Bai na kontenido

Bai na kontenido

Nan Ta Yuda Kunukeronan Sobrebibí den e Sertão

Nan Ta Yuda Kunukeronan Sobrebibí den e Sertão

Nan Ta Yuda Kunukeronan Sobrebibí den e Sertão

DI UN ESKRITOR DI SPIÈRTA! NA BRAZIL

UN DIES mion kabritu ta kana rondia nan bida den e sertão *, e region semi-árido di 1.100.000 kilometer kuadrá nortost di Brazil. Aki zomer ta nifiká nuebe luna di shelu sin nubia, un kalor sofokante, i un tera seku i duru manera piedra. Riunan ta disparsé, blachinan ta kai for di palu, bientu ta supla kayente i seku, i bestianan di kunuku ta kana liber rondia nan bida en buska di e poko yerba òf mata ku nan por haña pa kome.

Sin embargo, ta parse ku e sekura no ta molestiá e kabritunan nativo di Brazil. Den e pió tempunan di sekura, e tounan di baka i karné ta mengua, pero e kabritunan sí ta oumentá. Kon nan ta logra sobrebibí?

Un Boka Diseñá pa Sobrebibí

Hopi hende ku ta biba den e sertão ta bisa ku kabritu ta kome tur kos—inkluso lars, sia pa kabai i paña. Profèser João Ambrósio, investigadó na e Sentro Nashonal pa Investigashon di Kabritu, na Sobral, nortost di Brazil, ta konfirmá ku kabritu por sobrebibí riba un dieta ku ta parse imposibel pa digerí, lokual ta inkluí rais, blachi seku i kaska di palu di mas ku 60 tipo di mata. Otro bestia di kunuku, manera baka, ta dependé kasi di yerba so.

E echo ku kabritu ta kome kasi tur kos ta yuda sigur, pero e faktor determinante na fabor di kabritu ta su boka. Ambrósio ta bisa ku baka ta kohe kuminda ku su lenga i no por skohe un blachi spesífiko òf e kaska di palu di un mata. Kabritu, di otro banda, ta usa su boka chikitu, su lepnan fleksibel i su djente skèrpi pa skohe i despues ranka e partinan mas nutritivo di un mata. Dor di e abilidat aki pa buska i skohe kuminda ku ta skars, kabritu a bin haña e mal fama di ta destruí vegetashon. Ambrósio a bisa: “E kulpa mester kai riba hende ku ta forsa kabritu biba den e kondishonnan ei. Tur loke e kabritu ta hasi ta purba sobrebibí.”

Ta Bon pa Kria Kabritu

No ta algu straño ku e kabritunan resistente, nativo di sertão, ta hunga un papel masha importante den optené e nesesidatnan di bida den kunuku. Pa hopi famia nan ta un fuente importante di proteina. Karni di baka por ta karu, p’esei kabritu hòrná òf stobá i buchada (stoma di kabritu yená ku mondongo kòrtá na dou-dou i aros) ta un plato komun. Tambe nan ta bende kueru di kabritu ku fábrikanan ku ta prosesá kueru pa asina haña mas entrada. Pues, den un kaso di emergensia, por kombertí kabritu mesora den plaka kèsh pa kumpra remedi òf otro kosnan esensial.

Un bentaha adishonal ta ku práktikamente kabritu mes ta kria su mes. Den dia tounan chikitu ta kome yerba huntu den un ‘caatinga’ sin kurá, òf mondi habrí. Ora bira anochi, e kabritunan ta rekonosé e bos di nan doño, i kada un ta bolbe obedientemente na su respektivo kurá. Por lo general, e kunukero ta enbolbé su mes ku e tou solamente durante e temporada di wèrp ora e ta skohe e kabritunan ku e ke laga mata, ora di kuida esnan ku ta malu i ora di marka e lamchinan. Ta asina fásil pa kria kabritu ku hopi bes asta habitantenan di un stat ta kria algun patras den nan kurá òf, apesar ku ta prohibí pa lei, ta laga nan kana rònt buska kuminda den stat. No ta nada straño pa mira un kabritu kome yerba den sentro di siudat.

Siglonan di eksperensia a proba ku ta bon pa kria kabritu. Esei ta konta foral pa kunukeronan ku no tin hopi bestia. Ta tuma mesun kantidat di trabou i tereno pa kria ocho kabritu ku pa kria un baka. I pensa riba esaki: Suponé ku un kunukero tin 5 baka. Si un muri, e ta representá un pèrdida di 20 porshento di su tou. Pero suponé ku na lugá di 5 baka, e ta kria 40 kabritu. Un tou asina ta rekerí e mesun kantidat di tereno i labor. Morto di un kabritu lo representá un pèrdida di apénas 2,5 porshento. Ta fásil pa komprondé pakiko rònt di un mion famia brasileño ta mira kabritu manera un pólisa di seguro kontra sekura i mal kosecha.

Estímulo pa Trabou Duru

Na Estado Bahia tin algun di e tounan di mas grandi. Ta trata aki di tounan di míles i míles di kabritu. Nan ta bisa ku na Uauá, un stat chikitu den interior, mas o ménos 800 kilometer for di kapital di e estado, pa kada hende tin 5 kabritu. Práktikamente henter e komunidat su fuente di entrada ta dependé di krio di kabritu òf aktividatnan relashoná ku esei. Hopi bes e hendenan lokal ta bisa den forma di chansa: “Na Uauá no ta hende ta kria kabritu, sino ta kabritu ta kria hende.”

E promé lamchinan ta kuminsá presentá den mei, rònt di sinku luna despues ku e temporada di par kuminsá. Kuidadónan di kabritu ta traha ku hopi dedikashon for di 4 or di mardugá te 7 or di anochi; nan ta trese e kabritunan huntu, duna nan awa, i ta reskatá lamchinan ku a pèrdè i esnan ku ta den peliger. Tur dia e kuidadónan ábil ta kohe sentenáres di kabritu hembra den las i ta hala lechi for di nan pa evitá ku nan lamchinan resien nasí ta bebe asina tantu lechi te ku esei ta kousa nan morto. Tambe nan ta atento pa trata herida i infekshon di muska di kabai, lokual por kousa buraku chikitu den e kueru di kabritu i baha su balor komersial.

E hendenan ku ta kuida e kabritunan den e manera ei ta stima e bestianan—pero no sin ningun benefisio personal. E sistema tradishonal di paga, quarteação, (kosnan partí na kuater) na Uauá i otro lokalidatnan den kunuku ta rekompensá kuidadónan di kabritu diligente. E doño di e kabritunan ta duna nan un di kada 4 lamchi ku nase, i si e doño ta generoso, e ta duna nan un di kada 3 yu. Kada lamchi ta haña un number, i e doño ta rifa nan. E number ku sali por ta di sea un lamchi mankaron òf un saludabel, un flaku òf un gordo, p’esei un kuidadó di kabritu ta trata e bestianan komo si fuera ta di dje nan ta.

Sakando Mas for di Kabritu Nativo

E kabritunan di Brazil ta desendiente di un tipo di kabritu ku e kolonisadónan europeo a bin kuné na kuminsamentu di siglo 16. Sin embargo, por lo general e kabritunan nativo ta mas chikitu i ta duna hopi ménos lechi ku nan antepasadonan europeo.

Por ehèmpel, e canindé di Brazil ta produsí hopi ménos ku un liter di lechi pa dia, miéntras ku e kabritu di Europa, manera e kabritu alpino di Inglatera, por duna rònt di 4 liter. Pa dékadanan, e soño di hopi kunukero i personanan ku ta studia agrikultura tabata pa kombiná e resistensia di e kabritu nativo ku e produktividat di su antepasado importá. Den e manera ei, “e baka di hende pober,” manera nan ta yama kabritu, por a bira e oro di e kunukero di sertão.

E krusamentu di kabritu nativo ku esun importá a duna komo resultado ku e kabritunan a bira mas grandi i nan ta duna mas lechi. Un unidat di investigashon di agrikultura na Estado Paraíbe, nortost di Brazil, a logra krusa e kabritu nativo ku e variedatnan italiano, aleman i ingles. Esaki a resultá den bestianan mas grandi ku por biba den regionnan seku i tòg duna mas lechi. E variedatnan ku anteriormente tabata produsí ménos ku un liter di lechi pa dia awor ta produsí entre 2 pa 4 liter.

E sentro di investigashon na Sobral a hasi un deskubrimentu ku ta mes probechoso pero mas barata pa implementá. E investigadónan a ripará ku kabritu gusta blachi di sierto palunan. Sin embargo, ta ora e palunan aki ta laga tur nan blachinan kai so e kabritunan por yega na esakinan. Pa oumentá e fuente di kuminda aki, nan a kuminsá snui tur e takinan di algun di e palunan aki na sierto altura. Esaki a obligá e palu di sprùit taki mas abou, na alkanse di e kabritunan. Ku ki resultado? E kabritunan ku ta kome den e área spesialmente prepará aki a oumentá kuater biaha mas tantu na peso.

Apesar di e inovashonnan aki, e kriadónan di tounan chikitu di kabritu tin un problema ku probablemente investigashon sientífiko no por solushoná. Kiko esei ta? Wèl, manera un kunukero a splika, “kabritunan ta kustumbrá ku e persona ku ta kuida nan, i nan ta bira bestia di kas. Pues no ta fásil pa mata un di nan.” E doñonan simplemente no ke sali for di nan bestianan! Esei lo no ta un motibu mas pakiko kabritu ta sobrebibí?

[Nota]

^ par. 3 Aparentemente, ta e portuguesnan ku a establesé nan mes einan a yam’é desertão, òf desierto grandi, pasobra el a pone nan kòrda riba e desierto- i sabananan di Nort Afrika.

[Kuadro/Plachi na página 17]

E Bèrdat Tokante Lechi di Kabritu

Hopi hende ta bisa ku e no ta fásil pa digerí; otronan ta bisa ku e ta hole malu. Pero no kere tur e mal kosnan ku nan ta bisa di lechi di kabritu. Si bo tin problema pa digerí lechi di baka, muy probablemente bo dòkter òf dietista lo preskribí produktonan di lechi di kabritu komo alternativa. Ounke e ta mas riku na proteina i vèt, su glóbulonan di vèt ta mas chikitu i mas fásil pa digerí. I kiko di e holó?

De echo, lechi di kabritu no tin holó. Si bo sinti un holó fuerte i repugnante, esei kisas ta pasobra a hala lechi di e kabritu den kondishonnan ahigiéniko òf e kabritu a frega su kurpa na un chubat’i kabritu. E klirnan di holó situá tras di e kachunan di e machu ta produsí un hormon ku ta atraé e hembra. Sin embargo, e hormon ta kontaminá tur loke e chubat’i kabritu mishi kuné.

[Rekonosementu]

CNPC–Centro Nacional de Pesquisa de Caprinos (Sobral, CE, Brasil)

[Mapa na página 15]

(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)

E “Sertão”

[Plachi na página 16]

Kabritu ta usa su boka bon diseñá pa skohe e mihó partinan di un mata

[Rekonosementu]

Dr. João Ambrósio–EMBRAPA (CNPC)

[Plachi na página 15]

Mapa: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.; kabritunan: CNPC–Centro Nacional de Pesquisa de Caprinos (Sobral, CE, Brasil)