ARTÍKULO DI ESTUDIO 51
Sigui “Skuch’é”
“Esaki ta mi Yu stimá, esun ku tin mi aprobashon; skuch’é.”—MAT. 17:5.
KANTIKA 54 “Esaki Ta e Kaminda”
UN BISTA ADELANTÁ *
1-2. (a) Kiko Dios a bisa tres apòstel di Hesus, i kiko nan a hasi? (b) Kiko nos lo wak den e artíkulo akí?
DESPUES di Pasku Hudiu di aña 32, Pedro, Santiago i Huan a mira un vishon masha impreshonante. Riba un seru haltu, posiblemente un parti di Seru Hermon, Hesus su aparensia a kambia nan dilanti. “Su kara tabata bria manera solo, i su paña a bira briante manera lus.” (Mat. 17:1-4) Poko promé ku e vishon a kaba, e apòstelnan a skucha Dios bisa: “Esaki ta mi Yu stimá, esun ku tin mi aprobashon; skuch’é.” (Mat. 17:5) E manera ku e tres apòstelnan ei a hiba nan bida despues di e vishon a mustra ku nan a skucha Hesus. Nos ke hasi meskos ku nan.
2 Den e artíkulo anterior, nos a komprondé ku pa skucha Hesus nos mester stòp di hasi algun kos. Den e artíkulo akí, nos lo wak dos kos ku Hesus a bisa ku nos tin ku hasi.
“DRENTA DI E PORTA SMAL”
3. Segun Mateo 7:13 i 14, kiko nos tin ku hasi?
3 Lesa Mateo 7:13, 14. Ripará ku Hesus a menshoná dos diferente porta, anto kada un ta hiba na diferente kaminda. Un ta hiba na un kaminda “espasioso,” i e otro ta hiba na un kaminda “pèrtá.” No tin un di tres kaminda. Kada un di nos mester skohe pa nos mes riba kua kaminda nos ke ta. Esaki ta e desishon di mas importante ku nos lo tuma den nos bida, pasobra ta un di e kamindanan ei so ta hiba na bida eterno.
4. Kon lo bo deskribí e kaminda “espasioso”?
4 Loke nos tin ku keda kòrda ta ku e dos kamindanan ei no ta meskos. Hopi hende ta riba esun “espasioso” pasobra ta fásil pa kana riba dje. Lamentablemente, nan ta sigui e mayoria i ta skohe pa keda riba e kaminda ei. Nan no ta rekonosé ku ta Satanas e Diabel ke pa nan subi riba e kaminda ei, i ku su kaminda ta hiba na morto.—1 Kor. 6:9, 10; 1 Huan 5:19.
5. Ki esfuerso algun hende a hasi pa por haña e kaminda “pèrtá” i pa kuminsá kana riba dje?
5 Na kontraste, e di dos kaminda ta “pèrtá,” i Hesus a bisa ku poko ta esnan ku ta hañ’é. Dikon? Wèl, den e siguiente versíkulo Hesus ta spièrtá su siguidónan tokante profetanan falsu. (Mat. 7:15) Tin hende ta bisa ku tin míles di religion, i mayoria di e religionnan ei ta bisa ku nan tin e bèrdat. Debí ku tin asina tantu religion, miónes di hende ta tur konfundí i kansá i no ta ni purba di buska e kaminda ku ta hiba na bida. Pero, si nan buska e kaminda “pèrtá,” nan lo hañ’é. Hesus a bisa: “Si boso keda fiel na mi palabranan, boso realmente ta mi disipelnan, i boso lo konosé e bèrdat, i e bèrdat lo hasi boso liber.” (Huan 8:31, 32) Ta bon ku bo no a sigui e mayoria, mas bien bo a buska e bèrdat. Bo a kuminsá un estudio di Beibel pa haña sa kiko Dios ta ferwagt di bo, i bo a skucha na loke Hesus a bisa. Entre otro, bo a siña ku Dios ta ferwagt pa nos keda leu for di siñansanan di religion falsu i pa stòp di selebrá dianan di fiesta ku ta bini di religion falsu. Bo a ripará ku no ta fásil pa hasi e kosnan ku Yehova ta ferwagt di bo i pa stòp di hasi e kosnan ku e no ta gusta. (Mat. 10:34-36) Kisas e kambionan ei tabata hopi difísil pa bo. Pero, bo no a entregá pasobra bo ta stima bo Tata den shelu masha hopi mes i bo ke su aprobashon. Bo Tata selestial ta hopi kontentu ku bo.—Pro. 27:11.
KON PA KEDA RIBA E KAMINDA PÈRTÁ
6. Segun Salmo 119:9, 10, 45 i 133, kiko por yuda nos keda riba e kaminda pèrtá?
6 Unabes ku nos kuminsá kana riba e kaminda pèrtá, kiko por yuda nos keda kana riba dje? Laga nos imaginá lo siguiente. Na algun pais nan ta pone vangrail riba kaminda ku ta smal i peligroso. E vangrailnan ei t’ei pa protehá e shofùr—nan ta evitá ku e shofùr ta yega muchu serka di e rant di kaminda òf ta kai for di dje. Poko shofùr lo keha i bisa ku vangrail ta kita nan libertat. E normanan di Yehova ku tin den Beibel ta manera e vangrailnan ei; nan t’ei pa yuda nos keda riba e kaminda pèrtá.—Lesa Salmo 119:9, 10, 45, 133.
7. Kon hóbennan mester mira e kaminda pèrtá?
7 Si bo ta un hóben, bo ta sinti ku Yehova su normanan ta kita bo libertat? Ta nèt esei Satanas ke pa bo pensa. E ke pa bo keda wak tur e kosnan ku hende riba e kaminda espasioso ta hasi djis pa laga parse ku nan ta pasa masha dushi mes. E ta usa loke e muchanan di bo skol ta hasi òf loke bo ta mira riba Internet pa laga bo sinti ku abo no ta * Pero kòrda esaki: Satanas no ke laga hende ku ta riba e kaminda espasioso mira unda e kaminda ei ta bai hiba nan. Pero, Yehova sí ta duna bo un bon bista di loke ta warda bo si bo keda riba e kaminda pa bida.—Sal. 37:29; Isa. 35:5, 6; 65:21-23.
disfrutando di bida. Satanas ke laga bo sinti ku Yehova su normanan ta stroba bo di saka lo máksimo for di bida.8. Kiko hóbennan por siña for di Olaf?
8 Wak kiko bo por siña for di e ehèmpel di un ruman hóben ku yama Olaf. * E muchanan na su skol tabata preshon’é pa tene relashon seksual. Ora el a splika nan ku Testigunan di Yehova ta biba segun e normanan moral haltu ku tin den Beibel, algun mucha muhé di su klas a pensa ku el a yama nan afó i a purba di preshon’é pa hasi sèks ku nan. Pero Olaf no a kai pa nan. I esei no ta e úniko preshon ku el a hañ’é kuné. Olaf a bisa: “Mi maestronan a purba di konvensé mi pa bai universidat pasobra asina ei hende lo respetá mi mas. Nan a bisa mi ku si mi no bai, lo mi no logra nada den bida.” Kon Olaf a logra wanta tantu preshon asina? El a bisa: “M’a buska amigunan den e kongregashon i nan a bira manera famia pa mi. Tambe m’a kuminsá studia Beibel mas. Mas m’a studia, mas konvensí m’a bira ku esaki ta e bèrdat. I debí na esei, m’a disidí di batisá.”
9. Kiko nos tin ku hasi si nos ke keda riba e kaminda pèrtá?
9 Satanas lo hasi tur loke e por pa pone bo baha for di e kaminda ku ta hiba na bida. Ègt e ke pa bo djòin e hendenan ku ta riba e kaminda espasio “ku ta hiba na destrukshon.” (Mat. 7:13) Pero, si nos sigui skucha Hesus i mira e kaminda pèrtá komo un protekshon, nos lo keda riba e kaminda ei. Awor laga nos wak un otro kos ku Hesus a bisa ku nos mester hasi.
HASI PAS KU BO RUMAN
10. Segun Mateo 5:23 i 24, kiko Hesus a bisa ku nos tin ku hasi?
10 Lesa Mateo 5:23, 24. Den e versíkulonan akí, Hesus tabata papiando ku e hudiunan, i e tabata splikando nan di un okashon ku tabata hopi importante pa nan. Imaginá ku un hende ta na e tèmpel kla pa duna e saserdote un animal pa sakrifisio. Si na e momento ei e kòrda ku su ruman tin algu kontra dje, e tin ku laga e sakrifisio i “bai.” Dikon? Kiko por tabata mas importante ku duna Yehova Dios un sakrifisio? Hesus a kontestá e pregunta ei bon kla: “Hasi pas ku bo ruman promé.”
11. Kon Yakòb a hasi pas ku Esou?
11 Nos por siña lèsnan importante tokante kon pa hasi pas si nos wak loke a pasa den e bida di Yakòb. E tabatin mas o ménos 20 aña sin bai su pais natal. Dado momento, pa medio di un angel, Dios a mand’é bai bèk. (Gén. 31:11, 13, 38) Pero tabatin un problema. Un 20 aña pasá su ruman mayó Esou tabata kier a mat’é. (Gén. 27:41) Yakòb tabatin “masha miedu mes i a bira masha angustiá” pasobra e no tabata sa si te ainda su ruman tabata rabiá kuné. (Gén. 32:7) Kon Yakòb a hasi pas ku su ruman? Pa di promé, el a hasi orashon na Yehova tokante e asuntu. Kaba, el a manda masha tantu regalo mes pa Esou. (Gén. 32:9-15) Por último, ora e dos rumannan a topa otro kara kara, Yakòb a mustra rèspèt pa Esou. El a bùig Esou su dilanti—no un ni dos biaha, ma shete biaha! Yakòb tabata humilde i a mustra rèspèt pa Esou i a hasi pas ku su ruman.—Gén. 33:3, 4.
12. Kiko nos ta siña for di Yakòb?
12 Nos por siña un lès for di e manera ku Yakòb a prepará promé ku el a topa ku su ruman i e manera ku el a aserk’é. Pa di promé, humildemente el a pidi Yehova pa yudansa. Djei, di akuerdo ku su orashon, el a hasi tur loke e tabata por pa hasi pas ku su ruman. Anto ora ku nan a topa, Yakòb no a diskutí ku Esou pa sa ken tin rason òf nò. Su meta tabata pa hasi pas. Kon nos por imitá Yakòb?
KON PA HASI PAS KU OTRONAN
13-14. Kiko nos tin ku hasi si nos a ofendé un ruman?
13 Nos ku ta kana riba e kaminda ku ta hiba na bida ke mantené pas ku nos rumannan. (Rom. 12:18) Kiko nos tin ku hasi si nos realisá ku nos a ofendé un ruman? Meskos ku Yakòb, nos tin ku aserká Yehova den orashon i rog’é yuda nos hasi pas ku nos ruman.
14 Tambe nos mester tuma tempu pa analisá nos mes. Por ehèmpel, nos por puntra nos mes: ‘Mi ta dispuesto pa pone mi orguyo un banda i humildemente pidi despensa i hasi pas? Kon Yehova i Hesus lo sinti si mi dal e promé stap pa hasi pas ku mi ruman?’ Nos kontesta lo impulsá nos pa skucha na Hesus i humildemente aserká nos ruman pa asina hasi pas kuné. Hasiendo esei, nos lo ta imitando Yakòb.
15. Kon e prinsipio na Efesionan 4:2 i 3 por yuda nos hasi pas ku nos ruman?
15 Pensa kiko lo a pasa si Yakòb lo a bai diskutí ku Esou tokante ken tin rason òf nò. E resultado lo tabata hopi diferente. Ora nos ke hasi pas ku un ruman, nos tin ku aserk’é ku humildat. (Lesa Efesionan 4:2, 3.) Proverbionan 18:19 ta bisa: “Un ruman ofendí ta mas difísil pa gana ku un stat fortifiká, i pleitu ta manera baranan di un kastel.” Un ruman ofendí ta manera e kastel ei. Pero ora nos pidié despensa di kurason, esei por yuda ku e ta dispuesto pa hasi pas ku nos.
16. Riba kiko mas nos tin ku pensa, i dikon?
16 Tambe nos tin ku pensa bon kiko nos lo bisa nos ruman i kon nos lo bis’é. Anto ora nos ta kla, bai serka e ruman ku ta ofendí ku e meta pa yud’é kita e doló ku e ta sinti. Kisas na prinsipio e kosnan ku lo e bisa no ta masha dushi pa tende. Lo ta fásil pa nos rabia òf hustifiká nos mes, pero esei lo drecha e asuntu? Niun ora so. Keda kòrda ku hasi pas ku nos ruman ta mas importante ku saka afó ken tabatin rason i ken nò.—1 Kor. 6:7.
17. Kiko nos ta siña for di loke a pasa ku Gilbert?
17 Un ruman ku yama Gilbert a hasi hopi esfuerso pa hasi pas. El a konta: “Tabatin algun problema entre ami ku
mi yu muhé. Pa dos aña, m’a purba di papia trankil kuné pa asina nos por a drecha nos amistat ku otro.” Kiko mas Gilbert a hasi? “Promé ku m’a papia ku mi yu, mi tabata hasi orashon i prepará mi mes mentalmente pa por si akaso e bisa mi kiko ku ta ku por hùrt mi. Mi mester tabata kla pa pordoná. M’a siña ku mi no mester bringa pa proba ku mi tin rason i ku mi responsabilidat ta pa hasi pas.” Kon a para ku Gilbert i su yu muhé? El a bisa: “Awe mi ta sinti mi na pas pasobra mi tin un bon amistat ku henter mi famia.”18-19. Si nos a hùrt un ruman, kiko nos mester ta determiná pa hasi, i dikon?
18 Pues, kiko bo mester ta determiná pa hasi si bo a bin bei ku bo a hùrt un ruman? Sigui Hesus su konseho i bai hasi pas. Papia ku Yehova i dependé riba su spiritu santu pa ta un hasidó di pas. Si bo hasi esei, lo bo ta kontentu i lo bo ta demostrando ku bo ta skucha Hesus.—Mat. 5:9.
19 Nos ta asina gradisidu ku Yehova ta duna nos konsehonan bunita asina mediante Hesukristu, “kabes di e kongregashon.” (Efe. 5:23) Laga nos ta desididu pa “skuch’é” meskos ku e apòstelnan Pedro, Santiago i Huan. (Mat. 17:5) Nos a mira den e artíkulo akí ku nos ta demostrá ku nos ta skucha Hesus ora nos ta hasi pas ku nos ruman kende nos a hasi doló. Ora nos hasi esei i keda riba e kaminda pèrtá ku ta hiba na bida, nos lo ta felis awor, anto den futuro nos lo ta felis pa semper.
KANTIKA 130 Siña Pordoná
^ par. 5 Hesus ta animá nos pa drenta e porta smal ku ta hiba na bida i pa hasi pas ku nos rumannan. Ki difikultatnan nos por haña nos kuné ora nos ta purba di sigui su konseho, i kon nos por vense nan?
^ par. 7 Wak pregunta 6: “Kon Mi Por Resistí Preshon di Pareu?” den e foyeto Kontesta pa 10 Pregunta Ku Hóbennan Sa Hasi i e pintamentu riba bòrchi Resistí Preshon di Pareu! riba www.pr418.com. (Wak bou di SIÑANSA DI BEIBEL > TINER.)
^ par. 8 A kambia algun nòmber.
^ par. 56 DESKRIPSHON DI PLACHI: Yehova ta protehá nos ku e vangrailnan ku el a perkurá pa nos por keda riba e kaminda “pèrtá,” ya asina nos ta evitá peliger manera pornografia, amistat inmoral i preshon pa pone enseñansa superior na promé lugá den nos bida.
^ par. 58 DESKRIPSHON DI PLACHI: Yakòb a bùig vários biaha dilanti di su ruman, Esou, pasobra e tabata kier a hasi pas.