Bai na kontenido

Bai na kontenido

Gosonan Inkomparabel!

Gosonan Inkomparabel!

Historia di Bida

Gosonan Inkomparabel!

SEGUN E RELATO DI REGINALD WALLWORK

“No tin nada na mundu ku por para banda di e goso ku nos tabatin den nos sirbishi di tempu kompletu na Yehova komo misionero!” Mi a haña e nota skirbí na man aki entre e papelnan di mi esposa djis despues di su morto na mei 1994.

SEGUN ku mi a reflekshoná riba e palabranan di Irene, mi a kòrda e 37 añanan felis i satisfecho ku nos a sirbi komo misionero na Perú. For di dia nos a kasa na desèmber 1942 nos a bira alabes dushi partner kristian pa otro, i esei ta un bon kaminda pa kuminsá mi relato.

Irene a ser kriá komo Testigu di Yehova na Liverpool, Inglatera. Nan tabata tres ruman muhé, i el a pèrdè su tata durante Promé Guera Mundial. Despues su mama a kasa ku Winton Fraser, i nan a haña un yu hòmber, Sidney. Djis promé ku Segundo Guera Mundial, e famia a muda pa Bangor, North Wales, kaminda Irene a batisá na 1939. Sidney a batisá un aña promé, p’esei e ku Irene a sirbi huntu komo pionero—predikadó di tempu kompletu—a lo largu di e kosta nort di Wales, for di Bangor te na Caernarvon, inkluyendo e isla di Anglesey.

E tempu ei mi tabata den Kongregashon Runcorn, un 20 kilometer sùitost di Liverpool, sirbiendo komo loke nos ta yama awe superintendente presidente. Irene a aserká mi na un asamblea di sirkuito pa puntra mi si e por a haña un teritorio pa e prediká, komo ku el a bin keda un par di dia serka Vera, su ruman muhé kasá ku tabata biba na Runcorn. Ami ku Irene a bai bon ku otro durante e dos simannan ku e tabata serka nos, i despues mi a bishit’é na Bangor na vários okashon. Esta felis mi tabata e wikènt ku Irene a aseptá mi proposishon pa matrimonio!

Manera ku mi a bai kas bèk djadumingu, mi a kuminsá plania pa nos kasamentu, pero pa su djamars mi a haña un telegram. E tabata bisa: “Ta duel mi ku e telegram aki ta bai kousa bo doló. Mi ta para nos kasamentu. Karta ta na kaminda.” Mi a keda di shòk. Ta kiko lo por a pasa?

E siguiente dia mi a haña Irene su karta. El a bisa mi ku e ta bai Horsforth na Yorkshire pa traha pionero ku Hilda Padgett. * El a splika ku 12 luna mas promé el a bai di akuerdo pa sirbi kaminda tin mas nesesidat si nan pidié pa hasi esei. Irene a skirbi: “Pa mi, esei tabata manera un voto na Yehova, i mi ta sinti ku komo mi a primintié promé ku mi a konosé bo, mi tin ku kumpli kuné.” Ounke mi tabata tristu, mi a atmir’é mashá pa su integridat i mi a manda un telegram p’e komo kontesta: “Bai numa. Mi ta warda bo.”

Durante Irene su estadia na Yorkshire, el a haña un sentensia di prizon di tres luna pasobra el a nenga di apoyá aktividatnan di guera pa motibu di su prinsipionan. Pero 18 luna despues, na desèmber 1942, nos a kasa.

Mi Hubentut

Na 1919 mi mama a kumpra un sèt di Studio di e Skritura. * Maske, manera mi tata a remarká korektamente, mi mama nunka promé no a lesa un buki, e tabata desididu pa studia e bukinan aki kuidadosamente huntu ku su Beibel. El a hasié tambe i a batisá na 1920.

Mi tata tabata un persona di karakter trankil i e no a stroba mi mama di hasi loke e tabata kier a hasi, i esei a enserá kria nan kuater yunan den e kaminda di e bèrdat. Tabata mi dos ruman muhénan, Gwen ku Ivy, mi ruman hòmber Alec, i ami. Stanley Rogers i otro Testigunan fiel di Liverpool tabata bini Runcorn pa duna diskursonan bíbliko, i no a tarda hopi ku nan a forma un kongregashon einan. Nos famia a prosperá spiritualmente huntu ku e kongregashon.

Gwen tabata hañando lès p’e konfirmá den Iglesia Anglikano, pero el a stòp asina ku el a kuminsá studia Beibel huntu ku Mama. Ora ku domi a bin bishitá nos pa wak dikon Gwen no tabata bini lès mas, domi a hañ’é ku un avalancha di pregunta ku e no tabata bon prepará pa kontestá. Gwen a puntr’é tokante e nifikashon di e Orashon Nos Tata, i al final ta Gwen mester a splik’é! Gwen a konkluí sitando 1 Korintionan 10:21, i a bisa bon kla ku e no por sigui ‘kome na dos mesa.’ Ora ku e domi tabata bai, el a bisa ku lo e resa pa Gwen i bolbe bèk pa kontestá su preguntanan, pero e no a bolbe nunka mas. Poko despues di a batisá, Gwen a bira un predikadó di tempu kompletu.

Nos kongregashon tabata ehemplar den su manera di trata hóbennan. Mi ta kòrda ku tempu mi tabatin shete aña mi a skucha un diskurso di un ansiano ku tabata di bishita. Despues el a bin papia ku mi i mi a kont’é ku mi a lesa tokante Abraham i kon el a purba ofresé su yu Isaak. E ansiano a bisa mi: “Bai den skina di e plataforma i konta mi henter e relato.” Mi tabata masha emoshoná di por a para einan i duna mi promé “diskurso públiko”!

Mi a batisá ku 15 aña na 1931, e aña ku mi mama a muri, i mi a stòp di bai skol pa mi bira un leerling-elèktrishèn. Na 1936 nos tabata toka diskursonan bíbliko grabá pa públiko, i un ruman muhé di edat a animá ami ku mi ruman hòmber pa enbolbé nos mes den e aktividat ei. P’esei ami ku Alec a bai Liverpool pa nos kumpra un baiskel i laga nan traha un baki na banda di e baiskel pa nos transportá nos tokadisko. Parti patras di e baki nos a pega un loutspiker na un tubu ku por a rèk bira 2 meter haltu. E persona ku a trah’é a bisa nos ku nunka e no a traha nada paresido, pero el a funshoná bon! Nos a kubri nos teritorio ku smak, i tabata masha gradesidu pa e animashon ku e ruman muhé a duna nos i pa e privilegionan ku nos a risibí.

Segundo Guera Mundial: Un Tempu di Prueba

Segun ku guera a kuminsá menasá na horizonte, ami ku Stanley Rogers tabata drùk ta anunsiá e diskurso públiko “Enfrentá e Echonan,” ku lo a ser duná na Royal Albert Hall di Lònden dia 11 di sèptèmber 1938. Mas despues mi a yuda distribuí e diskurso aki den forma di un foyeto chikí, huntu ku e foyeto Fasismo òf Libertat, ku a ser publiká e aña siguiente. Ámbos foyeto a revelá bon kla e ambishonnan totalitario di Alemania di Hitler. Pa e tempu aki ya mi tabata bon konosí na Runcorn pa mi sirbishi públiko i hende tabata respetá mi pa esei. E echo ku semper mi tabata hiba delantera den aktividat teokrátiko realmente a benefisiá mi despues.

E kompania ku mi tabata traha p’e a sera un kontrakt pa pasa waya di koriente pa un fábrika nobo djis pafó di stat. Ora mi a haña sa ku esaki lo bai bira un fábrika di arma, mi a bisa nan bon kla ku lo mi no por a traha einan. Ounke mi doñonan di trabou tabata malkontentu, mi forman a defendé mi, i nan a duna mi un otro djòp. Despues mi a haña sa ku e forman tabatin un tanta ku tambe ta Testigu di Yehova.

Un kolega a animá mi mashá ora el a bisa mi: “Nos no a spera nada otro di bo, Reg, pasobra ta hopi aña bo tin den e trabou di Beibel ei.” No opstante, mi mester a paga masha tinu pasobra hopi di mi koleganan kier a hinka mi den problema.

E korte di Liverpool na 1940 a aseptá pa mi wòrdu registrá komo un hende ku no ta bai guera pa motibu di mi prinsipionan, bou di e kondishon ku mi ta keda ku mi trabou aktual. I klaru ku esaki a permití mi sigui ku mi sirbishi kristian.

Den Sirbishi di Tempu Kompletu

Ora ku guera a kaba, mi a disidí di kita for di trabou pa mi djòin Irene den sirbishi di tempu kompletu. Na 1946, mi a traha un karavan di 5 meter ku a bira nos kas, i e siguiente aña nan a pidi nos muda bai Alveston, un pueblito na Gloucerstershire. Despues di esei, nos a traha pionero den e stat antiguo di Cirencester i den e stat Bath. Na 1951, mi a haña e invitashon pa bishitá e kongregashonnan den parti sùit di Wales komo un superintendente biahero, pero ménos ku dos aña despues, nos tabata rumbo pa e Skol Bíbliko di Galaad di Watchtower pa risibí entrenamentu komo misionero.

Nan a tene e di 21 klas di e skol na South Lansing, den nort di estado di New York, i nos a gradua na 1953 na e Asamblea Sosiedat di Mundu Nobo na New York City. Ta te riba e dia di graduashon numa ami ku Irene lo a haña sa unda nos lo a wòrdu asigná. Nos a keda masha emoshoná ora nos a tende ku nos destinashon lo ta Perú. Dikon? Pasobra Sidney Fraser, Irene su mitar ruman, ku su kasá Margaret, tabatin mas ku un aña ta sirbi na e ofisina di sukursal na Lima despues ku nan a gradua di e di 19 klas di Galaad!

Miéntras nos tabata warda riba nos visa, nos a keda traha pa un tempu kòrtiku na Bètel di Brooklyn, pero poko despues nos a kohe rumbo pa Lima. E promé di e dies asignashonnan di misionero ku nos tabatin, tabata Callao, e haf prinsipal di Perú, djis wèst di Lima. Ounke nos a siña algun kos básiko di spañó, ni ami ni Irene no por a hiba un kòmbersashon den e idioma ei. Kon nos lo a hasi?

Problema- i Privilegionan den e Predikashon

Na Galaad nan a bisa nos ku un mama no ta siña su beibi un idioma. Mas bien, e beibi ta siña segun ku su mama ta papia kuné. P’esei nan a konsehá nos: “Sali bai prediká mesora, i siña e idioma for di e públiko. Nan lo yuda boso.” Segun ku mi tabata purba komprondé i manehá e lenga nobo aki, mi a ser nombrá komo superintendente presidente di Kongregashon Callao dos siman despues di nos yegada! Bo por imaginá kon mi a sinti. Mi a bai bishitá Sidney Fraser, pero el a duna mi e mesun konseho ku mi a haña na Galaad: asosiá ku e kongregashon i ku e hendenan den bo teritorio. Mi a disidí di sigui e konseho aki.

Un djasabra mainta, mi a topa un karpinté den su shòp. E di ku mi: “Mi tin ku sigui hasi mi trabou, pero sea asina bon di tuma asiento i papia ku mi.” Mi a bis’é ku lo mi a hasi esaki bou di un kondishon: “Ora mi hasi un fout, por fabor, korigí mi. Lo mi no rabia.” El a hari i a bai di akuerdo ku mi petishon. Mi tabata bishit’é dos bes pa siman i a deskubrí ku esei tabata un manera ideal pa familiarisá mi mes ku e idioma, nèt manera nan a bisa mi.

Pa kasualidat na e stat Ica, nos segundo asignashon di misionero, mi a topa un otro karpinté i mi a splik’é di e areglo ku mi tabatin na Callao. El a bai di akuerdo pa yuda mi na e mesun manera, i asina mi spañó a sigui bai dilanti, ounke a dura mi tres aña promé ku mi tabata realmente bon den dje. E hòmber aki semper tabata hopi okupá, pero mi a logra kondusí un studio di Beibel kuné dor di lesa e tekstonan anto kaba splik’é kiko nan ta nifiká. Un siman ku mi a bai bishit’é, su doño di trabou a bisa mi ku el a kita pa bai traha na Lima. Poko tempu despues ora ami ku Irene a bai Lima pa un kongreso, mi a bolbe topa e hòmber aki. Mi a keda masha emoshoná ora mi a tende ku el a tuma kontakto ku e Testigunan lokal pa e por a sigui ku su studio i ku e ku henter su famia a bira sirbidónan dediká di Yehova!

Den un kongregashon, nos a deskubrí ku un pareha yòn no tabata kasá, pero tòg nan a ser batisá. Ora nos a papia ku nan tokante e prinsipionan bíbliko relashoná ku esaki, nan a disidí di legalisá nan union, lokual lo a laga nan kualifiká pa ser konsiderá komo Testigu batisá. P’esei mi a hasi areglo pa hiba nan stathùis pa registrá nan matrimonio. Pero e ora ei un problema a presentá pasobra nan tabatin kuater yu ku tampoko nan no a òp, i esaki tabata un rekisito legal. Klaru ku nos a puntra nos mes ta kiko e alkalde lo bai hasi. Wèl, el a bisa: “Komo ku e bon hendenan aki, boso amigunan Testigunan di Yehova, a hasi sigur pa boso ta legalmente kasá, lo mi no manda yama e yunan den korte manera lei ta preskribí i lo mi òp nan grátis.” Nos tabata masha gradesidu pa esei, ya ku tabata trata di un famia pober i un but lo tabata un karga hopi pisá pa nan.

Albert D. Schroeder di e sede mundial di Testigunan di Yehova na Brooklyn, a bishitá nos mas despues i a rekomendá pa establesé un kas di misionero nobo den un otro parti di Lima. P’esei ami ku Irene huntu ku dos ruman muhé, Frances i Elizabeth Good di Merka, i un pareha kanades a muda pa e distrito di San Borja. Despues di dos pa tres aña nos a ser bendishoná ku un otro kongregashon progresivo.

Ora nos tabata sirbi na Huancayo, mas ku 3.000 meter haltu den e serunan sentral, nos a asosiá ku e kongregashon di 80 Testigu ku tabatin ei. Einan mi a partisipá den e konstrukshon di e segundo Salòn di Reino ku nan a traha den e pais. Mi a ser nombrá representante legal di Testigunan di Yehova, komo ku tres biaha nos mester a bai korte pa establesé nos derecho legal di e tereno ku nos a kumpra. Tal akshon, huntu ku e trabou ekstenso di hasi disipel di hopi misionero fiel den e añanan ei, a pone un fundeshi sólido pa e bunita oumento ku nos ta mira awor na Perú: di 283 Testigu na 1953 pa mas ku 83.000 awe.

Un Despedida Tristu

Nos a disfrutá di masha dushi asosiashon ku otro misioneronan den tur nos kasnan di misionero, kaminda hopi bes mi tabatin e privilegio di sirbi komo superintendente di hogar. Tur djaluna mainta, nos a reuní huntu pa papia tokante nos aktividatnan pa e siman nos dilanti i pa asigná ken ta hasi e tareanan pa kuida nos kas. Nos tur a realisá ku e kos prinsipal tabata e predikashon, i pa logra esei nos tur a traha huntu den armonia. Mi ta kontentu ku nunka nos no tabatin ningun disputa grandi den ningun di nos kasnan.

Nos último asignashon tabata na Breña, un otro bario di Lima. Su kongregashon amoroso di 70 Testigu a krese rápidamente na mas ku 100, i a forma un kongregashon nobo na Palominia. Tabata durante e tempu aki ku Irene a bira malu. Na prinsipio mi a ripará ku de bes en kuando e no por a kòrda kiko el a bisa, i tabatin bes ku e tabatin problema pa kòrda kon pa yega kas. Ounke el a haña masha bon atenshon médiko, su kondishon a sigui bai atras pokopoko.

Lamentablemente, na 1990 mi mester a hasi areglo pa nos bai Inglatera bèk, kaminda mi ruman muhé Ivy bondadosamente a tuma nos den su kas. Kuater aña despues Irene a muri na edat di 81 aña. Ami a sigui den sirbishi di tempu kompletu, i ta sirbi komo ansiano den un di e tres kongregashonnan den mi pueblo natal. De bes en kuando, mi ta bai Manchester pa animá e grupo spañó ku tin einan.

Poko tempu pasá mi tabatin un dushi eksperensia ku a kuminsá hopi aña pasá tempu ku mi tabata toka sermon di sinku minüt riba mi tokadisko pa doñonan di kas tende. Mi ta kòrda kla-kla kon tabatin un mucha di skol ku tabata pará tras di su mama na porta ta skucha e mensahe.

E mucha muhé aki ku tempu a imigrá pa Canada, i un amiga ku ainda ta biba na Runcorn i ku awor ta un Testigu a sigui den kontakto kuné. Poko tempu pasá esun na Canada a skirbi ku dos Testigu a bishit’é i a usa palabranan ku di un manera inesperá a trese rekuerdonan di loke el a tende den e grabashon ei di sinku minüt. Rekonosiendo esei komo e bèrdat, awor e ta un sirbidó dediká di Yehova i a pidi su amiga gradisí e yònkuman ku a bishitá kas di su mama mas ku 60 aña pasá! Di bèrdat nos no sa nunka kon simia di e bèrdat lo saka rais i krese.​—Eklesiastés 11:6.

Sí, ku un gratitut profundo mi ta kòrda riba e bida ku mi a pasa den Yehova su sirbishi presioso. Desde mi dedikashon na 1931, nunka mi no a pèrdè un asamblea di e pueblo di Yehova. Ounke ami ku Irene no tabatin yu, mi ta kontentu ku mi tin mas ku 150 yu hòmber i yu muhé den sentido spiritual, tur sirbiendo nos Tata selestial, Yehova. Manera mi kasá stimá a ekspres’é, e privilegionan ku nos tabatin, di bèrdat tabata un goso inkomparabel.

[Nota]

^ par. 9 “Siguiendo den e Pasonan di Mi Mayornan,” ta e relato di bida di Hilda Padgett, ku a sali den E Toren di Vigilansia di 1 di òktober 1995, página 19-24.

^ par. 12 Publiká dor di Testigunan di Yehova.

[Plachi na página 24]

Mama, na prinsipio di añanan 1900

[Plachi na página 24, 25]

Man robes: Hilda Padgett, ami, Irene i Joyce Rowley na Leeds, Inglatera, 1940

[Plachi na página 25]

Ariba: Ami ku Irene dilanti nos karavan

[Plachi na página 27]

Anunsiando un diskurso públiko na Cardiff, Wales, 1952