Bai na kontenido

Bai na kontenido

Di Tést den un Fórnu di Kandela di Sufrimentu

Di Tést den un Fórnu di Kandela di Sufrimentu

Historia di Bida

Di Tést den un Fórnu di Kandela di Sufrimentu

SEGUN E RELATO DI PERICLES YANNOURIS

E humedat di mi sèl ku ta hole mùf a pone mi sinti friu te den mi wesunan. Sintá eiden mi so, ku solamente un laken fini pa tapa kuné, mi por a wak ainda e mirada friu riba kara di mi esposa yòn ora hòmbernan di milisia tabata saka mi for di mi kas dos dia anterior. Mi a laga mi kasá atras huntu ku nos dos beibinan enfermo. Mas despues, mi kasá, ku no tabata Testigu di Yehova, a manda mi un pakete huntu ku un nota ku a bisa: “Mi ta manda e kukinan aki pa bo, i mi ta spera ku bo ta bira mes malu ku bo yunan.” Lo mi a bolbe un dia pa mira mi famia?

ESEI tabata djis un episodio den un bataya largu i difísil pa e fe kristian. E lucha ei a enserá oposishon di famia, repudio di komunidat, batayanan hurídiko i persekushon feros. Pero kon bini i pakiko un hende trankil manera mi ku tin rèspèt pa Dios por a haña su mes den e lugá miserabel ei? Por fabor, laga mi splika dikon.

Un Mucha Pober ku un Soño Grandi

Tempu mi a nase na 1909 na Stavromeno, Kreta, e pais tabata pasando den guera, pobresa i skarsedat di kuminda. Mas despues, di chiripa ami ku mi kuater rumannan mas yòn a skapa e plaga dje malu di kabouter. Mi ta kòrda kon un biaha nos mayornan a sera nos den kas pa simannan largu djis pa nos no pega ku e grip ei.

Mi tata, un kunukero pober, tabata un hòmber masha religioso pero tòg ku un mente habrí. E echo ku el a biba na Fransia i Madagascar a dun’é un punto di bista masha liberal tokante religion. Sin embargo, nos famia a keda leal na e Iglesia Griego Òrtodòks. Nos tabata bai misa tur djadumingu i nos kas tabata habrí pa e obispu lokal keda serka nos durante di su bishita anual. Ami tabata kanta den kor di misa i mi soño tabata pa bira pastor.

Na 1929 mi a bira polis. Mi tabata na warda na Tesalónika, parti nort di Gresia, ora mi tata a muri. En buska di konsuelo i iluminashon spiritual, mi a logra pa nan trasladá mi pa e kuerpo polisial di Seru di Athos, un komunidat kaminda tabatin kombento i ku e kristiannan òrtodòks tabata venerá komo e “seru santu.” * Mi a traha kuater aña einan i a opservá e bida den kombento masha djaserka. En bes di esaki a hala mi mas serka Dios, e inmoralidat i korupshon abierto dje fraternan a spanta mi. Mi a keda masha desgustá ora un arkimandrita (un rango bou di obispu) respetá a hasi ko’i fresku ku mi. Apesar di e desilushon ei, tòg sinseramente mi kier a sirbi Dios i bira pastor. Asta mi a bisti un paña di pastor i a laga saka un potrèt komo rekuerdo. Finalmente, mi a muda bèk pa Kreta.

“Ta un Diabel Esei!”

Na 1942 mi a kasa ku un bunita mucha muhé, Frosini, kende a bini for di un famia respetá. Dor ku e famianan di mi kasá tabata hendenan masha religioso, mi matrimonio a hasi mi mas desididu ainda pa bira pastor. * Mi tabata determiná pa bai Aténas pa studia na un seminario. Na kabamentu di 1943, mi a yega e haf di Iráklion, Kreta, pero mi no a sigui pa Aténas. Kisas esei tabata pasobra entretantu mi a haña un otro fuente di refreskamentu spiritual. Kiko a sosodé?

Pa algun aña, Emmanuel Lionoudakis, un predikadó hóben yen di energia ku tabata asosiá ku Testigunan di Yehova, a habri wowo di hende ku e bèrdatnan di Beibel ku el a prediká rònt Kreta. * E manera kla ku e Testigunan a splika e Palabra di Dios a atraé algun hende i esakinan a bandoná religion falsu. Den e stat serkano di Sitía, a forma un grupo di Testigu entusiasmá. Esaki a molestiá e obispu lokal. Komo ku el a yega di biba na Merka, e mes a mira kon efikas Testigunan di Yehova por ta komo predikadó. E tabata determiná pa eliminá e ‘herejenan’ aki for di su teritorio. Instigá dor di dje, polis tabata hiba e Testigunan prizon i dilanti korte regularmente usando yen di akusashon falsu.

Un di e Testigunan aki a purba di splika mi e bèrdat di Beibel, pero el a kere ku mi no tabata interesá. P’esei el a manda un predikadó ku mas eksperensia pa papia ku mi. Aparentemente e manera bòt ku mi a reakshoná a pone e di dos Testigu bai bèk serka e grupo chikitu i informá nan: “Ta imposibel pa Pericles bira un Testigu. Ta un diabel esei!”

Promé Eksperensia ku Oposishon

Mi ta kontentu ku Dios sí no a pensa asina di mi. Na febrüari 1945 mi ruman Demosthenes, kende tabata konvensí ku Testigunan di Yehova tabatin e bèrdat, a duna mi e foyeto Konsolá Tur Esnan Ku Ta Yora. * Su kontenido a hasi un impreshon riba mi. Mesora nos a stòp di bai Iglesia Òrtodòks, i a djòin e grupo chikitu na Sitía. I nos a duna testimonio na nos rumannan chikí tokante nos religion nobo. Nan tur a aseptá e bèrdat di Beibel. Manera mi por a ferwagt, mi desishon pa bandoná religion falsu a lanta e repudio i enemistat di parti di mi kasá i su famia. Pa un tempu mi suegro a asta nenga di papia ku mi. Na kas, konstantemente tabatin desakuerdo i tenshon. Apesar di esaki, dia 21 di mei 1945, Ruman Minos Kokkinakis a batisá ami ku Demosthenes. *

Porfin mi por a realisá mi soño i sirbi komo un berdadero minister di Dios! Ainda mi ta kòrda mi promé dia den e sirbishi di kas-pa-kas. Ku 35 foyeto den mi tas, mi so a kohe un bùs bai un pueblo. Yen di timides, mi a kuminsá bai di kas pa kas. Mas leu mi a bai, mas kurashi a drenta mi. Ora un pastor furioso a yega, mi a para enfrent’é ku kurashi, sin hasi kaso di su eksigensia pa mi bai warda di polis kuné. Mi a bis’é ku ta te ora mi bishitá tur hende dje pueblo, lo mi bai for di einan, i esei ta eksaktamente loke mi a hasi tambe. Mi tabata asina kontentu ku mi no a ni warda riba e bùs, sino a kana 15 kilometer bai kas bèk.

Den Man di Gangsternan Kruel

Na sèptèmber 1945, mi a haña mas responsabilidat den nos kongregashon resien formá na Sitía. Djis despues guera sivil a dal aden na Gresia. Gruponan a lanta kontra otro ku un odio feros. Probechando di e situashon, e obispu a hasi un yamada riba un grupo lokal di gueria pa kaba ku e Testigunan na e manera ku nan ta haña ta bon. (Huan 16:2) Ora e grupo di gueria tabata biniendo nos pueblo ku bùs, un señora amigabel ku tabata sintá den e bùs a tende nan papia di nan plannan pa kumpli ku nan “mishon di Dios,” i el a spièrta nos. Nos a skonde i un di nos famianan a intervení pa nos. Esei a skapa nos bida.

Esaki a prepará e esena pa mas sufrimentu. Maltrato físiko i intimidashon a bira kos di tur dia. Nos oponentenan a purba fòrsa nos pa bai misa bèk, pa batisá nos yunan, i hasi e señal di krus. Na un okashon, nan a bati mi ruman te ora nan a kere ku el a muri. Ku doló profundo mi a mira kon nan a sker paña di mi dos ruman muhénan i despues bati nan. Durante e periodo ei, iglesia a obligá ocho yu di Testigu di Yehova batisá.

Na 1949 mi mama a muri. E pastor a bolbe bin fèrfelá ku nos, i akusá nos di no ta kumpli ku e rekisitonan legal pa haña pèrmit di entiero. Nan a hiba mi korte pero mi a keda apsolbé di tur akusashon. Esaki a duna un bon testimonio, pasobra na prinsipio di e kaso e nòmber di Yehova a ser menshoná. E úniko medio ku a keda nos enemigunan pa “trese nos bèk na nos sano huisio” tabata di arestá nos i deportá nos. I nan a hasi esei na aprel 1949.

Den un Fòrnu di Kandela

Ami tabata un di e tres rumannan ku a ser arestá. Mi kasá no a bin wak mi mes n’e warda di polis lokal. Nos promé parada tabata un prizon na Iráklion. Manera mi a splika den mi introdukshon, mi a sinti mi so i deprimí. Mi a laga un kasá yòn atras ku no tabata un Testigu i dos kriatura. Mi a hasi orashon ferviente na Yehova p’e yuda mi. E palabranan di Dios ku ta pará skirbí na Hebreonan 13:5 a dal na mi mente: “Nunka lo mi no bandoná bo, i nunka lo mi no laga bo desampará.” Mi a mira ku tabata sabí pa pone mi konfiansa apsoluto den Yehova.—Proverbionan 3:5.

Nos a haña sa ku nan tabata bai deportá nos pa Makrónisos, un isla seku i bandoná pafó di e kosta di Attica, Gresia. E nòmber Makrónisos só kaba tabata sufisiente pa yena hende ku miedu pasobra e kampamentu dje prizon tabata konektá ku tortura i trabou fòrsá. Riba kaminda pa prizon, nos a para na e stat Piraeus. Ounke ainda nos tabata di bui, ora algun di nos rumannan den fe a bin n’e boto i brasa nos, esei a animá nos.—Echonan 28:14, 15.

Bida na Makrónisos tabata un pesadia. E sòldánan a maltratá e prezunan for di mainta te anochi. Hopi prezu ku no tabata Testigu a bira loko, otronan a muri i un kantidat grandi a keda manká. Anochi nos tabata tende esnan ku tabata ser torturá, grita i keña. Mi laken fini a duna mi masha poko kayente durante e anochinan friu.

Pokopoko pero sigur Testigunan di Yehova a bira konosí den e kampamentu pasobra tur mainta tabata menshoná e nòmber ei na momentu di kontrolá presensia di e prezunan un pa un. Dje manera ei nos a haña hopi oportunidat pa duna testimonio. Asta mi tabatin e privilegio di batisá un prezu polítiko ku a progresá te n’e punto di dediká su bida na Yehova.

Durante mi eksilio, mi a sigui skirbi mi kasá stimá sin nunka haña un kontesta for di dje. Esaki no a stòp mi di skirbié ku ternura, ofres’é konsuelo i garantis’é ku esaki tabata djis un kontratempu temporal i ku nos lo ta felis atrobe.

Miéntras tantu e kantidat di Testigu a oumentá segun ku mas i mas ruman a yega. Trahando den e ofisina, mi a bin sera ku e kolonèl komandante dje kampamentu. Dor ku e tabatin rèspèt p’e Testigunan, mi a tuma un kurashi i puntr’é si nos por a risibí algun literatura di Beibel for di nos ofisina na Aténas. El a bisa: “Esei no por. Pero pakiko boso hendenan na Aténas no ta paketá e literatura den boso maleta, skirbi mi nòmber ariba i mand’é pa mi?” Mi a keda boka habrí! Un par di dia despues nos tabata deskargando un boto ku a drenta i un polis a saludá e kolonèl i bis’é: “Señor, bo maleta a yega.” “Kua maleta?” el a kontestá. Pa kasualidat mi tabata eibanda i mi a tende e kòmbersashon, pues mi a flùister e: “Probablemente ta di nos. Nan a mand’é den bo nòmber manera bo a bisa mi hasi.” Esei tabata un di e maneranan ku Yehova a sòru pa nos haña alimento spiritual.

Un Bendishon Inesperá —Siguí pa Mas Sufrimentu

Na fin di 1950, mi a sali liber. Mi a bolbe kas—débil, blek, flaku-flaku i insigur tokante ki resepshon lo mi haña. Ki kontentu mi tabata pa mira mi kasá i yunan atrobe! Mihó ainda, mi a keda sorprendí ora mi a mira kon Frosini su furia a mengua. E kartanan ku mi a manda for di prizon a surti efekto. Loke a konmové Frosini tabata mi perseveransia i persistensia. Djis despues, mi tabatin un kòmbersashon largu kuné pa hasi bon kuné. El a aseptá un studio di Beibel i a kultivá fe den Yehova i su promesanan. Un di e dianan di mas felis di mi bida tabata na 1952 ora mi a batis’é komo un sirbidó dediká di Yehova!

Na 1955 nos a lansa un kampaña pa repartí na tur pastor un ehemplar di e foyeto Kristiandat òf Kristianismo—Kua Ta “e Lus di Mundu”? Outoridatnan a arestá mi i hiba mi korte, huntu ku vários otro Testigu. Tabatin asina tantu kaso kontra Testigunan di Yehova ku korte mester a tene un seshon spesial pa tende nan tur. Riba e dia ei, tur e institushonnan legal dje provinsia tabata presente, i e sala di korte tabata chòkchòk di pastor. E obispu tabata kana bai bini nervioso den e gangnan. Un dje pastornan a entregá un keho kontra mi di ta kana kombertí hende. E hues a puntr’é: “Bo fe ta asina suak ku lesamentu di un foyeto por kombertí bo?” Esaki a laga e pastor boka yen di djente. Nan a apsolbé ami, pero algun dje rumannan sí a ser sentensiá na seis luna di prizon.

Den e añanan ku a sigui, nan a arestá nos na vários okashon, i e kasonan den korte a keda oumentá. E kasonan tabatin nos abogadonan na kareda konstantemente. Nan a hiba mi korte un total di 17 biaha. Apesar di e oposishon, nos tabata prediká regularmente. Nos a aseptá e reto aki ku goso, i e pruebanan ardiente a refiná nos fe.—Santiago 1:2, 3.

Privilegionan Nobo, Retonan Nobo

Na 1957 nos a muda bai Aténas. Poko despues, nan a nombra mi pa sirbi den un kongregashon resien formá. E apoyo di henter alma di mi esposa a permití nos mantené nos bida simpel i nos prioridatnan enfoká riba aktividatnan spiritual. Dje manera ei nos por a dediká mayoria di nos tempu na e trabou di prediká. Den transkurso di añanan, kada bes e rumannan tabata pidi nos muda bai un otro kongregashon kaminda e nesesidat tabata mas grandi.

Na 1963 mi yu hòmber a kumpli 21 aña i tabatin ku mèldu pa servisio militar. Pa motibu di nan posishon neutral, tur Testigu ku a ser yamá pa servisio militar pero ku a nenga di bai a sufri maltrato, bofon i humiashon. Mi yu tambe a pasa den e eksperensia ei. P’esei mi a dun’é mi laken di Makrónisos pa anim’é simbólikamente pa sigui e ehèmpel di e rumannan ku den pasado a keda íntegro. E rumannan ku no a respondé n’e yamada mester a presentá dilanti un korte militar ku por lo general tabata repartí sentensia di dos pa kuater aña. Ora nan tabata sali liber, nan tabata yama nan i sentensiá nan atrobe. Komo minister religioso, mi por a bishitá vários prizon i tabatin kontakto limitá ku mi yu hòmber i otro Testigunan fiel. Mi yu a pasa mas ku seis aña den prizon.

Yehova A Sostené Nos

Despues ku a restorá libertat religioso na Gresia, mi tabatin e privilegio di sirbi komo un pionero spesial temporal riba e isla di Rhodes. Anto na 1986 a surgi un nesesidat na Sitía, Kreta, kaminda mi a kuminsá mi karera kristian. Tabata un plaser pa mi aseptá e asignashon aki pa traha huntu ku mi rumannan den fe ku mi a konosé desde mi hubentut.

Komo esun di mas bieu di mi famia, mi ta masha kontentu di mira un total di kasi 70 miembro di famia sirbi Yehova fielmente. I e kantidat ta sigui oumentá. Algun a sirbi komo ansiano, sirbidó ministerial, pionero, bètelita i superintendente biahero. Pa mas ku 58 aña, mi fe a ser di tèst den un fòrnu di kandela di sufrimentu. Aworakí mi tin 93 aña di edat, i ora mi wak bèk, no ta duel mi ku mi a sirbi Dios. El a duna mi e forsa pa respondé na su invitashon amoroso: “Mi yu, duna mi bo kurason, i laga bo wowo tin delisia den mi kamindanan.”—Proverbionan 23:26.

[Nota]

^ par. 9 Wak E Toren di Vigilansia di 1 di desèmber 1999, página 30-1.

^ par. 11 Pastornan di Iglesia Griego Òrtodòks sí tin mag di kasa.

^ par. 12 Pa e historia di bida di Emmanuel Lionoudakis, wak E Toren di Vigilansia di 1 di sèptèmber 1999, página 25-9.

^ par. 15 Publiká dor di Testigunan di Yehova, pero no ta disponibel mas.

^ par. 15 Pa un viktoria legal ku tabatin di haber ku Minos Kokkinakis, wak E Toren di Vigilansia di 1 di sèptèmber 1993, página 27-31.

[Kuadro na página 27]

Makrónisos—Un Isla di Teror

Pa dies aña, for di 1947 te 1957, mas ku 100.000 prezu tabata huéspet di e isla seku i bandoná di Makrónisos. Entre nan tabatin kantidat di Testigunan fiel ku a ser mandá einan pa motibu di nan neutralidat kristian. Por lo general tabata e pastornan griego òrtodòks ku a akusá e Testigunan falsamente di ta komunista i pone ku nan a ser deportá.

Relashoná ku e proseso di “reforma” ku nan tabata apliká na Makrónisos, e ensiklopedia griego Papyros Larousse Britannica ta remarká: “E métodonan di tortura kruel, . . . e kondishonnan di bida inaseptabel pa un nashon sivilisá, i e manera degenerá ku wardadónan di prezu a trata e prezunan . . . ta un bèrgwensa p’e historia di Gresia.”

Nan a bisa algun Testigu ku si nan no renunsiá nan fe, nunka mas nan lo sali liber. No opstante esei, nada por a kibra e integridat dje Testigunan. Mihó ainda, asta algun prezu polítiko a bin aseptá e bèrdat di Beibel komo resultado di nan kontakto ku e Testigunan.

[Plachi na página 27]

Ami (di kuater for di man robes) huntu ku Minos Kokkinakis (di tres for di man drechi) riba e isla penal di Makrónisos

[Plachi na página 29]

Trahando ku un otro Testigu na Sitía, Kreta, kaminda mi a sirbi den mi hubentut