Bai na kontenido

Bai na kontenido

Un Privilegio Presioso di Partisipá den Ekspanshon Despues di Guera

Un Privilegio Presioso di Partisipá den Ekspanshon Despues di Guera

Historia di Bida

Un Privilegio Presioso di Partisipá den Ekspanshon Despues di Guera

SEGUN E RELATO DI FILIP S. HOFFMANN

Segundo Guera Mundial a kaba di yega su fin na mei di 1945. Na desèmber dje mesun aña ei, Nathan H. Knorr, kende tabata supervisá e aktividat di prediká di Testigunan di Yehova rònt mundu, a bishitá Dinamarka ku su sekretario di 25 aña, Milton G. Henschel. E rumannan a hür un sala grandi pa e bishita tan sperá ei. Nos, e rumannan mas hóben, a keda emoshoná prinsipalmente dor di e diskurso di Ruman Henschel, pasobra e tabatin nos edat, i el a skohe pa papia riba e tema: “Kòrda tambe riba bo Kreadó den e dianan di bo hubentut.”—Eklesiástes 12:1.

DURANTE e bishita ei nos a haña sa ku tabatin kosnan hopi interesante ta tuma lugá pa adelanto dje trabou di prediká rònt mundu, i ku nos por a forma parti di nan. (Mateo 24:14) Por ehèmpel, nan a kuminsá un skol nobo na Merka pa entrená rumannan hóben pa bai den e trabou di misionero. Ruman Knorr a enfatisá ku si nos haña un invitashon pa bai e skol, ta “un pasashi di ida so” nos lo haña, i ku nos lo no sa na ki parti di mundu nan lo asigná nos. Tòg un par di nos a apliká pa bai.

Promé ku mi deskribí mi eksperensianan despues di guera, laga mi bai bèk na e aña ku mi a nase: 1919. Vários suseso ku a tuma lugá promé i durante e guera a influensiá mi bida hopi.

E Zwarte Schaap di Famia Ta Trese Bèrdat di Beibel

Ora mi mama tabata na estado di su promé yu, esta ami, el a pidi Dios pa si mi sali mucha hòmber mi bira misionero. Su ruman hòmber tabata un studiante di Beibel, manera nan tabata yama Testigunan di Yehova e tempu ei, pero su famia tabata mir’é komo e zwarte schaap di famia. Nos tabata biba serka di Kopenhagen, i ora e Studiantenan di Beibel tabata tene nan kongresonan anual na Kopenhagen, Mama tabata invitá Tio Thomas pa keda serka nos. Pa aña 1930, su konosementu inkreibel di Beibel i su rasonamentu lógiko a konvensé Mama pa bira un Studiante di Beibel.

Mama tabata stima Beibel. Di akuerdo ku e mandamentu na Deuteronomio 6:7, el a siña ami i mi ruman muhé ‘ora e tabata sintá den su kas, ora e tabata kana riba kaminda, ora e tabata bai drumi òf lanta.’ Segun tempu a pasa mi a kuminsá partisipá den e trabou di prediká di kas pa kas. Mi tabata gusta kòmbersá riba temanan manera alma inmortal i fièrnu, kosnan ku e iglesianan tabata siña hende. Mi por a mustra bon kla for di Beibel ku e siñansanan ei tabata robes.—Salmo 146:3, 4; Eklesiástes 9:5, 10; Ezekiel 18:4.

Nos Famia Ta Bira Uní

Despues dje kongreso na Kopenhagen na 1937, e rumannan dje depósito di literatura di sukursal di Testigunan di Yehova na Dinamarka tabatin mester di yudansa temporal. Nèt mi a kaba di studia na un skol di komersio, i komo ku mi no tabatin nada ta stroba mi, mi a ofresé pa yuda n’e depósito. Ora ku e trabou n’e depósito a kaba, nan a pidi mi pa yuda na sukursal. Poko tempu despues mi a sali for di kas i bai biba na sukursal na Kopenhagen, apesar ku mi no a batisá ainda. Dor di asosiá tur dia ku kristiannan maduro, mi a progresá spiritualmente. E aña despues, dia 1 di yanüari 1938, mi a simbolisá mi dedikashon na Yehova Dios dor di batisá den awa.

Na sèptèmber di 1939, Segundo Guera Mundial a kuminsá. Anto dia 9 di aprel 1940, sòldánan aleman a okupá Dinamarka. Komo ku nan a duna danesnan basta libertat, nos por a sigui ku nos aktividat di prediká.

E ora ei, un kos maravioso a pasa. Tata a bira un Testigu aktivo i leal, i felisidat di nos famia a bira kompleto. P’esei, ora nan a invitá ami i kuater otro danes pa bai e di ocho klas di Skol di Galad, henter mi famia a apoyá mi. E kurso di sinku luna a kuminsá na sèptèmber 1946, i nan a ten’é na e bunita skol serka di South Lansing, parti nort di New York.

Entrenamentu na Galad i Despues

Na Galad nos a sera amistatnan masha bunita. Riba un anochi mi tabata kana keiru den kurá dje skol huntu ku Harold King di Inglatera, i nos tabata papia tokante unda nan lo manda nos despues ku nos kaba ku nos kurso. Harold di: “Mi no ta kere ku mi a mira e punta di serunan blanku di Dover pa último bes kaba.” E tabatin rason. Pero 17 aña a pasa promé ku e por a mira e serunan ei atrobe, i dje 17 añanan ei el a pasa kuater aña i mei den kashòt di un prizòn chines! *

Ora nos a kaba di gradua, nan a manda mi Texas, Merka, pa sirbi komo superintendente biahero, bishitando kongregashonnan di Testigu di Yehova pa yuda nan den sentido spiritual. Nan a risibí mi man habrí. E rumannan di Texas a haña interesante di tin serka nan un mucha hòmber europeo ku a kaba di sali Skol di Galad. Pero despues di apénas shete luna na Texas, nan a manda mi Brooklyn, New York. Ei Ruman Knorr a manda mi traha den ofisina, i mi a haña òrdu pa siña trabou di tur departamento. Despues lo mi mester a bai Dinamarka bèk, i pone tur loke mi a siña na práktika. Mi mester a hasi sigur pa tur kos ser hasí meskos ku na Brooklyn. E intenshon tabata pa pone tur sukursal rònt mundu funshoná meskos, pa nan por traha mas efisiente. Despues Ruman Knorr a manda mi Alemania.

Poniendo Instrukshonnan na Práktika na Sukursalnan

Ora mi a yega Wiesbaden, Alemania, na yüli di 1949, hopi stat di Alemania tabata na ruina ainda. E rumannan ku tabata dirigí e trabou di prediká tabata hòmbernan ku a ser persiguí for di tempu ku Hitler a subi na poder na 1933. Algun di nan a pasa ocho, dies, i tin bes asta mas aña den kamponan di konsentrashon! Mi a traha tres aña i mei ku e sirbidónan di Yehova ei. Nan ehèmpel úniko ta pone mi kòrda un komentario di Gabriele Yonan, un historiadó aleman, kende a skirbi: “Despues di konosé Auschwitz i e Holokousto, si no tabata pa e ehèmpel ku e grupo kristian íntegro aki a pone tempu dje diktadura di Sosialismo Nashonal, nos lo mester a duda si ta posibel pa kumpli ku e siñansanan kristian di Hesus.”

Mi trabou n’e sukursal ei tabata meskos ku loke mi mester a hasi na Dinamarka: introdusí un sistema nobo i uniforme di trata ku asuntunan dje organisashon. E kambionan no tabata kier men ku e manera ku e rumannan tabata traha ántes no tabata bon, sino ku a yega ora pa e diferente sukursalnan i ofisinanan sentral kuminsá koperá mas estrecho ku otro. Asina ku e rumannan di Alemania a komprendé esaki, nan a yena ku entusiasmo i un ekselente spiritu di koperashon.

Na 1952 mi a risibí un karta for di ofisina di Ruman Knorr ku a bisa pa mi muda bai e sukursal na Bern, Suisa. Entrante 1 di yanüari 1953, mi a ser nombrá superintendente dje sukursal ei.

Mas Goso na Suisa

No muchu tempu despues ku mi a yega Suisa, mi a sera konosí ku Esther na un kongreso, i poko tempu despues nos a komprometé. Na ougùstùs di 1954 Ruman Knorr a manda yama mi pa bin Brooklyn, kaminda nan a revelá na mi un trabou nobo i emoshonante. Debí ku e kantidat i tamaño di sukursalnan rònt mundu a oumentá asina tantu, nan a introdusí un areglo nobo. A parti mundu den diferente zona, i pone un superintendente di zona sirbi kada unu di nan. Nan a duna mi dos zona pa mi sirbi: Europa i e área di Mediteráneo.

Poko tempu despues di mi bishita breve na Brooklyn, mi a bai Suisa bèk i kuminsá prepará pa e trabou di zona. Ami ku Esther a kasa, i el a kuminsá sirbi huntu ku mi na e sukursal di Suisa. Den mi promé biahe mi a bishitá kasnan di misionero i sukursalnan na Italia, Gresia, Chipre, paisnan di medio oriente i na kosta nort di Áfrika, i tambe Spaña ku Portugal: 13 pais en total. Despues di bishitá Bern atrobe, mi a sigui mi biahe i bishitá tur pais europeo na parti wèst dje Kortina di Heru. Mi tabata for di kas pa seis luna den nos promé aña di matrimonio, sirbiendo nos rumannan kristian.

Sirkunstansia Ta Kambia

Na 1957 Esther a haña sa ku e tabata na estado, i ya ku un sukursal no ta trahá pa mayornan ku yu chikitu, nos a disidí di muda bai Dinamarka. Tata a ofresé nos pa keda serka dje. Esther a kuida nos yu muhé Rakel i mi tata, i ami tabata yuda na e sukursal nobo ku nan a kaba di traha. Mi a sirbi komo instruktor dje Skol di Ministerio di Reino pa superintendentenan di kongregashon, i mi a sigui sirbi komo superintendente di zona tambe.

Traha komo superintendente di zona a nifiká ku mi mester a hasi biahe largu, i desafortunadamente dor di esei mi mester a keda hopi tempu sin wak nos yu. Esaki tabatin su konsekuensianan. Un biaha mi a keda na Paris pa un tempu, i nos a establesé un imprenta chikitu einan. Esther ku Rakel a bin bishitá mi ku trein. Nan trein a para na Gare du Nord. Ami ku Léopold Jontès, di sukursal, a bai risibí nan. Rakel a keda para riba trapi dje wagòn di trein, el a wak Léopold, wak mi, wak Léopold atrobe, anto bula brasa Léopold!

Otro kambio dramátiko a tuma lugá tempu mi tabatin 45 aña. Mi a stòp di traha den e ministerio di tempu kompleto pa mi por traha pa kria mi famia. Debí na mi eksperensia trahando komo Testigu di Yehova mi a logra haña trabou komo gerente di eksportashon. Despues di traha rònt di nuebe aña p’e mesun kompania, ora Rakel a kaba skol nos a disidí di respondé n’e animashon pa muda bai kaminda tabatin mas mester di predikadó di Reino.

Buskando pa sa ki oportunidat por tin na Norwega, mi a puntra un ‘uitzendburo’ ki trabou por tin pa mi. Nan kontesta no tabata nada alentador. No tabatin muchu speransa pa un hòmber di 55 aña. Tòg mi a tuma kontakto ku e sukursal na Oslo, anto hür un kas serka dje pueblo di Drøbak, konfiando ku lo mi haña un oportunidat di trabou. Mi a haña un tambe, i despues di esei nos a pasa un temporada hopi dushi di sirbishi di Reino na Norwega.

E kos di mas dushi tabata ora ku mayoria ruman di nos kongregashon tabata bai nort pa traha den teritorio ku no a kai bou di niun kongregashon. Nos tabata hür un kasita na un lugá di kampeer, i tur dia nos tabata sali bai bishitá e kunukunan plamá den e serunan fantástiko. Tabata un goso pa konta e hendenan amigabel ei tokante e Reino di Dios. Nos tabata laga hopi literatura, pero ta te su siguiente aña nos por a bin rebishitá e hendenan. Tòg nan no tabata lubidá nos. Ainda Esther ku Rakel ta kòrda un biaha ku nos a bai bèk i nan a brasa nos manera kos ku nos ta nan famia ku nan tabatin hopi tempu sin mira. Despues di pasa tres aña na Norwega nos a bai Dinamarka bèk.

E Goso di Bida di Famia

Poko tempu despues Rakel a komprometé ku Niels Højer, un predikadó pionero seloso. Despues ku nan a kasa, Niels ku Rakel a sigui traha komo pionero te ora nan a kuminsá haña yu. Niels ta un bon esposo i un ekselente tata. E tin hopi interes den su famia. Trempan un mainta el a bai kant’i awa ku su yu riba baiskel pa nan mira solo sali. Un bisiña a puntra e mucha kiko nan a hasi einan. El a kontestá: “Nos a resa na Yehova.”

Un par di aña despues, ami ku Esther a mira Benjamin ku Nadja, nos dos promé ñetunan, batisá. Niels tambe tabat’ei, i diripiente mi a topa kuné kara kara. El a wak mi den mi kara i bisa: “Hòmber no sa yora.” Pero dirèkt despues nos tur dos tabata yora i brasa otro. Esta un goso ta di tin un suegro ku bo por hari i yora kuné!

Adaptando Ainda na Sirkunstansia

Otro bendishon a presentá ora nan a pidi ami ku Esther bai Dinamarka bèk pa sirbi na sukursal. Pero pa e tempu ei ya nan tabatin plan kanando pa traha un sukursal hopi mas grandi na Holbæk. Mi tabatin e privilegio di supervisá e trabou di konstrukshon, hasí kompletamente dor di trahadónan boluntario ku no a kobra pa traha. Apesar ku nos a haña un wenter hopi pisá, pa fin di aña 1982 e proyekto tabata práktikamente kla, i nos tur a keda enkantá di muda pa e edifisio mas grandi i mihó ekipá aki!

Mesora ami a kuminsá traha den ofisina, i Esther tabata traha komo telefonista. Pero despues e mester a operá pa haña hep falsu, i un aña i mei despues e mester a operá galblas. Apesar ku tur esnan ku ta traha na sukursal a trata nos ku hopi konsiderashon, nos a disidí ku lo ta mihó pa tur hende si nos bandoná sukursal. Nos a muda bai e kongregashon ku nos yu muhé i nos famia tabata pertenesé na dje.

Aktualmente Esther su salú no ta bon. Pero mi por bisa ku tur frankesa ku den tur nos añanan di sirbishi huntu, i ku asina tantu kambio di sirkunstansia, semper e tabata un sosten i un kompañero maravioso pa mi. Apesar ku nos salú ta bai atras, nos tur dos ta partisipá te kaminda nos por den e trabou di prediká. Ora mi wak bèk riba mi bida, mi ta pensa ku gratitut riba e palabranan aki di un skirbidó di salmo: “O Dios, bo a siña mi for di mi hubentut.”—Salmo 71:17.

[Nota]

^ par. 15 Mira E Toren di Vigilansia [na ingles] di 15 di yüli 1963, página 437-42.

[Plachi na página 24]

Bahando un kargamentu di literatura na sukursal di Alemania, ku tabata den konstrukshon na 1949

[Plachi na página 25]

Algun di mi kompañeronan di trabou tabata Testigunan manera esakinan, ku a sali for di kampo di konsentrashon

[Plachi na página 26]

Ku Esther awe i riba dia ku nos a kasa na Bètel di Bern, na òktober di 1955