Bai na kontenido

Bai na kontenido

Kada Un Lo Sinta bou di Su Palu di Figu

Kada Un Lo Sinta bou di Su Palu di Figu

Kada Un Lo Sinta bou di Su Palu di Figu

DURANTE e zomernan kayente na paisnan den Medio Oriente ta masha difísil pa bo haña pida sombra. Kualkier palu ku ta protehá bo kontra e rayonan di solo ta bonbiní, foral si e ta krese banda di bo kas. E palu di figu, ku su blachinan grandi i hanchu i su takinan ku ta span leu, ta duna mihó sombra ku kualkier otro palu den e region ei.

Segun e buki Plants of the Bible (Matanan di Beibel), “nan ta bisa ku e sombra [di un palu di figu] ta mas dushi i fresku ku esun di un tènt.” Palunan di figu ku tabata krese na rant di kunukunan di wendrùif den Israel di antigwedat a duna trahadónan di kunuku un lugá ideal pa sosegá un ratu.

Na fin di un dia largu i kayente, miembronan di famia por a sinta bou di nan palu di figu i disfrutá di kompañerismo agradabel. Ademas, e palu di figu ta rekompensá su doño ku masha hopi fruta nutritivo. P’esei for di tempu di Rei Salomon, e echo ku un persona por sinta bou di su mes palu di figu a representá pas, prosperidat i abundansia.—1 Reinan 4:24, 25.

Siglonan promé ku esei, profeta Moisés a deskribí e Tera Primintí komo ‘un tera di palu di figu.’ (Deuteronomio 8:8) Diesdos hòmber ku a bai spioná e tera a bini bèk na e kampamentu israelita ku figu i otro fruta pa proba ku e tera ta produktivo. (Numbernan 13:21-23) Un hòmber ku a biaha den e paisnan di Beibel den siglo 19 a informá ku palu di figu tabata un di e palunan mas komun einan. Nada straño anto ku e Skritura hopi bes ta menshoná figu i palu di figu!

Un Palu Ku Ta Pari Dos Bes pa Aña

Palu di figu ta adaptá su mes na mayoria tera, i e manera ekstenso ku su raisnan ta plama ta yud’é pasa dor di e zomernan largu i kayente di Medio Oriente. E palu aki ta ekstraordinario pasobra e ta duna un kosecha di promé figu na yüni i un kosecha prinsipal kuminsando for di ougùstùs. (Isaias 28:4) Por lo general e israelitanan tabata kome e promé kosecha komo fruta fresku. Nan tabata seka e segundo kosecha pa nan usa durante aña. Nan tabata près figu seku den forma di bolo òf kuki rondó, i tin biaha nan tabata agregá almendra. E kukinan aki di figu tabata kumbiniente, nutritivo i sabroso.

E muhé diskreto Abigail a duna David 200 klòmpi (kuki) di figu di près, kasi sigur pensando ku esaki lo ta un kuminda ideal pa fugitivonan. (1 Samuel 25:18, 27) Figu di près tabata wòrdu usá tambe komo remedi. Nan a pone un kòmprès di figu seku riba un blufein ku a menasá e bida di Rei Ezekias, ounke su rekuperashon despues tabata prinsipalmente debí na Yehova su intervenshon. *2 Reinan 20:4-7.

Den tempu di antigwedat figu seku tabatin hopi balor den henter e region di Mediteráneo. E estadista Cato, ku figu den man, a purba konvensé e Senado romano pa bai bringa kontra Cartago den e Terser Guera Púniko. E mihó figunan seku na Roma a bini di Caria na Asia Menor. P’esei e palabra carica a bira e nòmber latin pa figu seku. E mesun region ei ku awe ta kai den Turkia, ainda ta produsí figu seku di ekselente kalidat.

Kunukeronan israelita hopi bes a planta palu di figu den kunuku di wendrùif, pero nan tabata kap palunan ku no tabata pari. Bon tera tabata muchu skars pa nan malgast’é ku palu ku no ta pari. Den Hesus su komparashon di un palu di figu improduktivo, e kunukero a bisa e kuidadó di kunuku di wendrùif: “Mira, pa tres aña kaba mi ta bin buska fruta na e palu di figu aki sin haña nada. Kap e! Pakiko e mester kaba ku forsa di e tera?” (Lukas 13:6, 7) Komo ku den tempu di Hesus mester a paga impuesto riba palu di fruta, kualkier palu improduktivo lo tabata tambe un karga ekonómiko.

Figu tabata un parti masha importante di e dieta israelita. P’esei un mal kosecha di figu—kisas debí na un huisio di Yehova—lo tabata un kalamidat. (Oseas 2:12; Amos 4:9) Profeta Habakuk a bisa: “Maske e palu di figu no floria, i e matanan di wendrùif no karga fruta, maske e kosecha di e palu di oleifi faya, i e kunukunan no produsí kuminda . . . Tòg lo mi alegrá den SEÑOR, lo mi regosihá den e Dios di mi salbashon.”—Habakuk 3:17, 18.

Símbolo di un Nashon Sin Fe

E Skritura tin bia ta usa figu òf palu di figu simbólikamente. Por ehèmpel, Jeremias a kompará e fiel eksiliadonan di Huda ku un makutu di bon figu, e promé figunan ku por lo general nan ta kome fresku. Sin embargo, e eksiliadonan infiel a ser kompará ku mal figu, ku hende no por a kome i ku mester a benta afó.—Jeremias 24:2, 5, 8, 10.

Den su komparashon di un palu di figu improduktivo, Hesus a mustra kon Dios tabatin pasenshi ku e nashon hudiu. Manera nos a menshoná anteriormente, el a papia di un sierto hòmber ku tabatin un palu di figu den su kunuku di mata di wendrùif. E palu tabatin tres aña sin pari fruta, i e doño tabata a punto di laga kap e. Pero e kuidadó di kunuku di wendrùif a bisa: “Shon, lag’é para e aña aki ainda, te ora ku mi koba rònt di dje i pone gòrdura; i si e duna fruta otro aña, bon; ma si no t’asina, kap e.”—Lukas 13:8, 9.

Ora Hesus a duna e komparashon aki, ya kaba e tabatin tres aña ta prediká, purbando di kultivá fe den e miembronan di e nashon hudiu. Hesus a intensifiká su aktividat, poniendo “gòrdura” na e palu di figu simbóliko—e nashon hudiu—i dunando nan e oportunidat pa produsí fruta. Sin embargo, e siman promé ku Hesus a muri a bira bisto ku e nashon en general a rechasá e Mesias.—Mateo 23:37, 38.

Tabatin un bia mas ku Hesus a usa palu di figu pa ilustrá e mal kondishon spiritual di e nashon. Biahando di Betania pa Yerusalèm kuater dia promé ku su morto, el a mira un palu di figu ku tabatin hopi blachi pero niun fruta. Komo ku e promé figu ta sali huntu ku e blachinan—i tin bia asta promé ku e palu saka blachi—e echo ku e palu no tabatin fruta a mustra ku e no tabatin balor.—Marko 11:13, 14. *

Meskos ku e palu di figu improduktivo pero ku aparensia salú, asina e nashon hudiu tabatin un aparensia eksterior engañoso. Pero e no a pari fruta ku a agradá Dios, i finalmente a rechasá Yehova su propio Yu. Hesus a maldishoná e palu steril ei, i e siguiente dia, e disipelnan a ripará ku ya kaba el a seka. E palu ei ku a seka a mustra bon kla ku pronto Dios lo a rechasá e hudiunan komo su pueblo skohí.—Marko 11:20, 21.

‘Siña for di e Palu di Figu’

Tambe Hesus a usa palu di figu pa siña hende un lès importante tokante su presensia. El a bisa: “Awor siña e parábola aki for di e palu di figu: ora su rama a bira moli kaba, i e saka su blachinan, boso sa ku zomer ta serka; asina boso tambe, ora boso mira tur e kosnan aki, sabi ku e ta serka, dilanti di porta.” (Mateo 24:32, 33) E palu di figu su blachinan bèrdè kla ta un señal riparabel i inkonfundibel di zomer. Asina tambe e gran profesia di Hesus ku ta pará skirbí na Mateo kapítulo 24, Marko kapítulo 13 i Lukas kapítulo 21, ta duna evidensia kla di su presensia aktual den poder di Reino selestial.—Lukas 21:29-31.

Siendo ku nos ta bibando den un tempu asina krusial den historia, nos sigur kier siña for di e palu di figu. Si nos hasi esei i keda spiritualmente lantá, nos tin e speransa di risibí e kumplimentu di e gran promesa: “Kada un di nan lo sinta bou di su palu di wendrùif i bou di su palu di figu, i ningun hende lo no spanta nan, pasobra e boka di e SEÑOR di ehérsitonan a papia.”—Mikeas 4:4.

[Nota]

^ par. 8 H. B. Tristram, un konosedó di naturalesa ku a bishitá paisnan di Beibel den siglo 19, a komentá ku e pueblo lokal ainda tabata usa kòmprès di figu pa trata blufein.

^ par. 16 E insidente aki a tuma lugá serka di e pueblito di Bètfage. E nòmber ei ta nifiká “Kas di Promé Figu.” Esaki kisas ta indiká ku e área ei tabata konosí pa bon kosecha di promé figu.