Bai na kontenido

Bai na kontenido

“E Palunan di Yehova Ta Satisfecho”

“E Palunan di Yehova Ta Satisfecho”

E Splendor di Yehova Su Kreashon

“E Palunan di Yehova Ta Satisfecho”

B O A yega di para den un selva ora e rayonan di solo ta bria entre e palunan gigante? Bo por a tende e zonidu di bientu ku ta supla entre e blachinan?—Isaias 7:2.

Den algun área riba tera tin temporada di aña ku e blachinan di vários palu práktikamente tin un brio kòrá, oraño, gel i otro kolónan. Sí, ta komo si fuera e selva ta na kandela! Esaki ta kuadra bon ku e pensamentu aki: “Serunan, dal un gritu di goso, o mondi será i tur palu ku tin den dje.”—Isaias 44:23. *

Kasi un tersera parti di planeta Tera ta kubrí ku selva. Den un manera magnífiko, e selvanan i e abundansia di kriatura bibu den nan ta glorifiká nan Diseñadó i Kreadó, Yehova Dios. E salmista inspirá a kanta: ‘Alabá Yehova palu di fruta i tur palu di seda.’—Salmo 148:7-9.

Segun e buki The Trees Around Us (E Palunan Rònt di Nos): “Palu ta vital pa eksistensia di hende, e ta satisfasé tantu nan nesesidatnan físiko komo nan deseo di mira kosnan bunita.” Selva ta protehá, sostené i mehorá hende su suministro di awa fresku. Palu ta purifiká aire tambe. Mediante e maravioso proseso di fotosíntesis, sèlnan di blachi ta kambia koolstòf, awa, mineral i lus di solo den nutrishon i oksígeno.

Selva ta un obra di arte den bunitesa i diseño. Por lo general, e palunan inmenso ta e miembronan di mas impreshonante di e selva. Huntu ku nan ta krese un kantidat inkontabel di varen, mos, mata di wendrùif i otro mata i yerba. E matanan ei ta dependé di e ambiente ku e palunan ta krea i ta krese den nan sombra apsorbando e humedat ku e selva ta perkurá.

Den algun selva kaminda e blachinan ta kai tur aña, te ku dies mion blachi por kai riba un solo hèktar di e suela di e selva durante e último parti di aña. Kiko ta sosodé ku nan? Ku tempu insekto, schimmel, bichi i otro organismonan ta kambia e materia orgániko aki i hasié humus, un ingrediente vital pa un tera fértil. Sí, nada no ta bai pèrdí segun ku e trahadónan silensioso aki ta prepará e tera pa otro kos por nase.

Den e tera bou di e blachinan morto den selva tin un kantidat di kriatura ta biba. Di akuerdo ku e buki The Forest (Selva), ‘den un área di 30 centimeter kuadrá i 2,5 centimeter hundu, bo por haña kasi 1.350 kriatura. I esaki ta sin konta e míles di miónes di organismonan mikroskópiko den kada man di tera.’ Ademas e selvanan ta yen di rèptil, para, insekto i mamífero. Ken mester risibí krédito pa e bunitesa i variedat aki? Korektamente nan Kreadó ta deklará: “Tur bestia di mondi ta di mi, e bakanan riba mil seru.”—Salmo 50:10.

Algun bestia a ser kreá ku e abilidat remarkabel di drumi durante henter wenter i asina sobrebibí e friu severo di e temporada aki i periodonan largu ku no tin hopi kuminda. Sin embargo, no ta tur bestia tin e abilidat aki. Asta meimei di wenter lo bo por mira un tou di biná ta bula den kunuku. Biná no ta drumi durante henter wenter ni e no ta warda kuminda, pero e ta alimentá su mes dor di kou riba takinan yòn i kònòpi di flor manera bo por mira riba e plachi athunto for di Alemania.

E Skritura ta papia hopi di vegetashon. Segun un konteo, Beibel ta menshoná kasi 130 mata distinto inkluso 30 sorto di palu. Komentando riba e nifikashon di e referensianan ei, e botániko Michael Zohary ta remarká: “Ni den literatura komun ku no ta kontené kosnan tékniko bo no ta haña asina tantu referensia na matanan ku tin di haber ku vários aspekto di bida, manera tin den Beibel.”

Palu i selva ta regalonan ekskisito ku ta bini di un Kreadó amoroso. Si nos a yega di pasa un ratu den selva, siguramente nos ta di akuerdo ku e palabranan di e salmista: “E palunan di Yehova ta satisfecho, seder di Líbano ku el a planta. Ayanan e paranan ta traha nan nèshi.”—Salmo 104:16, 17, NW.

[Nota]

^ par. 4 Wak e Kalènder di Testigunan di Yehova 2004, yanüari/febrüari.

[Kuadro/Plachinan na página 9]

Un di e palunan di fruta mas impreshonante di Medio Oriente ta e palu di almendra. Na prinsipio di aña—hopi mas promé ku mayoria otro palu—e ta lanta for di soño. Refiriendo n’e echo ku e palu di almendra ta floria trempan, e hebreonan di antigwedat a yam’é esun ku ta spièrta. E palu ta lanta, práktikamente bistí ku un mantel di flornan frágil ros òf blanku.—Eklesiastés 12:5.

Di e rònt di 9.000 sorto di para ku hende konosé, mas o ménos 5.000 ta ser klasifiká komo para ku ta kanta. Nan kantamentu ta kibra e silensio di e selvanan será. (Salmo 104:12) Por ehèmpel, e tipo di mòfi ku nan ta yama song sparrow tin un repertorio masha agradabel. I esun ku nan ta yama mourning warbler, ku bo ta mira riba e plachi, ta un kantante chikitu dòrná ku un kombinashon dramátiko di koló shinishi, gel i bèrdè oleifi.—Salmo 148:1, 10.

[Plachi na página 9]

Selva na Normandia, Fransia