Bai na kontenido

Bai na kontenido

Corcovado—Costa Rica Su Djamanta Brutu

Corcovado—Costa Rica Su Djamanta Brutu

Corcovado—Costa Rica Su Djamanta Brutu

Di un eskritor di Spièrta! na Costa Rica

“UN DJAMANTA brutu.” E dicho ei ta un bon deskripshon di Parke Nashonal Corcovado den e pais di Sentroamérika, Costa Rica. E ta situá na Península Osa na parti zùit di e kosta na Laman Pasífiko. E beyesa natural indeskriptibel di e selva di yobida kasi bírgen aki, su ubikashon remoto i e echo ku e ta e habitat di un variedat asombroso di palu, insekto, rèptil i mamífero, ta hasi Corcovado un lugá fasinante pa bishitá.

Sin embargo, ounke e parke aki ta bunita, e ta un djamanta brutu. E ta situá den un di e selvanan tropikal di yobida di mas grandi di Sentroamérika, i lo bo no haña hopi restorant, hotèl ni tienda di suvenir einan. Fuera di un par di pòst di vigilansia i e rutanan largu pa hasi kaminata—ku un buki di guia turístiko ta yama e mihó sistema di ruta den kualke parke di selva di yobida—tin masha tiki kos ku ta indiká hende su presensia.

Di Selva pa Parke

Na prinsipio di dékada di 1970, algun hende tabata pensa seriamente pa transformá e selva di yobida aki den un parke nashonal. Sin embargo, lo no tabata fásil pa hasi e transformashon ei. Nan lo tabatin mester di bastante trahadó i rekurso material. Meimei di dékada di 1970, a drenta e informe ku hende a kuminsá bai biba den e region ei. Ademas, un kompania di kap palu ku tabata doño di un área grandi di tereno den e selva a traha plan pa kuminsá kap un gran kantidat di palu, i tambe tabatin masha hopi hende ta yag den e selva.

Sin embargo, sientífiko- i biólogonan di rònt mundu ku a mira e balor di konserbá e selva di yobida aki a ehersé nan influensia. Dia 31 di òktober 1975, gobièrnu di Costa Rica a anunsiá establesimentu di Parke Nashonal Corcovado. For di e dia ei en adelante, kapmentu di palu i yagmentu na gran eskala no ta forma un menasa mas pa e parke.

E Diferente Fasetanan di Corcovado

Corcovado su tereno di 54.000 hèktar ta kontené un gran variedat di mata i bestia. Tin no ménos ku ocho habitat, òf ekosistema, denter di e límitenan di e parke (manera selva di seru, moeras di palu di mangel, playa i klep). Denter di e ekosistemanan aki tin por lo ménos 500 sorto di palu. E palu di mas grandi den e parke ta un palu di katunbòm. E tin un diameter di mas ku tres meter, i ta alkansá un haltura di mas ku 70 meter.

Abo gusta opservá para? Corcovado su poblashon di kasi 400 sorto di para sin duda lo tene bo okupá i felis. E parke tin e poblashon mas grandi di guakamaya kòrá den e pais. Ora nan ta bula, nan kolónan magnífiko iluminá dor di e solo tropikal, ta bria den shelu.

Pero kisas lo bo preferá di studia algu un poko mas serka suela. No ta problema! Corcovado ta ofresé 116 sorto di anfibio i rèptil, inkluso e kolebra fer-de-lance. Pero no studi’é muchu largu ni muchu djaserka, pasobra e kolebra venenoso aki tin e reputashon di ta sumamente agresivo! Entre e anfibionan tin un sorto di sapu ku ta transparente; si bo pon’é riba un superfisie di glas transparente, bo por mira e órganonan den su kurpa funshoná!

Tambe lo bo por dediká tempu na opservá algun di e 140 mamíferonan ku ta biba den Corcovado. Entre nan tin yaguar, oselot, kuater tipo di makaku, tres sorto di komedó di vruminga, dos sorto di luiaard i dos tipo di armadio. Tambe e parke ta kontené aproksimadamente 10.000 variedat di insekto.

Shirley Ramirez Carvajal, biólogo i kordinadó di e programa di maneho di bida salbahe den Corcovado, a konta Spièrta! di un proyekto ku nan tin pa bisti yaguar i otro bestianan un banchi ekipá ku un transmisor. Esaki lo yuda sientífikonan studia nan patronchi di kome i e grandura di nan habitat. E informashon aki lo yuda funshonarionan di e parke determiná si mester ekstendé e límitenan di e parke pa hasi sigur ku tin sufisiente kuminda pa e poblashon di bestia. Un otro bentaha di ekspandé e parke ta ku lo por protehá e bestianan di e peliger genétiko di rasa ku nan famia djaserka.

Pero Corcovado tin mas ku simplemente un abundansia di bida den naturalesa. Bo por bishitá e Kueba Salsipuedes, ku ta famoso pasobra den dje tin parti di e tesoro di e nabegante i eksploradó ingles Sir Francis Drake. Un par di kilometer nort di Corcovado tin Bahia Drake, kaminda supuestamente e eksploradó a bin na tera na aña 1579 durante su biahe rònt di mundu.

Un tempu e keintura pa oro a menasá e “djamanta” aki. Hendenan a haña klòmpinan di oro ku tabata pisa kasi un kilo i esei a start e promé ola di e keintura pa oro den dékada di 1930. Despues, den dékada di 1960, a tuma lugá un otro keintura pa oro i un mas a tuma lugá un par di aña despues ku e parke a keda establesé. E último keintura pa oro a motivá sentenáres di minero pa bai biba den e parke. Na aña 1986 gobièrnu a prohibí minero den Corcovado.

Meskos ku kualke otro lugá, Corcovado no ta sin problema. Spièrta! a papia ku Gerardo A. Chaves, supatministradó di Parke Nashonal Corcovado, kende a menshoná ku fuera di e lucha kontinuo pa optené finansiamentu i rekurso, nan preokupashonnan ta entre otro, destrukshon di selva pafó di e límitenan di e parke i e problema di yagmentu ilegal. Pa Corcovado sigui prosperá, sin duda nan mester atendé kada un di e preokupashonnan aki den futuro serkano.

Un kos ta sigur, Parke Nashonal Corcovado ta keda un di e áreanan mas bunita i intakto riba tera. De echo, meskos ku hende ta stima un djamanta literal pa su beyesa i perseveransia, asina sin duda den añanan binidero míles di bishitante—ku ta balorá e beyesa natural i integral di e tera—lo apresiá i disfrutá di Costa Rica su djamanta brutu. Pa kristiannan, e parke ta un rekordatorio di e manera bunita ku henter e tera lo ta ora Dios transform’é den un paradeis mundial!—Lukas 23:43.

[Mapa na página 14]

(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)

Parke Nashonal Corcovado

[Plachi na página 15]

Selva di yobida

[Rekonosementu]

Steve Pace

[Plachinan na página 15]

Padestul blanku i padestul kòrá

[Rekonosementu]

©kevinschafer.com

[Plachi na página 16, 17]

E selva di yobida ta yega te kantu di laman

[Plachi na página 16, 17]

Sapu venenoso

[Plachi na página 16, 17]

Ekskurshonista bou di un waterval

[Plachi na página 17]

Doodshoofdaapjes

[Plachi na página 17]

Oselot

[Plachi na página 17]

Motmot

[Plachi na página 17]

Guakamaya kòrá

[Plachi na página 17]

Luiaard

[Rekonosementu pa Potrèt na página 17]

Playa: Barbara Magnuson/Larry Kimball; sapu: © Michael i Patricia Fogden; waterval: ©kevinschafer.com; tur otro potrèt: Steve Pace