo Clinic on Healthy Weight ta bisa ku liposukshon ta un operashon kosmétiko. E no ta un programa pa baha di peso. Nan ta chupa sèlnan di vèt for di e kurpa mediante un tubu smal ku nan ta hinka bou di kueru. Den un solo operashon por kita vários liber di vèt. Sin embargo, “e operashon no ta un tratamentu pa obesidat.” E ta un prosedura safe? “Hende ku sierto problemanan médiko relashoná ku peso, inkluso diabétis i malesa di kurason, ta kore mas riesgo di haña komplikashon dor di liposukshon.”