Bai na kontenido

Bai na kontenido

ARTÍKULO DI ESTUDIO 2

Bo Por Ta “un Fuente di Gran Konsuelo” pa Bo Rumannan

Bo Por Ta “un Fuente di Gran Konsuelo” pa Bo Rumannan

‘Nan ta mi kompañeronan di trabou pa e Reino di Dios, i nan a bira un fuente di gran konsuelo pa mi.’—KOL. 4:11.

KANTIKA 90 Animá Otro

UN BISTA ADELANTÁ *

1. Ki situashon difísil hopi sirbidó di Yehova ta pasando aden?

RÒNT mundu, hopi sirbidó di Yehova ta pasando den situashon difísil i asta doloroso. Kisas bo a ripará esei den bo kongregashon. Algun ruman tin malesa grave òf tin ku trata ku morto di un ser kerí. Otro ruman ta masha tristu debí ku un miembro di nan famia òf un amigu yegá a bandoná e bèrdat. I otronan ta sufri debí na e efektonan di desaster natural. Tur e rumannan ei mester di konsuelo. Kon nos por konsolá nan?

2. Dikon apòstel Pablo tin biaha tabatin mester di konsuelo?

2 Hopi biaha apòstel Pablo su bida tabata na peliger. (2 Kor. 11:23-28) E mester a soportá tambe “un sumpiña den karni,” posiblemente problema di salú. (2 Kor. 12:7) Ademas, el a keda desapuntá ora Démas, un ruman ku tabata traha huntu kuné, a bandon’é “ya ku [Démas] a stima e mundu akí.” (2 Tim. 4:10) Aunke Pablo tabata un kristian ungí kende tabatin kurashi i tabata hasi tur loke e tabata por pa yuda su rumannan, tabatin biaha ku e mes a sintié desanimá.—Rom. 9:1, 2.

3. Kon Yehova a duna Pablo konsuelo i apoyo?

3 Pablo a haña e konsuelo i apoyo ku e tabatin mester. Kon? Siguramente Yehova a usa Su spiritu santu pa fortales’é. (2 Kor. 4:7; Flp. 4:13) Ademas, Yehova a usa otro ruman pa konsol’é. Pablo a deskribí algun di nan komo “un fuente di gran konsuelo.” (Kol. 4:11) Entre nan, el a menshoná nòmber di Aristargo, Tikiko i Marko. Nan a fortalesé Pablo i a yud’é perseverá. Ki kualidat a yuda ku e tres kristiannan ei por tabata un konsuelo pa Pablo? Kon nos por imitá nan bon ehèmpel ora nos ta purba di konsolá i animá nos rumannan?

SEA FIEL MESKOS KU ARISTARGO

Meskos ku Aristargo, nos por ta un fiel amigu ora nos t’ei pa nos rumannan durante “tempu di atversidat,” òf angustia (Wak paragraf 4-5) *

4. Kon Aristargo a proba di ta un fiel amigu pa Pablo?

4 Aristargo a proba di ta un fiel amigu pa Pablo. Aristargo tabata di Tesalónika, un stat na Masedonia. E promé biaha ku Beibel ta papia di dje tabata ora Pablo a bishitá Efeso durante su di tres biahe komo misionero. Einan, un grupo violento a kapturá Aristargo. (Echo. 19:29) Ora ku por fin nan a lag’é liber, na lugá di purba di skapa for di peliger, el a sigui kompañá Pablo fielmente. Algun luna despues, na Gresia, ora algun enemigu di e bèrdat a purba di mata Pablo, Aristargo a keda banda di dje. (Echo. 20:2-4) Rònt di aña 58, ora a manda Pablo Roma komo prizonero, Aristargo a kompañ’é durante e biahe largu ei, i nan tabata huntu ora e barku a noufragá. (Echo. 27:1, 2, 41) I ora nan a yega Roma, ta parse ku Aristargo tabata algun tempu den prizòn huntu ku Pablo. (Kol. 4:10) Ku un amigu fiel asina, sin duda Pablo a sintié animá i konsolá!

5. Segun Proverbionan 17:17, kon nos por ta un fiel amigu?

5 Nos por ta un fiel amigu meskos ku Aristargo ora nos t’ei pa nos rumannan tantu den bon tempu komo den “tempu di atversidat,” òf angustia. (Lesa Proverbionan 17:17.) Kisas e rumannan mester sigui haña konsuelo asta despues ku e prueba a pasa. Por ehèmpel, Frances * su mayornan a muri di kanser den un periodo di tres luna. El a bisa: “Mi ta kere ku prueba difísil ta laga nos sufri pa hopi tempu. Mi ta kontentu ku mi tin amigunan fiel ku ta kòrda ku ainda mi ta tristu aunke algun tempu ya a pasa ku mi mayornan a muri.”

6. Un amigu fiel ta dispuesto pa hasi kiko?

6 Un amigu fiel ta hasi sakrifisio pa yuda su rumannan. Por ehèmpel, un ruman ku yama Peter a haña sa ku e tin un malesa terminal masha agresivo. Su kasá, Kathryn, a bisa: “Un pareha di nos kongregashon a hiba nos na e afsprak unda nos a haña sa di Peter su malesa. Einan mes, e pareha a disidí ku nan lo no laga nos enfrentá e proseso doloroso ei nos so. I nan tabat’ei pa nos tur ora ku tabata nesesario.” Sin duda, ta realmente un konsuelo pa nos tin berdadero amigu ku por yuda nos enfrentá nos pruebanan!

SEA KONFIABEL MESKOS KU TIKIKO

Meskos ku Tikiko, nos por ta un amigu ku nos rumannan por konfia ora nan ta pasa den difikultat (Wak paragraf 7-9) *

7-8. Segun Kolosensenan 4:7-9, kon Tikiko a proba di ta un amigu ku Pablo por a konfia?

7 Tikiko, un kristian di e distrito romano di Asia, a proba di ta un amigu ku Pablo por a konfia. (Echo. 20:4) Rònt di aña 55, Pablo a organisá un kolekta pa yuda e rumannan na Hudea, i kisas el a pidi Tikiko pa yuda ku e asignashon importante ei. (2 Kor. 8:18-20) Mas despues, e promé biaha ku Pablo tabata prezu na Roma, Tikiko tabata su mensahero personal. E tabata entregá e karta- i mensahenan animante di Pablo na e kongregashonnan na Asia.—Kol. 4:7-9.

8 Tikiko a sigui ta un amigu ku Pablo por a konfia. (Tito 3:12) No ta tur kristian di e tempu ei tabata mes konfiabel ku Tikiko. Por ehèmpel, e di dos biaha ku Pablo tabata prezu na Roma, rònt di aña 65, el a skirbi ku hopi ruman na Asia a bira lomba p’e, kisas pa miedu di e opositornan. (2 Tim. 1:15) Di otro banda, e por a konfia Tikiko i a dun’é un otro asignashon mas. (2 Tim. 4:12) Sin duda, Pablo a apresiá e echo ku e por a konta ku un bon amigu asina.

9. Kon nos por imitá Tikiko?

9 Nos por imitá Tikiko ora nos ta un amigu digno di konfiansa. Por ehèmpel, nos lo no djis primintí ku nos lo yuda nos rumannan, pero nos lo kumpli ku nos palabra tambe. (Mat. 5:37; Luk. 16:10) Esnan ku mester di yudansa lo sinti alivio ora nan sa ku nan por konta ku nos. Un ruman ta splika esei: “Bo ta sinti bo trankil ora bo tin sigur ku e hende ku a ofresé bo yudansa realmente lo t’ei na tempu pa kumpli ku su palabra.”

10. Segun Proverbionan 18:24, ken por konsolá esnan ku ta enfrentá prueba òf desepshon?

10 E rumannan ku ta enfrentá prueba òf desepshon ta haña konsuelo ora nan papia ku un amigu di konfiansa. (Lesa Proverbionan 18:24.) Esei ta loke Bijay a sinti. Ora su yu a ser ekspulsá, el a bisa: “Mi tabatin nesesidat di deshogá mi mes na un hende di konfiansa.” Un otro ruman ku yama Carlos a kometé un eror i no por a sigui sirbi den e kongregashon manera ántes. El a bisa: “Mi tabatin mester di un hende ku mi por a papia kuné sin tene miedu ku lo e husga mi.” E ansianonan tabata esnan ku a yud’é surpasá e situashon difísil ei. Algu ku tambe a trankilis’é tabata di sa ku e ansianonan tabata diskreto i lo no a konta niun hende loke el a bisa.

11. Kon nos por ta un amigu di konfiansa?

11 Pa nos ta un amigu di konfiansa, nos mester kultivá pasenshi. Ora Zhanna su kasá a bandon’é, el a sintié mas mihó ora el a papia di su sintimentunan ku su amigunan yegá. El a bisa: “Aunke kisas mi tabata ripití e mes kosnan, nan tabata skucha mi ku pasenshi.” Bo tambe por bira un bon amigu si bo ta un bon skuchadó.

SEA DISPUESTO PA SIRBI MESKOS KU MARKO

Marko su aktonan di bondat a yuda Pablo perseverá; nos por yuda nos rumannan ora un tragedia sosodé (Wak paragraf 12-14) *

12. Ken Marko tabata, i kon el a demostrá ku e tabata kontentu di sirbi otro hende?

12 Marko, kende nan tabata yama Huan, tabata un kristian hudiu di Herúsalèm. Su primu, Bárnabas, tabata un misionero masha konosí. (Kol. 4:10) Ta parse ku Marko su famia tabata bon pará. Pero, plaka i kos material no tabata e kosnan di mas importante p’e. Henter su bida, el a demostrá ku e tabata kontentu di sirbi su rumannan. Por ehèmpel, vários biaha el a kompañá apòstel Pablo i apòstel Pedro segun ku nan tabata kumpli ku nan responsabilidatnan. Na e momentonan ei, probablemente ta e tabata kumpra kuminda, buska lugá pa nan keda i hasi otro kos. (Echo. 13:2-5; 1 Ped. 5:13) Pablo a bisa ku Marko tabata un di su “kompañeronan di trabou pa e Reino di Dios” i “un yudansa i fortalesa” p’e.—Kol. 4:10, 11, nota.

13. Kon 2 Timoteo 4:11 ta mustra ku Pablo a apresiá tur loke Marko a hasi p’e?

13 No ta straño ku Marko a bira un di Pablo su mihó amigunan. Ora Pablo tabata será pa e último biaha na Roma, rònt di aña 65, el a skirbi su di dos karta na Timoteo. Den dje, el a pidi Timoteo pa trese Marko ora e bini Roma. (2 Tim. 4:11) Na e tempu ei, ta parse ku Pablo tabata sa ku pronto lo el a ser ehekutá, p’esei el a pidi pa Marko bini serka dje. I Marko a yuda Pablo den vários forma, kisas el a hiba kuminda òf ròl i enk p’e. E sosten i animashon ku Pablo a haña probablemente a yud’é perseverá durante e último dianan di su bida.

14-15. Kiko Mateo 7:12 ta siña nos tokante duna yudansa?

14 Lesa Mateo 7:12. Ora nos ta pasa den tempu difísil, nos ta apresiá mashá e yudansa ku nos ta haña! Ryan, kende su tata a muri inesperadamente den un aksidente, a bisa: “E kosnan diario ta bira imposibel pa hasi ora bo ta sufriendo. E yudansa ku bo ta haña—asta ora ta pa kos chikitu—ta hasi un gran diferensia.”

15 Si bo ta atento i ta opservá bon, lo bo mira den ki manera bo por yuda bo rumannan. Un ruman muhé a tuma e inisiativa pa yuda Peter ku Kathryn, menshoná anteriormente, yega nan afspraknan di dòkter. Komo ku niun di nan dos no por a kore outo mas, e ruman muhé a traha un programa kaminda vários ruman di e kongregashon por a yuda ku transpòrt. Kiko tabata e resultado? Kathryn a bisa: “Nos a sinti manera un peso a kita for di nos lomba.” Nunka balotá kuantu bo yudansa simpel òf chikitu por konsolá un ruman ku ta sufri.

16. Ki lès importante nos ta siña di Marko tokante duna konsuelo?

16 Marko sin duda tabata un kristian masha okupá. El a haña hopi asignashon den Yehova su sirbishi, inkluso skirbi e Evangelio ku ta karga su nòmber. Apesar di esei, Marko a traha tempu pa konsolá Pablo, i Pablo a sintié liber pa pidi Marko yudansa. Angela, kende su wela a ser asesiná, a apresiá esnan ku tabata kla pa konsol’é. El a bisa: “Ora e rumannan realmente ke yuda, ta fásil pa bo papia ku nan. Nan no ta duda pa yuda bo ni ta hasié ku mala gana.” Puntra bo mes: ‘Mi ta konosí komo un ruman ku semper ta kla pa konsolá mi rumannan?’

SEA DETERMINÁ PA KONSOLÁ BO RUMANNAN

17. Ora nos meditá riba 2 Korintionan 1:3 i 4, kiko e por motivá nos pa hasi?

17 Tin hopi ruman ku mester di konsuelo. Kisas nos por konsolá nan ku e konsuelo ku nos a risibí. Nino, un ruman muhé kende su wela a muri, a bisa: “Yehova por usa nos pa konsolá nos rumannan si nos permití esei.” (Lesa 2 Korintionan 1:3, 4) Frances, menshoná anteriormente, a bisa: “Loke 2 Korintionan 1:4 ta bisa ta bèrdat. Nos por konsolá otro hende ku e konsuelo ku nos a risibí.”

18. (a) Dikon algun ruman tin miedu di duna konsuelo? (b) Kon nos por tin éksito den konsolá nos rumannan? Duna un ehèmpel.

18 Nos mester tuma e inisiativa pa buska manera pa yuda nos rumannan asta si nos tin miedu. Por ehèmpel, kisas nos tin miedu ku nos lo no sa kiko pa bisa ni hasi pa un ruman ku ta sufriendo. Un ansiano ku yama Paul ta kòrda loke algun ruman a hasi ora su tata a muri. El a bisa: “Mi por a mira ku no tabata fásil pa nan papia ku mi. Nan no tabata sa kiko pa bisa mi. Pero, mi a apresiá nan deseo pa konsolá i apoyá mi.” I un ruman ku yama Tajon, despues di a pasa den un temblor grandi, a bisa: “Onestamente, mi no ta kòrda kiko e mensahenan ku e rumannan a manda pa mi despues di e temblor a bisa. Loke sí mi ta kòrda ta ku nan tabata ke hasi sigur ku mi tabata safe.” Si nos tin interes den nos rumannan, nos tambe por tin éksito den konsolá nan.

19. Dikon bo ta determiná pa bo ta “un fuente di gran konsuelo” pa bo rumannan?

19 Segun ku nos ta yega mas serka di e fin di e sistema di kosnan akí, mundu lo bira pió i bida lo bira mas difísil. (2 Tim. 3:13) Ademas, nos ta imperfekto i nos lo sigui kometé eror. P’esei, nos lo sigui tin mester di konsuelo. Apòstel Pablo por a perseverá fielmente te na fin di su bida debí na e konsuelo ku el a risibí di su rumannan. Pues, laga nos sea fiel meskos ku Aristargo, konfiabel meskos ku Tikiko i dispuesto pa sirbi meskos ku Marko. Si nos hasi esei, nos lo yuda nos rumannan sigui sirbi Yehova fielmente.—1 Tes. 3:2, 3.

^ par. 5 Apòstel Pablo a pasa den hopi situashon difísil den su bida. Durante e tempunan ei, algun di su rumannan tabata un gran konsuelo p’e. Nos lo identifiká tres kualidat spesífiko ku nan tabatin ku a hasi nan un bon fuente di konsuelo. Ademas, nos lo analisá kon nos por imitá nan ehèmpel.

^ par. 5 A kambia algun nòmber den e artíkulo akí.

KANTIKA 111 Nos Motibunan di Goso

^ par. 56 DESKRIPSHON DI PLACHI: Aristargo i Pablo tabata huntu ora e barku a noufragá.

^ par. 58 DESKRIPSHON DI PLACHI: Pablo a pidi Tikiko pa hiba karta na e kongregashonnan.

^ par. 60 DESKRIPSHON DI PLACHI: Marko a yuda Pablo na manera práktiko.