Bai na kontenido

Bai na kontenido

“Dr. Livingstone, Mi Ta Suponé?”

“Dr. Livingstone, Mi Ta Suponé?”

“Dr. Livingstone, Mi Ta Suponé?”

Di un eskritor di Spièrta! na Tanzania

“Bou di e palu di mango ku e tempu ei tabata pará akinan, Henry M. Stanley a topa David Livingstone, 10 di novèmber 1871.”—Plakat na e Monumento Konmemorativo di Livingstone na Ujiji, Lago Tanganyika, Tanzania.

TABATA mas ku un siglo pasá ku Stanley a ekspresá e saludo famoso: “Dr. Livingstone, mi ta suponé?” Pafó di Tanzania, ta masha tiki hende probablemente lo a komprondé e importansia di e enkuentro aki.

Pues un bishita na e Museo Konmemorativo di Livingstone na Tanzania lo resultá informativo. Nos guia, Sr. Mbingo, ta duna nos un kaluroso bonbiní. E ta splika: “Na e sitio kaminda nan a lanta e monumento, tabatin un tempu un palu di mango masha grandi, i bou di dje Stanley a topa Livingstone.” Awor tin dos palu enorme di mango einan. Sr. Mbingo a sigui bisa: “Wèl, ta asina ku durante e dékada di 1920, a bira bisto ku e palu di mango original tabata muriendo. Esfuersonan pa skapa e palu a frakasá. P’esei nan a planta dos palu di mango di ènter serka di e monumento.”

Ken Livingstone Tabata?

Segun ku nos a kai sinta den sombra di un di e palunan di mango, Sr. Mbingo ta splika ku David Livingstone a nase na 1813 den un pueblito na Eskosia ku yama Blantyre. “Ounke el a lanta den pobresa, el a logra bai skol miéntras ku e tabata traha pa mantené su mes i el a haña entrenamentu komo dòkter i tambe komo misionero.” Nos ta tende ku e Sosiedat Misionero di Lònden a manda Livingstone Afrika, kaminda el a pasa 30 aña di su bida, i a bira bon konosí komo eksploradó i misionero.

“Dr. Livingstone a bin Afrika tres biaha,” nos guia ta konta nos. “El a bin promé biaha na Suráfrika na 1841. Na 1845, Livingstone a kasa ku un mucha muhé ku yama Mary Moffat, yu di un otro misionero, Robert Moffat.” Livingstone tabatin kuater yu ku Mary. I maske Mary a kompañ’é durante hopi di su biahenan, Livingstone su entusiasmo pa eksplorashon no a laga muchu tempu p’e dediká na bida familiar. Mary Livingstone a muri di malaria na 1862 miéntras ku e tabata kompañá su kasá durante un di su ekspedishonnan.

The New Encyclopædia Britannica ta bisa: “Livingstone tabata kla pa avansá kristianismo, komersio i sivilisashon—e trinidat ku den su opinion tabata destiná pa habri Afrika—den direkshon nort mas ayá di e fronteranan di Suráfrika i te den kurason di e kontinente. Den un deklarashon famoso na 1853 el a mustra bon kla kiko ta su propósito: ‘Lo mi habri un kaminda te den interior, òf muri.’” Pues anto, Livingstone su biahenan no tabata puramente evangéliko. Fervientemente el a boga pa abolí e trafikashon di katibu. Tambe el a bira fasiná ku eksplorashon i a pone komo su meta pa deskubrí e orígen di Riu Nilo.

Sin embargo, Livingstone a bin realisá ku e tarea tabata muchu grandi pa e so logr’é. Na 1857, el a bisa un grupo di hóben na e Universidat di Cambridge: “Mi sa ku den un par di aña lo mi muri den e pais ei, ku awor ta habrí; no laga nan bolbe ser’é! Mi ta bai Afrika bèk pa purba habri kaminda pa komersio i kristianismo; boso [lo] sigui ku e trabou ku mi a kuminsá? Mi ta lag’é na boso enkargo.”

Di tur manera, Livingstone a biaha ekstensamente dor di henter Afrika sentral. Entre otro kosnan, el a deskubrí e enorme watervalnan di Riu Zambezi, i el a yama nan Victoria Falls, na nòmber di Reina Victoria. Despues el a deskribí e watervalnan komo ‘e bista mas maravioso ku el a mira na Afrika.’

E Búskeda

Nos guia ta splika: “Livingstone su último biahe a kuminsá na 1866. Sin embargo, a surgi problema entre su personal. Algun di su siguidónan a bandon’é i a regresá Zanzibar, kaminda nan a plama e rumor ku Livingstone a muri. Pero Livingstone a sigui padilanti. Na Ujiji, na e kosta oriental di Lago Tanganyika, el a establesé un kampamentu ku a fungi komo base pa su ekspedishonnan.

Sin embargo na Europa, pa kasi tres aña ningun hende no a tende nada di Livingstone. Nan a pensa ku el a muri. P’esei e editor di e korant New York Herald a manda un reportero ku yama Henry Morton Stanley pa haña Livingstone, sea bibu òf morto. Naturalmente Livingstone no tabata morto ni pèrdí. Pero sí e tabatin hopi mester di kuminda i otro ekipo i tambe e tabata basta malu. Na novèmber 1871, un di e kriánan di Livingstone a kore bin na su kas gritando: ‘Mzungu anakuja! Mzungu anakuja!’” Na swahili esei ta nifiká: “Un hòmber blanku ta biniendo!”

Stanley en realidat a pasa kasi ocho luna ta buska Livingstone. Promé el a biaha bai Afrika via India, i a yega na e isla di Zanzibar dia 6 di yanüari 1871. Dia 21 di mart 1871, el a sali for di Bagamoyo, un stat na kosta oriental, ku seis tòn di kuminda i ekipo i 200 hòmber den su servisio. E ekspedishon di 1.500 kilometer atraves di un área pa kua no tabatin mapa a resultá sumamente peligroso! Áwaseru pisá a desbordá e riunan. Stanley ku su hòmbernan a sufri di malaria, otro malesanan i kansansio. Tur e riunan tabata patapata di krokodel; hororisá Stanley a para mira kon un krokodel a lastra un di su último burikunan bai kuné. Na un otro okashon, Stanley mes a skapa na wowo di angua for di e garanan di un krokodel! Tòg Stanley tabata determiná pa logra su meta. Loke a anim’é tabata informenan ku tin un hòmber blanku masha bieu ta biba den e área di Ujiji.

Segun ku Stanley tabata yega serka di Ujiji, el a prepará pa e enkuentro. E buki Stanley, skirbí dor di Richard Hall, ta bisa: “Stanley tabata flaku-flaku i kansá, pero el a sinti ku e por a mustra mas balente ku [otro eksploradónan anterior] ora di marcha drenta den e pueblito. Al fin i al kabo, esaki lo tabata un momentu históriko, i no solamente lo el a krea e momentu sino tambe pon’é riba papel. Tur hende den e ekspedishon a bisti e mihó pañanan ku nan a resta. Stanley a pone un banchi nobo rònt di su hèlm di tapa solo, bisti karson blanku i a laga pòlish su butsnan bon.”

Stanley ta konta kiko a pasa e ora ei: “E ekspedishon porfin ta para . . . Tin un grupo di e arabirnan mas respetá; i segun ku mi ta yega mas serka, mi ta mira e kara blanku di un hòmber bieu meimei di nan. . . . Nos ta hisa nos sombré, i mi ta bisa: ‘Dr. Livingstone, mi ta suponé?’ i e ta bisa: ‘Sí.’”

Loke A Sigui

Originalmente Stanley tabatin pensá di keda nèt lo sufisiente pa e tene un entrevista i skirbi su relato. Sin embargo, Livingstone ku Stanley a sera masha lihé ku otro. Nos guia ta konta: “Stanley a keda serka Livingstone pa vários siman, i huntu nan a eksplorá Lago Tanganyika. Stanley a purba konvensé Livingstone p’e regresá Europa, pero Livingstone tabata desididu pa keda i haña e orígen di Nilo. P’esei dia 14 di mart 1872, Stanley ku Livingstone tabatin un despedida emoshonal. Stanley a bai bèk na kosta, kaminda el a kumpra kuminda i ekipo i manda nan pa Livingstone. Despues di esei, Stanley a kohe rumbo pa Europa.”

Kiko a para di Livingstone? Nos guia ta splika: “Na ougùstùs 1872, Livingstone a reanudá su búskeda di e orígen di Riu Nilo. El a bai zùit den direkshon di Zambia. Sin embargo, kansansio i malesa a kaba ku su salú. Dia 1 di mei 1873, nan a hañ’é morto. Su kriánan . . . a balsamá su kurpa, i dera su kurason i tripanan den suela afrikano. Kaba nan a karga e restunan mortal di Livingstone un distansia di 2.000 kilometer te na Bagamoyo, kaminda e misioneronan a risibié. Nan a hasi areglo pa transport’é via barku pa Zanzibar i djeinan pa Gran Bretaña. Su restunan a yega Lònden dia 15 di aprel 1874, i nan a der’é den Westminster Abbey tres dia despues. A dura kasi un aña pa Livingstone su kurpa yega su último lugá di sosiegu.”

Stanley a regresá Afrika pa sigui kaminda Livingstone a keda ku e eksplorashon. Stanley a dirigí ekspedishonnan ku a eksplorá e áreanan rònt di Lago Victoria i Lago Tanganyika i e trayektoria di e poderoso Riu Congo.

Bo mester sinti atmirashon pa e kurashi i determinashon di hòmbernan manera Livingstone i Stanley. Ensiklopedia Britannica ta bisa di Livingstone: “Su deskubrimentunan—geográfiko, tékniko, médiko i sosial—ta representá un kantidat kompliká di konosementu ku te ainda hende ta analisá.” I maske awe hende ta kòrda Livingstone i Stanley komo eksploradó i no komo predikadó i reportero, nan trabou a habri e porta pa konosementu bíbliko plama einan dékadanan despues.

Pues a bira posibel pa misioneronan di Testigunan di Yehova yuda sientos di míles di afrikano aseptá bèrdatnan bíbliko. De echo, na Ujiji, kaminda Stanley a topa Livingstone pa promé biaha, e Testigunan su obra di prediká bèrdatnan bíbliko ta asina bon konosí ku ora residentenan lokal mira nan na nan porta, no ta nada straño pa nan puntra: “Testigu di Yehova, mi ta suponé?”

[Mapa na página 25]

(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)

Lago Victoria

Ekspedishonnan di Livingstone

Kaapstad

Port Elizabeth

Kuruman

Lago Ngami

Linyanti

Luanda

Victoria Falls

Quelimane

Mozambique

Mikindani

Zanzibar

Chitambo

Lago Tanganyika

Nyangwe

Ujiji, kaminda e dos hòmbernan a topa

Stanley su búskeda di Livingstone na 1871

Zanzibar

Bagamoyo

Ujiji, kaminda e dos hòmbernan a topa

[Rekonosementu]

Mapa: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Plachi na página 24, 25]

David Livingstone

[Rekonosementu]

Livingstone: For di e buki Missionary Travels and Researches in South Africa, 1858

[Plachi na página 24, 25]

Henry M. Stanley

[Plachi na página 25]

Victoria Falls

[Plachi na página 26]

Un Testigu di Yehova kompartiendo bèrdat bíbliko na Ujiji