Bai na kontenido

Bai na kontenido

ARTÍKULO DI ESTUDIO 21

No Laga “Sabiduria di e Mundu Akí” Engañá Bo

No Laga “Sabiduria di e Mundu Akí” Engañá Bo

“Sabiduria di e mundu akí ta bobedat serka Dios.” —1 KOR. 3:19.

KANTIKA 98 E Skritura —Inspirá pa Dios

UN BISTA ADELANTÁ *

1. Kiko e Palabra di Dios ta siña nos?

YEHOVA ta nos Magnífiko Instruktor i e ta yuda nos enfrentá kualke problema. (Isa. 30:20, 21) Su Palabra ta siña nos tur loke nos mester pa nos ta “plenamente kompetente” i “kompletamente prepará pa tur bon obra.” (2 Tim. 3:17) Ora nos ta apliká loke Beibel ta bisa, nos ta mas sabí ku esnan ku ta apoyá “sabiduria di e mundu.”—1 Kor. 3:19; Sal. 119:97-100.

2. Kiko nos lo analisá den e artíkulo akí?

2 Manera nos ta bai mira, sabiduria di mundu ta motivá hende pa satisfasé nan deseonan egoista. P’esei, kisas no ta fásil pa nos evitá mundu su manera di pensa i di hasi kos. Ku rason Beibel ta bisa: “Tene kuidou pa ningun hende no kue boso den nan gara pa medio di filosofia i engaño bano ku ta basá riba tradishon di hende.” (Kol. 2:8) Den e artíkulo akí, nos lo analisá kon hende a kuminsá aseptá dos mentira ku Satanas ta promové. Tambe, nos lo mira dikon kada un di e mentiranan ei ta bobedat i dikon sabiduria di Beibel ta mas superior ku sabiduria di mundu.

KAMBIO DEN MUNDU SU PUNTO DI BISTA DI MORALIDAT SEKSUAL

3-4. Kon na aña 1900 pa 1930 moralidat seksual di hende a kambia?

3 Na aña 1900 pa 1930, moralidat seksual di hende na Merka a kambia hopi. Promé ku esei, hopi hende tabata pensa ku sèks ta pa hende kasá so i ku e tabata un tema ku no tabata papia di dje den públiko. Pero e manera di pensa ei a kambia pa un mas permisivo.

4 Den e dékada di 1920 tabatin hopi kambio sosial. Un investigadó a bisa: “Tur pelíkula, obra teatral, kantika, buki i propaganda tabatin kontenido seksual.” Ademas, durante e añanan ei, e bailenan a bira kada bes mas sensual i e pañanan a bira ménos modesto. Manera Beibel a profetisá, hende ku ta biba den e último dianan lo “stima plaser.”—2 Tim. 3:4.

Yehova su sirbidónan no ta bai tras di mundu su normanan moral permisivo (Wak paragraf 5) *

5. Kuminsando for di 1960, kiko a pasa ku mundu su normanan moral?

5 Kuminsando for di 1960, mas i mas hende tabata biba huntu sin kasa i homoseksualidat i divorsio a bira masha komun. Hopi forma di entretenimentu a kuminsá mustra esena di sèks abiertamente. Kiko tabata e resultado? Un eskritor a splika ku tin hopi konsekuensia tristu ora hende bandoná norma moral. Por ehèmpel, bo ta haña bo ku famia kibrá, famia di un mayor, hende ku tin problema emoshonal òf ta adikto na pornografia. Un otro konsekuensia ta e hopi malesanan transmití seksualmente, tal komo AIDS. Tur esei ta prueba ku sabiduria di mundu ta bobedat.—2 Ped. 2:19.

6. Dikon e manera ku mundu ta mira sèks ta nèt loke Satanas ke?

6 E manera ku mundu ta mira sèks ta nèt loke Satanas ke. E sa ku matrimonio, sèks i hañamentu di yu ta regalo di Dios. Pues, Diabel ta keda hopi kontentu ora e mira hende trata e regalonan spesial ei ku despresio. (Efe. 2:2) Ademas, Satanas sa ku hende ku ta hiba un bida inmoral no por gana bida eterno.—1 Kor. 6:9, 10.

LOKE BEIBEL TA BISA DI MORALIDAT SEKSUAL

7-8. Dikon loke Beibel ta bisa tokante sèks ta superior?

7 Hende ku ta preferá sabiduria di mundu ta pensa ku tur loke Beibel ta bisa tokante sèks ta ridíkulo i no tin sentido. Nan ta pensa: ‘Si Dios a krea nos ku deseo seksual, dikon e ta bisa nos pa no satisfasé nan?’ E rasonamentu ei ta basá riba e idea robes ku hende mester satisfasé tur nan deseonan. Pero Beibel ta bisa nèt lo kontrali. E ta siña nos ku Yehova a duna nos e kapasidat di dominá deseo robes. (Kol. 3:5) Ademas, Yehova a instituí matrimonio pa asina un esposo i su esposa satisfasé nan deseonan seksual na un manera onorabel i desente. (1 Kor. 7:8, 9) Asina ei, nan dos por disfrutá di sèks sin remordimentu i insiguridat ku hopi biaha inmoralidat seksual ta kousa.

8 Dios su punto di bista tokante sèks ta superior ku e sabiduria di e mundu akí. Beibel ta bisa ku relashon seksual por ta un fuente di plaser. (Pro. 5:18, 19) Pero na mes momento, e ta bisa nos: “Kada un di boso mester sa kon pa dominá su mes kurpa den santidat i onor, no ku deseo seksual golos, manera ta e kaso ku e nashonnan ku no konosé Dios.”—1 Tes. 4:4, 5.

9. (a) Kon e konseho ku Yehova su sirbidónan a haña den E Toren di Vigilansia di 1926 a yuda nan pega na e sabiduria superior di Beibel? (b) Ki bon konseho nos ta haña na 1 Huan 2:15 i 16? (c) Segun Romanonan 1:24-27, ki práktika inmoral nos mester rechasá?

9 Durante e periodo di 1900 pa 1930, Yehova su sirbidónan no a bai tras di hende ku “a pèrdè tur sentido moral.” (Efe. 4:19) Nan a hasi esfuerso pa pega na Yehova su normanan. Na 1926, E Toren di Vigilansia di 15 di mei, na ingles, a bisa: “Un hòmber i muhé mester ta moralmente limpi i puru den loke nan ta pensa i hasi, spesialmente relashoná ku e sekso opuesto.” Apesar di loke tabata pasa den mundu e tempu ei, Yehova su sirbidónan a sigui e sabiduria superior di Beibel. (Lesa 1 Huan 2:15, 16.) Ta bon ku nos tin e Palabra di Dios pa guia nos. Nos ta kontentu tambe ku Yehova ta duna nos kuminda spiritual na tempu. Esei ta yuda nos rechasá sabiduria di mundu tokante sèks. *Lesa Romanonan 1:24-27.

MUNDU SU PUNTO DI BISTA DI AMOR PROPIO

10-11. Kiko Beibel a spièrta ku lo pasa durante e último dianan?

10 Beibel a spièrta ku durante e último dianan “hende lo stima nan mes” so. (2 Tim. 3:1, 2) No ta nada straño anto, ku mundu ta animá hende pa desplegá e aktitut egoista ei. Un ensiklopedia ta bisa ku den e añanan 70 por a mira un oumento di buki ku ta duna konseho tokante kon pa haña éksito den bida. Algun di nan “a animá e lektornan pa konosé, aseptá i selebrá e hende ku nan ta.” Por ehèmpel, un di e bukinan ei a bisa lo siguiente: “Stima e hende di mas bunita, mas atraktivo i mas balioso di henter mundu—abo.” E mesun buki ta bisa ku hende ta determiná su mes kondukta basá riba loke e ta sinti ta korekto i loke ta kumbinié.

11 E idea ei ta zona konosí? Satanas a animá Eva pa hasi algu similar. El a bis’é ku lo e “ta manera Dios, konosiendo bon i malu.” (Gén. 3:5) Awe, hopi hende ta kere ku nan ta asina importante ku nan ta pensa ku niun hende—ni Dios—no por bisa nan kiko ta bon i kiko ta malu. Por ehèmpel, e aktitut ei ta spesialmente bisto na e manera ku hende ta mira matrimonio.

Un kristian ta pone nesesidat di otro promé ku esun di su mes—spesialmente esun di su kasá (Wak paragraf 12) *

12. Kiko ta mundu su punto di bista tokante matrimonio?

12 Beibel ta bisa ku esposo i esposa tin ku onra otro i kumpli ku e promesa ku nan a hasi dia nan a kasa. Ademas, e ta mustra nan e importansia pa keda huntu, bisando: “Un hòmber lo bandoná su tata i su mama i lo uni ku su esposa. I nan lo bira ún karni.” (Gén. 2:24) Di otro banda, hende ku ta sigui sabiduria di mundu tin un otro punto di bista. Nan ta bisa ku kada ken den un matrimonio tin ku enfoká riba su propio nesesidatnan. Un buki tokante divorsio ta bisa: “Na algun seremonia matrimonial, nan a remplasá e promesa tradishonal pa keda huntu ‘henter bo bida largu’ ku un promesa mas limitá pa keda huntu ‘tanten tin amor.’” E idea ku matrimonio ta algu temporal ta hiba na hopi famia kibrá i ta kousa hopi daño emoshonal. Sin duda, mundu su punto di bista tokante matrimonio ta bobedat.

13. Dikon hende orguyoso ta un abominashon pa Yehova?

13 Beibel ta bisa: “Kada hende ku ta orguyoso di kurason ta un abominashon pa SEÑOR.” (Pro. 16:5) Dikon Yehova ta sinti asina di hende orguyoso? Un motibu ta ku hende ku ta kere ku nan ta masha importante i ta promové e manera di pensa ei, ta reflehá e arogansia di Satanas. Satanas tabata asina fresku pa tribi di pensa ku Hesus—esun ku Dios a usa pa krea tur kos—lo a bùig i ador’é. (Mat. 4:8, 9; Kol. 1:15, 16) Hende ku tin un aktitut orguyoso asina ta konfirmá ku sabiduria di mundu ta bobedat serka Dios.

LOKE BEIBEL TA BISA DI AMOR PROPIO

14. Kon Romanonan 12:3 ta yuda nos tin un punto di bista balansá di nos mes?

14 Beibel ta yuda nos tin un punto di bista balansá di nos mes. E ta bisa ku ta apropiá pa nos tin un grado di amor propio. Por ehèmpel, Hesus a bisa: “Stima bo próhimo meskos ku bo mes.” Esei ta mustra ku no ta robes pa nos tin amor propio na un manera balansá. (Mat. 19:19) Pero, Beibel no ta siña nos ku nos mester pensa ku nos ta mas importante ku otro hende. Mas bien, e ta bisa: “No hasi nada ku gana di pleita òf ku e deseo di ke ta na promé lugá, ma ku humildat, konsiderá ku otro hende ta superior na boso.”—Flp. 2:3; lesa Romanonan 12:3.

15. Dikon bo ta kere ku loke Beibel ta bisa tokante orguyo ta útil?

15 Hopi hende ku e mundu akí ta mira komo sabí ta bisa ku Beibel su konseho tokante orguyo no tin sentido. Nan ta bisa ku si bo pensa ku otro hende ta mas importante ku bo, hende lo probechá di bo. Pero si bo wak bon, kiko ta e resultado di e aktitut ku e mundu di Satanas a promové? Hende egoista ta felis? Nan famia ta felis? Nan tin berdadero amigu? Nan tin un amistat será ku Dios? Di loke bo ta mira, kua ta duna e mihó resultado—sabiduria di mundu òf sabiduria di e Palabra di Dios?

16-17. Kiko nos por ta gradisidu p’e, i dikon?

16 Hende ku ta sigui konseho di e “sabínan” di mundu, ta manera un turista pèrdí ku ta puntra un otro turista pèrdí kon pa yega un lugá. Hesus a bisa tokante e “sabínan” di su tempu: “Guia siegu nan ta. I si un siegu guia un siegu, tur dos ta kai den buraku.” (Mat. 15:14) Sin duda, sabiduria di mundu ta bobedat serka Dios.

Dios su sirbidónan ta wak bèk riba nan bida i ta kontentu ku nan a sigui e sabiduria di Yehova (Wak paragraf 17) *

17 E konsehonan sabí di Beibel semper a proba di ta “probechoso pa siña hende, pa reprendé, pa korigí [i] pa disipliná den hustisia.” (2 Tim. 3:16) Nos ta masha gradisidu ku Yehova ta usa su organisashon pa protehá nos for di e sabiduria di mundu. (Efe. 4:14) Danki na e kuminda spiritual ku e ta duna nos, nos tin e forsa nesesario pa obedes’é i pega na su normanan. Di bèrdat ta un privilegio di por sigui e guia mas konfiabel ku por tin: e sabiduria ku tin den Beibel.

KANTIKA 54 “Esaki Ta e Kaminda”

^ par. 5 E artíkulo akí lo konvensé nos mas ainda ku ta Yehova so por duna nos guia konfiabel. Ademas, nos lo mira ku sigui tras di sabiduria di mundu tin konsekuensia tristu, pero si nos apliká e sabiduria ku tin den e Palabra di Dios esei lo benefisiá nos.

^ par. 9 Por ehèmpel, wak Lo que los jóvenes preguntan. Respuestas prácticas, Tomo 1, kap. 25-26, i Tomo 2, kap. 4-5; i Kontesta pa 10 Pregunta Ku Hóbennan Sa Hasi, pregunta 7, pág. 21-23.

^ par. 50 DESKRIPSHON DI PLACHI: Nos ta mira algun momento di bida di un pareha Testigu. E pareha ta prediká na final di e añanan sesenta.

^ par. 52 DESKRIPSHON DI PLACHI: Den e añanan ochenta, e esposo ta kuida su kasá ku ta malu i nan yu muhé ta opservá nan.

^ par. 54 DESKRIPSHON DI PLACHI: Awe, e mesun pareha ta wak bèk riba nan bida i ta kontentu ku nan a sigui e sabiduria di Yehova. Nan yu muhé, ku awor ta grandi, huntu ku su famia ta disfrutá di e okashon.