Bai na kontenido

Bai na kontenido

Yoga Simplemente un Programa di Ehersisio òf Algu Mas?

Yoga Simplemente un Programa di Ehersisio òf Algu Mas?

Yoga—Simplemente un Programa di Ehersisio òf Algu Mas?

AWENDIA hende ta masha interesá den un kurpa delegá i sano. Esaki a pone hopi di nan akudí na gym i klupnan di salú pa yuda nan. Pa mesun motibu, míles di hende den paisnan europeo i di Norteamérika ta praktiká e arte asiátiko di yoga.

Hende ku ta sufri di strès, depreshon i frustrashon tambe a akudí na yoga pa haña konsuelo i solushon. Spesialmente for di e temporada di hippie, e dékada di añanan ’60 di siglo 20, e interes den religionnan asiátiko i nan práktikanan místiko a plama rònt den paisnan europeo i di Norteamérika. Artistanan di sine i músikonan di ròk a hasi meditashon transedental, un di e rasgonan di yoga, masha popular. En bista di e kresiente interes den yoga, nos lo por puntra: ‘Yoga ta simplemente un programa di ehersisio ku lo duna esun ku praktik’é un kurpa sano i delegá i sierto grado di pas mental? Un hende por praktiká yoga sin ku e ta mete ku religion? Yoga ta apropiá pa kristian?’

E Orígen di Yoga

E orígen di e palabra “yoga” ta konektá ku e palabra “yugo” na papiamentu. E por nifiká uni òf pone huntu bou di un yugo, mara òf kontrolá. Pa un hindú, yoga ta un téknika òf disiplina ku ta hiba na union ku un gran forsa sobrenatural òf spiritu. Yoga a ser deskribí komo “mara òf uni tur poder di kurpa, mente i alma na Dios.”

For di ki tempu hende a praktiká yoga? Den e Vaye di Indus, kaminda awe ta Pakistan, nan a haña seyonan ku figura di hende sintá den vários posishon di yoga. Segun arkeólogonan, e sivilisashon di Vaye di Indus ta data entre 3.000 pa 1.000 aña promé ku Era Komun, kasi den mesun periodo ku e kultura di Mesopotamia. Tantu artefaktonan di Vaye di Indus komo di Mesopotamia ta pinta un hòmber, ku a representá un dios, koroná ku kachu di bestia i rondoná dor di bestia. I esaki ta pone nos kòrda riba Nimròd, e “yagdó poderoso.” (Génesis 10:8, 9) E hindúnan ta bisa ku e figuranan sintá den posishon di yoga ta imágennan di e dios Siva, señor di bestia i señor di yoga, kende hopi bes ta ser adorá mediante lingam, un símbolo di e órgano seksual maskulino. P’esei e buki Hindu World (Mundu di Hindú) ta yama yoga “un kódigo di práktikanan estrikto di apnegashon propio, prinsipalmente di orígen pre-ario [promé ku e pueblo indio-europeo], ku a kontené restu di hopi konsepto i rito antiguo.”

Inisialmente e métodonan di yoga a ser transmití di un boka pa otro. Despues Patañjali, un indio ku tabata un sabio di yoga, a pone nan por eskrito den un forma detayá i a yama nan Yoga Sutra, lokual te awe ta e manual básiko di yoga. Segun Patañjali, yoga ta “un esfuerso metódiko pa alkansá perfekshon mediante e kòntròl di diferente elemento di naturalesa humano, tantu físiko komo mental.” For di su prinsipio te ku awe, yoga ta un parti integral di religionnan asiátiko, i awor partikularmente di hinduismo, jainismo i budismo. Algun praktikante di yoga ta kere ku lo e yuda nan alkansá moksa, òf liberashon, dor di uni nan ku un spiritu ku ta presente tur kaminda.

P’esei nos ta bolbe puntra: ‘Un hende por praktiká yoga simplemente komo ehersisio físiko pa desaroyá un kurpa sano i un mente relahá, sin ku e ta mete ku religion?’ En bista di yoga su orígen, e kontesta mester ta nò.

Unda Yoga Por Hiba Bo?

E meta di yoga komo un disiplina ta pa hiba un persona na e eksperensia spiritual di ser poné bou di “yugo” (òf unié) ku un spiritu sobrehumano. Pero ta kua spiritu esei lo ta?

Den Hindu World, outor Benjamin Walker ta bisa di yoga: “Podisé e tabata un sistema inisial di ritualnan mágiko, i yoga ainda tin den su nifikashon un konotashon di podernan sobrenatural i di brueria.” Filósofonan hindú ta atmití ku e práktika di yoga por duna hende podernan sobrenatural, maske por lo general nan ta bisa ku esaki no ta e meta final di yoga. Por ehèmpel, den e buki Indian Philosophy (Filosofia Indio), eks-presidente di India, Dr. S. Radhakrishnan, ta bisa di e praktikante di yoga: “Kòntròl di e kurpa mediante vários postura ta pone ku e no ta sinti e ekstremonan di kayente ni friu. . . . E yogui [praktikante di yoga] por mira i tende na un distansia . . . Ta posibel transmití pensamentu for di un persona pa otro sin hasi uso di e mekanismonan normal di komunikashon. . . . E yogui por hasi su kurpa invisibel.”

Tin hende ta konsiderá e esenanan di un yogui drumí riba un kama di klabu òf ku ta kana riba karbon kayente komo un engaño, i pa algun hende esei ta un chiste. Pero na India esakinan ta susesonan komun. Meskos ta konta pa e práktika di para riba un pia miéntras ku e yogui ta wak stret den solo pa oranan largu i tambe kòntròl di rosea ku ta pèrmití un persona ser derá den santu pa periodonan largu di tempu. Na yüni 1995, e korant The Times of India a informá ku un mucha muhé di tres aña i mei a drumi den un trans segun ku nan a laga un outo ku a pisa mas ku 750 kilo kore pasa riba su barika. E multitut asombrá a nota ku ora e mucha a bin bei e tabata bon-bon. E informe a agregá: “Esei tabata puru poder di yoga.”

No tin duda ku hende normal no por hasi ningun di e kosnan ei. P’esei un kristian mester puntra: Kiko e hazañanan aki ta indiká? Ta di Yehova Dios nan ta bini, “e Haltísimo riba henter tera,” òf nan ta bini di un otro fuente? (Salmo 83:18) Beibel ta papia kla riba e punto aki. Ora e israelitanan tabata a punto di drenta e Tera Primintí, ku e kananeonan tabata okupá, Yehova a bisa e yunan di Israel via Moises: “No siña imitá e abominashonnan di e nashonnan ei.” Ki ‘abominashon’ òf kosnan repugnante Yehova tabata kier men? Moises a spièrta nan kontra “hende ku ta praktiká adivinashon òf ku ta praktiká brueria, òf ku ta pronostiká, òf ku ta praktiká magia.” (Deuteronomio 18:9, 10) E kosnan aki ta repugnante pa Dios pasobra nan ta obra di demoño i di e karni pekaminoso.—Galationan 5:19-21.

Yoga No Ta un Alternativa pa Kristiannan

Ounke instruktornan di gym kisas no ta di akuerdo, yoga no ta simplemente ehersisio físiko. E buki Hindu Manners, Customs and Ceremonies (Kortesia-, Kustumber- i Seremonianan Hindú) ta konta e eksperensia di dos prinsipiante di yoga ku tabata bou di guia di un guru. E buki ta sita un di nan ku a bisa: “Mi a hasi esfuerso sobrehumano pa wanta mi rosea aden mas tantu posibel, i tabata hala rosea solamente ora mi tabata a punto di bai leu. . . . Un dia, presis diesdos or di mèrdia, mi tabata kier sa ku mi a mira un luna briante, ku a parse di tabata zuai bai-bini. Un biaha mèrdia mi a imaginá mi ku tabatin skuridat kompleto rònt di mi. Mi direktor . . . a keda masha kontentu ora mi a kont’é e vishonnan aki. . . . El a sigurá mi ku lo no a dura mashá ku mi penitensia lo laga mi eksperensiá resultadonan hopi mas sorprendente.” E di dos hòmber ta konta: “El a obligá mi keda wak den shelu tur dia sin kinipí wowo ni kambia di posishon. . . . Tin biaha mi tabata mira chispa di kandela den laira; otro biahanan tabata parse manera mi ta mira globonan di kandela i otro meteornan. Mi maestro tabata hopi kontentu ku e éksito di mi esfuersonan.”

Aparentemente e kosnan straño ku nan a mira, segun e gurunan, ta nèt e resultadonan ku lo hiba nan na e berdadero meta di ehersisionan di yoga. Sí, e meta final di yoga ta moksa, ku nan ta splika komo e union ku un gran spiritu impersonal. Nan ta deskribié komo “e paro (intenshonal) di e proseso spontáneo di pensa.” Esaki klaramente ta kontrario na e meta deskribí pa kristiannan, ku a haña e konseho: “Presentá boso kurpanan komo sakrifisionan bibu i santu, aseptabel pa Dios, kual ta boso sirbishi spiritual di adorashon [“ku boso fakultat di rasoná,” NW]. I no sea konforme e mundu aki, ma sea transformá pa medio di e renobamentu di boso mente, pa boso por komprobá kiko ta e bon i agradabel i perfekto boluntat di Dios.”—Romanonan 12:1, 2.

Ta keda na kada ken pa disidí ki tipo di ehersisio físiko e ta hasi. Sin embargo, kristiannan lo no pèrmití nada—sea ta entrenamentu di kurpa, komementu, bebementu, bistimentu, dibertishon òf kualkier otro kos—daña nan relashon ku Yehova Dios. (1 Korintionan 10:31) Pa esnan ku ta hasi ehersisio simplemente pa nan salú, tin hopi manera di hasi esei sin eksponé nan na e peligernan di spiritismo i di kosnan sobrenatural. Dor di evitá práktikanan i kreensianan ku ta originá di religion falsu, nos por spera riba Dios su bendishon di un hustu sistema nobo den kua nos lo por disfrutá pa eternidat di un salú perfekto di kurpa i mente.—2 Pedro 3:13; Revelashon 21:3, 4.

[Plachinan na página 22]

Hopi hende ta disfrutá di aktividatnan sano ku no ta eksponé nan na spiritismo