Bai na kontenido

Bai na kontenido

Deportenan Antiguo i e Importansia di Gana

Deportenan Antiguo i e Importansia di Gana

Deportenan Antiguo i e Importansia di Gana

“TUR [hende] ku ta kompetí den e weganan ta ehersé dominio propio den tur kos.” “Si un hende ta kompetí . . . , e no ta gana premio a ménos ku e kompetí segun e reglanan.”—1 Korintionan 9:25; 2 Timoteo 2:5.

E weganan ku apòstel Pablo a referí na dje tabata un aspekto hopi importante den bida di e hendenan di antiguo Gresia. Kiko historia ta bisa nos di e kompetensianan ei i di e ambiente ku a reina rònt di nan?

Resientemente tabatin un ekshibishon di e weganan griego, e asina yamá Nike—Il gioco e la vittoria (Nike—Wega i Viktoria), den e Koliseo di Roma. * E artefaktonan ku a ser eksponé a duna algun kontesta riba e pregunta ei. Ademas, nan a motivá kristiannan pa pensa riba e punto di bista ku nan mester tin di deporte.

Un Aktividat Importante di Pasado

Gresia no tabata e promé nashon ku a praktiká deporte. Pero rònt di siglo 8 promé ku nos era, e poëta griego Homero a papia di un komunidat animá pa idealnan heroiko i un spiritu di kompetensia, den kua abilidat militar i atletismo tabatin hopi balor. E ekshibishon a splika ku e promé fiestanan griego a kuminsá komo evenementonan religioso pa onra e diosnan na entiero di héroenan. Por ehèmpel, Homero su Iliada, e obra di literatura griego mas antiguo ku ta eksistí awe, ta deskribí kon guereronan noble, kompañeronan di Akiles, a pone nan armanan abou n’e ritonan di entiero pa Patroclo i a kompetí pa demostrá nan kurashi den bòkseo, lucha libre, tira disko, tira sper i kareda di garoshi.

Na tur parti di Gresia nan a kuminsá selebrá e mesun tipo di fiestanan aki. E buki di splikashon di e ekshibishon ta bisa: “Básikamente, e fiestanan a duna e griegonan un oportunidat pa—motivá pa rèspèt pa nan diosnan—pone nan desakuerdonan interminabel i hopi bes violento un banda, i dirigí nan spiritu kompetitivo akustumbrá pa logra algu pasífiko pero mesun serio: esun di kompetensia atlétiko.”

Gruponan di stat-estado a adoptá e kustumber di bini huntu regularmente na sentronan komun di adorashon pa duna tributo na nan diosnan pa medio di kompetensianan atlétiko. Ku tempu, kuater di e fiestanan ei—e Weganan Olímpiko i Nemeo, ámbos dediká na Zeus, i e Weganan Pítiko i Ístmiko, dediká respektivamente na Apolos i Poseidon—a bira asina importante ku nan a ser kombertí den fiestanan nashonal na kua kompetidónan di henter e teritorio di Gresia por a partisipá. Den e fiestanan ei nan tabata hasi sakrifisio i orashon, i tambe nan a onra e diosnan pa medio di kompetensianan atlétiko i artístiko di un nivel haltu.

E fiesta mas antiguo, a la bes esun mas prestigioso, ku aparentemente a kuminsá na aña 776 promé ku nos era, tabata wòrdu tené kada kuater aña na onor di Zeus na Olimpia. E di dos mas importante tabata e fiesta Pítiko. Tabata tene e fiesta aki pegá ku Dèlfi, e orákulo mas famoso di e mundu antiguo, i e fiesta aki tambe a inkluí atletismo. Pero e énfasis di e weganan na onor di Apolos, e patrono di poesia i músika, tabata riba kanto i baile.

E Disiplinanan

Kompará ku e atletismo djawe, e kantidat di disiplina òf tipo di wega tabata bastante limitá, i ta hende hòmber so tabata partisipá. Nunka no tabatin mas ku dies disiplina riba e programa di e antiguo weganan olímpiko. E estatuanan, relievenan, mosaikonan i pinturanan riba vas di terra-cotta ekshibí den e Koliseo a duna un idea kon e weganan aki tabata tuma lugá.

Tabatin karedanan riba tres distansia: di 200 meter; di dos biaha e kancha, komparabel ku e 400 meter di awe; i e kareda di largu distansia, ku tabata rònt di 4.500 meter. E atletanan tabata kore i kompetí blo sunú. Partisipantenan den e pentatlon tabata kompetí den sinku disiplina: kore, bula leu, tira disko, tira sper i lucha libre. Otro weganan a inkluí bòkseo i tambe pankrasio. E último aki a ser deskribí komo un “pelea feros di bringamentu ku moketa será kombiná ku lucha libre.” Tambe tabatin kareda di garoshi riba distansia di 1.600 meter, ku vehíkulonan leve, habrí patras, montá riba wil chikitu i halá pa dos òf kuater kabai yòn òf adulto.

E weganan di bòkseo tabata sumamente violento i tin biaha fatal. E partisipantenan tabatin repi di kueru steif rònt di nan moketanan ku punta di metal destruktivo hinká den nan. Bo por imaginá bo pakiko un sierto partisipante ku yama Stratofonte no por a rekonosé su mes den un spil despues di a bringa kuater ora largu. Estatuanan i obranan mosaiko di antaño ta mustra bèrdat kon bòksdónan tabata keda tur desfigurá.

Den lucha libre un partisipante por a gara su rival solamente n’e parti ariba di su kurpa, i esun ku a tumba su rival tres bes a sali ganadó. En kambio, den wega di pankrasio sí no tabatin limitashon. Partisipantenan por skòp otro, bati otro i trose otro su man òf pia. E úniko kosnan ku no tabata permití ta saka wowo di otro, uña otro ni morde otro. E meta tabata pa pone e rival abou i oblig’é entregá. Algun hende tabata konsiderá esaki “e mihó espektákulo di henter Olimpia.”

E konfrontashon mas notorio den e wega antiguo di pankrasio aparentemente a tuma lugá na final di e Weganan Olímpiko na aña 564 promé ku nos era. Arakion, kende tabata ser choká, tabata sufisiente bei ainda p’e saka un dede di pia di su rival fo’i lugá. E doló di su oponente tabata asina fuerte ku el a entregá nèt promé ku Arakion a muri. E huesnan a duna e kadaver di Arakion e viktoria!

Kareda di garoshi tabata e disiplina di mas prestigioso i tambe esun mas popular entre e aristokratnan, ya ku e ganadó no tabata esun ku a kore e garoshi sino e doño di e garoshi i e kabainan. Momentunan krítiko den e kompetensia tabata na kuminsamentu di e kareda, ora e garoshinan tabatin ku keda den nan propio ‘baan,’ i prinsipalmente den kada bògt rònt di e stakanan na kada punta di e pista. Fayonan òf faltamentu ku regla por a provoká aksidentenan ku a hasi e disiplina popular aki asta mas espektakular ainda.

E Premio

Apòstel Pablo a bisa: “Esnan ku ta kore un kareda, ta tur ta kore, ma . . . ta ún so ta risibí e premio.” (1 Korintionan 9:24) E kos di mas importante tabata gana. No tabatin plata ni bròns, ni segundo ni terser puesto. E ekshibishon a splika ku “e meta final di e atleta tabata viktoria, ‘Nike.’ E úniko kos ku a konta p’e ta viktoria ya ku ta esaki so tabata e berdadero refleho di su karakter físiko i moral, i e orguyo di su stat natal.” Un frase den e obra di Homero ta resumí e aktitut aki: “Mi a siña pa semper ta e mihó.”

E premio ku un ganadó den e Weganan Griego tabata haña tabata puramente simbóliko: un korona di blach’i mata. Pablo a yam’é “un korona ku no ta dura.” (1 Korintionan 9:25) Tòg, e premio tabatin un nifikashon masha profundo. El a representá e forsa di naturalesa ku a konsedé su podernan n’e ganadó. E viktoria ku e atleta a logra ku determinashon no a nifiká nada otro, sino ku el a haña fabor serka e diosnan. Algun obra den e ekshibishon a mustra kon antiguo eskultornan i pintornan a imaginá nan ku Nike, e diosa griego di viktoria ku ala, ta koroná e ganadó. Un viktoria na Olimpia tabata e punto kulminante dje karera di kualke atleta.

N’e Weganan Olímpiko nan tabata traha korona di blachi di oleifi di mondi—n’e Weganan Ístmiko tabata di pino, na esnan Pítiko tabata di laurel i na esnan Nemeo tabata di sèldu di mondi. E organisadónan di wega na otro kaminda tabata ofresé plaka òf otro premionan pa atraé e mihó partisipantenan. Vários vas den e ekshibishon tabata premionan otorgá n’e Weganan Panatenaiko, tené na Atenas na onor di e diosa Atena. Originalmente e amforanan òf vasnan aki tabata kontené zeta kostoso di Atika. Un dekorashon na un banda di un di e vasnan ta mustra e diosa i riba dje tin tambe e frase “premio p’e kompetensianan di Atena.” E otro banda tin un pintura di un di e disiplinanan, probablemente esun den kua e atleta a logra su viktoria.

E statnan griego tabata gusta broma ku e fama di nan atletanan, kendenan debí na nan viktorianan a ser transformá den héroenan di e komunidatnan kaminda nan tabata biba. Regreso di e ganadónan tabata wòrdu selebrá ku proseshonnan di triunfo. E estatuanan ku e komunidat a traha na nan onor tabata manera ofrenda di gradisimentu n’e diosnan—un onor ku normalmente hende mortal lo no a risibí—i poëtanan a komponé poemanan tokante nan kurashi. Despues e ganadónan tabata haña e promé lugánan na seremonianan públiko i nan a risibí un penshon riba gastu di komunidat.

Gimnasio i Nan Atletanan

Tabata konsiderá kompetensia atlétiko un faktor esensial den e desaroyo di e siudadano-sòldá. Tur stat griego tabatin nan gimnasionan, kaminda tabata duna hóbennan training físiko kombiná ku siñamentu di disiplinanan intelektual i spiritual. Nan a konstruí e gimnasionan banda di espasionan grandi na aire liber pa hasi ehersisio. E espasionan tabata rondoná pa pasionan di kolumna i otro áreanan kubrí ku tabata ser usá komo biblioteka i klas pa haña lès. Esnan ku mas tantu tabata bini n’e institushonnan ei tabata yònkumannan di famianan riku ku por a afòrt di dediká tempu na edukashon en bes di traha. Aki, e atletanan tabata someté nan mes na un preparashon largu i intenso p’e weganan ku yudansa di entrenadónan ku tabata imponé sierto dieta i prohibishon pa tene relashon seksual.

E ekshibishon den e Koliseo a duna bishitantenan e oportunidat pa atmirá e bunita representashonnan di atletanan di antigwedat. Mayoria di esakinan tabata kopia romano di eskultura griego original. Siendo ku den ideologia griego di antigwedat, perfekshon físiko a korespondé ku perfekshon moral ku tabata na alkanse di aristokratnan so, e kurpanan bon formá aki di atletanan viktorioso a representá un ideal filosófiko. E romanonan a balorá nan komo obra di arte. Hopi di nan a sirbi komo dekorashon pa stadion, baño públiko, vila i palasionan.

Serka e romanonan, semper e espektákulonan violento tabata popular. Pues di tur e deportenan griego presentá na Roma, bòkseo, lucha libre i pankrasio tabata esnan mas gustá. E romanonan no a mira e deportenan ei komo kompetensia entre hende igual pa determiná ken tabata mihó, sino simplemente komo dibertishon. E konsepto original di ku atletanan-guerero élite ta partisipá huntu den deporte komo parti di nan edukashon, no tabata konta pa nan. En bes di esei, p’e romanonan e weganan griego a bira djis un ehersisio saludabel promé ku dal un baño. Tambe nan a mira nan komo deporte praktiká pa profeshonalnan di un nivel sosial abou, meskos ku e kompetensianan di gladiadónan, ku nan por a sinta mira.

Kristiannan i e Weganan

Un di e motibunan pakiko e kristiannan di promé siglo a rechasá e weganan tabata nan karakter religioso, pasobra “ki kombenio e tèmpel di Dios tin ku ídolo?” (2 Korintionan 6:14, 16) Kiko di e deportenan djawe?

Wèl, nos no ta bisa ku deportenan djawe ta onra diosnan pagano. Pero no ta asina ku algun deporte ta rondoná pa kasi un fervor religioso, komparabel ku esun ku a eksistí entre e hendenan di pasado? Ademas, manera e informenan di e último par di añanan a mustra, algun atleta, den nan afan pa gana, tabata dispuesto pa tuma sierto droganan pa mehorá nan prestashon. I e droganan ei ta pone nan salú i asta nan bida na peliger.

Pa kristiannan, logro físiko ta di masha poko balor. Loke ta hasi nos bunita den bista di Dios ta kualidatnan spiritual di “e persona skondí di e kurason.” (1 Pedro 3:3, 4) Nos ta rekonosé ku no ta tur hende ku ta partisipá den deporte awe tin un spiritu di kompetensia feros, pero serka hopi sí esei ta e kaso. Si nos ta anda ku nan, esei lo yuda nos sigui e spièrtamentu bíbliko pa “no hasi nada ku un aktitut di egoismo òf orguyo, ma ku humildat”? Nos kontakto ku nan lo no resultá den “hostilidat, bringamentu, yalursheit, rabiamentu, pleitamentu, desakuerdo”?—Filipensenan 2:3; Galationan 5:19-21.

Hopi deporte djawe ku ta enserá kontakto físiko tin e potensial di bira violento. Ta bon pa ken ku sinti nan atraí n’e deportenan ei kòrda e palabranan di Salmo 11:5 ku ta bisa: “SEÑOR ta pone e hustu i e malbado na prueba, ma esun ku ta gusta violensia su alma ta odia.”

Ora ehersisio ta na su debido lugá, e por ta algu agradabel, i apòstel Pablo mes a bisa ku “disiplina korporal ta di poko probecho.” (1 Timoteo 4:7-10) Ma ora el a papia di e weganan griego, korektamente Pablo a referí na nan djis pa ilustrá e importansia pa kristiannan poseé kualidatnan manera dominio propio i perseveransia. Mas ku tur kos, e meta ku Pablo a hasi esfuerso pa logra tabata esun di risibí e “korona” di bida eterno ku Dios a dun’é. (1 Korintionan 9:24-27; 1 Timoteo 6:12) El a pone un ehèmpel pa nos den esei.

[Nota]

^ par. 4 Nike ta e palabra griego pa “viktoria.”

[Kuadro/Plachinan na página 31]

Despues di un Otro Pelea

E eskultura di bròns aki di siglo 4 promé ku nos era ta mustra e efektonan devastador di bòkseo di antigwedat, den kua, segun e katalòg dje ekshibishon romano, “e resistensia di e bòksdó . . . ku a partisipá den peleanan agotante di ‘leshon pa leshon,’ a wòrdu resaltá komo un ekselente ehèmpel.” E deskripshon ta sigui bisa: “E leshonnan di e pelea ku a kaba di terminá ta bini riba esnan di e peleanan anterior.”

[Plachi na página 29]

Kareda di garoshi tabata e disiplina di mas prestigioso den kompetensianan di antigwedat

[Plachi na página 30]

Artistanan di antigwedat a imaginá nan ku Nike, e diosa griego di viktoria ku ala, ta koroná e ganadó