Bai na kontenido

Bai na kontenido

Miéntras Mi Tabata Siegu, Mi Wowo A Habri!

Miéntras Mi Tabata Siegu, Mi Wowo A Habri!

Historia di Bida

Miéntras Mi Tabata Siegu, Mi Wowo A Habri!

SEGUN E RELATO DI EGON HAUSER

Despues di tabata literalmente siegu pa dos luna, mi wowo a habri pa bèrdatnan bíbliko ku mi a ignorá durante henter mi bida.

ORA mi reflekshoná bèk riba mas ku shete dékada di mi bida, e tin hopi aspekto ku ta duna mi gran satisfakshon. Pero si tabatin un kos ku mi por a kambia, lo mi a skohe pa konosé Yehova Dios muchu mas promé.

Mi a nase na 1927 na Uruguay, un pais chikí, forma di pera, ku ta keda entre Argentina ku Brazil. E ta un pais bendishoná ku kilometernan largu di paisahe bunita a lo largu di Kosta Atlántiko. E poblashon ta konsistí prinsipalmente di desendiente di imigrantenan italiano i spañó. Sin embargo, mi mayornan tabata imigrantenan húngaro, i tempu ku mi tabata hopi chikí, nos a biba den un bario humilde pero masha uní. Nos no tabatin nodi sera porta na yabi ni pone hèkwèrk na bentana. No tabatin diskriminashon di rasa entre nos. Stranhero i yu di tera, hende pretu i blanku, nos tur tabata amigu.

Mi mayornan tabata katólikonan aktivo, i ku dies aña mi a bira sirbidó di misa. Komo adulto, mi a kolaborá ku e parokia lokal i tabata miembro di un grupo ku a fungi komo konsehero di e obispu di e diósesis. Komo ku mi a skohe e profeshon médiko, mi a haña invitashon pa partisipá na un seminario na Venezuela organisá dor di Iglesia Katóliko. Nos grupo a konsistí di dòkternan ku a spesialisá den ginekologia, i p’esei nan a asigná nos pa studia píldoranan antikonseptivo ku e tempu ei a kuminsá subi merkado.

Mi Promé Impreshonnan Komo Studiante di Medisina

Tempu ku mi tabata studia pa dòkter mi a siña tokante e kurpa humano. Mas mi a siña tokante dje, mas impreshoná mi tabata keda ku e sabiduria manifestá den e diseño di nos kurpa. Por ehèmpel, un kos ku a asombrá mi tabata e kurpa su kapasidat di kura su mes i rekuperá di leshon, manera ora e higra òf algun repchi ta logra krese bèk na nan tamaño normal despues ku kita pida for di nan.

Na mesun tempu, mi a mira hopi víktima di aksidente grave, i mi tabata bira tristu ora nan muri debí ku nan a haña transfushon di sanger. Te awe mi ta kòrda kon difísil tabata pa papia ku famia di pashèntnan ku a muri debí na komplikashon di transfushon di sanger. Mayoria biaha, dòkternan no tabata bisa e famianan ku ta un transfushon di sanger a kousa morto di nan ser kerí. Mas bien, tabata duna nan un otro motibu. Ounke hopi aña a pasa, ainda mi ta kòrda kon perturbá mi tabata sinti mi tokante transfushon di sanger, i finalmente mi a yega na e konklushon ku tin algu robes ku e práktika ei. Mare mi tabata sa di Yehova su lei relashoná ku e santidat di sanger! Den tal kaso, lo mi a komprondé dikon e práktika di duna transfushon di sanger tabata perturbá mi.—Echonan 15:19, 20.

Mi Ta Haña Satisfakshon dor di Yuda Hende

Ku tempu, mi a bira siruhano i direktor di un klínika na Santa Lucía. Tambe mi a traha na e Instituto Nashonal di Siensia Biológiko. Esaki a duna mi hopi satisfakshon. Mi tabata yuda hende ku nan malesanan, aliviá nan sufrimentu físiko, i den hopi kaso mi a yuda salba bida. Tambe mi a trese bida nobo na mundu dor di yuda mamanan durante parto. Debí na mi eksperensia anterior ku transfushon di sanger, mi a evitá di dun’é na mi pashèntnan i mi a hasi mas ku tres mil operashon sin sanger. Mi tabata rasoná ku un hemoragia ta manera ora un barí tin un lekage. E úniko solushon berdadero ta di drecha e lekage, i no djis sigui yena e barí.

Dunando Tratamentu Médiko na Pashèntnan Testigu

Den dékada di 1960 mi a sera konosí ku Testigunan di Yehova ora ku nan a kuminsá bin na nos klínika pa hasi operashon sin sanger. Nunka lo mi lubidá e kaso di un pashènt, un pionero (òf predikadó di tempu kompletu) ku tabata yama Mercedes Gonzalez. Su sanger tabata asina abou ku dòkternan na e hospital universitario no kier a riska oper’é, ya ku nan tabatin sigur ku lo e no sobrebibí esei. Ounke e tabata pèrdiendo sanger, nos sí a oper’é na nos klínika. E operashon tabata un éksito, i el a sigui traha pionero pa mas ku 30 aña te na su morto poko tempu pasá na edat di 86 aña.

E amor i interes ku e Testigunan tabata demostrá segun ku nan tabata kuida nan rumannan kristian hospitalisá, semper a impreshoná mi. Ora mi tabata pasa wak e pashèntnan den hospital, mi tabata gusta skucha e Testigunan ora nan tabata papia tokante nan kreensianan, i mi tabata aseptá e publikashonnan ku nan a ofresé mi. Nunka mi a imaginá ku despues di poko tempu lo mi tabata no solamente nan dòkter, sino tambe nan ruman spiritual.

Mi a bira mas estrechamente ligá ku e Testigunan ora ku mi a kasa ku Beatriz, yu muhé di un pashènt. Mayoria di su famia ya kaba tabata asosiá ku e Testigunan, i despues ku nos a kasa, e tambe a bira un Testigu aktivo. Ami, di otro banda, tabata kompletamente apsorbá den mi trabou i mi tabata gosa di sierto prominensia den e kampo médiko. Bida tabata parse hopi bon. Mi no tabata sa ku pronto mi mundu lo a basha den otro.

Gòlpi di Bida

Un di e pió kosnan ku por pasa un siruhano ta ku e ta pèrdè su bista. I ta esei a pasa ku mi. Diripiente, e netvlies òf retina di ámbos wowo a sker i mi a bira siegu. Mi no tabata sa mes si lo mi por haña mi bista bèk. Despues ku nan a operá mi wowonan, mi tabata drumí na kama ku ámbos wowo tapá i a kai den depreshon. Mi a sinti mi kompletamente inútil i bashí, te na e punto ku mi a disidí di pone un fin na mi bida. Mi a baha for di kama i a kana fula-fula na muraya en buska di e bentana. Komo ku mi tabata na di kuater piso di e klínika, mi a pensa di bula for di bentana. Sin embargo, na lugá di esei mi a bai resultá den gang di hospital, i un verplegster a hiba mi bèk na mi kama.

Mi no a bolbe purba mata mi kurpa. Pero den mi mundu di skuridat, mi a sigui deprimí i ku mal beis. Durante e periodo aki ku mi tabata siegu, mi a hasi un promesa na Dios: si mi haña mi bista bèk, lo mi lesa Beibel di kaft pa kaft. Ku tempu, mi a haña un parti di mi bista bèk, i mi por a lesa. Pero mi no por a sigui traha komo siruhano. No opstante, na Uruguay tin un dicho popular ku ta bisa: “No hay mal que por bien no venga.” I mi tabata a punto di eksperensiá kon bèrdat e dicho ei ta.

Mi A Kuminsá Riba Mal Pia

Mi kier a kumpra e edishon di lèter grandi di Biblia de Jerusalén, pero mi a tende ku Testigunan di Yehova tabatin un Beibel ménos karu, i un Testigu hóben a ofresé pa trese un pa mi na kas. E siguiente mainta, e tabata dilanti porta ku e Beibel. Mi kasá a habri porta i para papia kuné. Na mal òrdu mi a grita for di patras di den kas ku si el a pag’é pa e Beibel, e mucha hòmber no tabatin nodi ta den mi kas mas i mester bai, lokual, mas ku klaru el a hasi mesora. Mi no tabata sa ku e mesun persona aki pronto lo a hunga un papel importante den mi bida.

Un dia mi a primintí mi kasá un kos ku mi no por a kumpli kuné. Pa kompensá esei i pa hasié kontentu, mi a bis’é ku lo mi bai Memorial, e konmemorashon anual di e morto di Kristu, kuné. Ora e dia a yega, mi a kòrda riba mi promesa i mi a asistí na e evento kuné. E ambiente ameno i e bonbiní kaluroso ku mi a risibí, a impreshoná mi. Ora e oradó a kuminsá su diskurso, mi a keda sorprendí pa mira ku tabata e mesun yònkuman ku mi a pidi na mal òrdu pa bai for di mi kas. Su diskurso a konmové mi profundamente, i mi a sinti mi malu pa e manera ku mi a trat’é. Kon lo mi por a drecha esei?

Mi a pidi mi kasá invit’é pa bin kome serka nos, pero el a sugerí: “Bo no ta kere ku lo ta mas na su lugá pa abo invit’é? Djis keda akinan, i lo e bin serka nos.” I e tabatin rason. E yònkuman a bin kumindá nos i gustosamente a aseptá e invitashon.

E kòmbersashon ku nos tabatin e anochi ku el a bin di bishita tabata e prinsipio di tantísimo kambio pa mi. El a mustra mi e buki E berdad cu ta hiba na bida eterna, * i mi a mustr’é seis ehemplar di e mesun buki. Diferente pashènt Testigu a yega di duna mi nan na hospital, pero nunka mi no a lesa nan. Durante i despues di e komementu, te anochi lat, mi a keda hasi pregunta un tras di otro, i el a kontestá mi nan tur for di Beibel. Nos a keda papia te den mardugá. Promé ku e bai, e yònkuman a ofresé pa studia Beibel ku mi, usando e buki Berdad. Nos a kaba di studia e buki den tres luna i a sigui ku e buki “Babilonia e Grandi A Kai!” E Reino di Dios Ta Dominá! * Despues di esei, mi a dediká mi bida na Yehova Dios i a batisá.

Mi A Sinti Mi Útil Atrobe

Debí ku literalmente mi tabata siegu, ‘e wowonan di mi kurason’ a habri pa bèrdatnan bíbliko ku te ku e tempu ei mi a ignorá! (Efesionan 1:18) Siña konosé Yehova i su propósito amoroso a kambia henter mi bida. Mi a bolbe sinti mi útil i felis. Mi tabata yuda hende tantu físikamente komo spiritualmente, i mi a mustra nan kon pa ekstendé nan bida pa un par di aña mas den e sistema di kosnan aki i pa eternidat den e sistema nobo.

Mi a keda al dia ku e avansenan den medisina, i mi a hasi investigashon tokante e riesgonan di sanger, tratamentunan alternativo, derechonan di pashènt i bio-étika. Tambe mi a haña oportunidat pa kompartí e informashon aki ku e komunidat médiko lokal ora nan tabata invitá mi pa papia riba e temanan aki na seminarionan médiko. Na 1994, mi a asistí na e promé kongreso tokante terapia sin sanger na Rio de Janeiro, Brazil, i mi a duna un diskurso tokante kon pa trata ku hemoragia. Parti di e informashon ei a keda inkluí den un artíkulo ku mi a skirbi, “Una propuesta: Estrategias para el Tratamiento de las Hemorragias,” i ku a sali publiká den e revista médiko Hemoterapia.

Kedando Fiel bou di Preshon

Na prinsipio, mi dudanan relashoná ku transfushon di sanger tabata basá prinsipalmente riba konosementu sientífiko. Sin embargo, ora mi mes a bira un pashènt di hospital, mi a deskubrí ku no tabata fásil pa nenga transfushon di sanger i mantené mi fe ora bo ta konfrontá preshon fuerte di e dòkternan. Despues di un atake di kurason pisá, mi tabatin ku splika mi posishon pa dos ora largu na un siruhano. E tabata yu hòmber di bon amigunan di mi, i el a bisa ku lo e no laga mi muri si e ta pensa ku un transfushon di sanger lo por salba mi bida. Silensiosamente mi a hasi orashon na Yehova, i a pidié yuda e dòkter aki komprondé mi posishon i respet’é asta si e no tabata di akuerdo kuné. Finalmente, e dòkter a primintí di respetá mi deseo.

Na un otro okashon, mi mester a kita un tumor grandi for di e klir di prostat. Mi tabatin un sangramentu interno. Un biaha mas mi a haña mi ta splika e motibunan pakiko mi ta nenga transfushon di sanger, i maske mi a pèrdè dos tersera parti di mi sanger, e personal médiko a respetá mi posishon.

Un Kambio di Aktitut

Komo miembro di e Asosiashon Internashonal di Bio-Étika, mi tabatin e satisfakshon di mira un kambio den e aktitut di personal médiko i di outoridatnan hurídiko pa ku derecho di pashènt. Dòkternan su aktitut outoritario a ser remplasá pa rèspèt pa e derecho di e pashènt di aseptá tratamentu médiko basá riba informashon. Awor nan ta permití pashèntnan yuda skohe ki tratamentu nan ke. Nan no ta mira Testigunan di Yehova mas komo fanátikonan ku no meresé atenshon médiko. Al kontrario, nan ta konsiderá nan komo pashèntnan bon informá i ku hende mester respetá nan derecho. Na seminarionan médiko i den programanan na televishon, profèsernan renombrá a bisa: “Grásias na e esfuersonan di Testigunan di Yehova, awor nos ta komprondé . . .” “Nos a siña for di e Testigunan . . .” i “Nan a siña nos kon pa mehorá.”

Hende a yega di bisa ku bida ta mas importante ku tur otro kos, pasobra independensia, libertat i dignidat lo no ta nifiká nada sin dje. Awor hopi hende ta aseptá un konsepto hurídiko superior, i ta rekonosé ku kada persona ta doño di su propio derechonan personal i ta e so por disidí kua di su derechonan mester tin prioridat den kualke sirkunstansia. Den e manera aki ta duna prioridat na dignidat, na libertat pa skohe i na kreensianan religioso. E pashènt tin derecho di tuma su propio desishonnan relashoná ku su salú. Servisionan di Informashon di Hospital, establesé dor di Testigunan di Yehova, a yuda hopi dòkter bai dilanti den nan komprondementu di e asuntunan aki.

E sosten kontinuo di mi famia a permití mi ser útil den e sirbishi di Yehova i tambe di sirbi komo ansiano den e kongregashon kristian. Manera mi a deklará kaba, e kos ku mas mi ta lamentá ta ku mi no a siña tokante Yehova mas trempan den bida. Sin embargo, mi ta masha gradisidu ku el a habri mi wowo pa e maravioso speransa di biba bou di e areglo di e Reino di Dios, kaminda “ningun habitante lo no bisa: ‘Mi ta malu.’”—Isaias 33:24. *

[Nota]

^ par. 24 Publiká dor di Testigunan di Yehova.

^ par. 24 Publiká dor di Testigunan di Yehova.

^ par. 34 Durante ku nos tabata prepará e artíkulo aki, Ruman Egon Hauser a fayesé. El a muri fiel, i nos ta alegrá kuné ku su speransa ta sigur.

[Plachi na página 24]

Aki mi tin 30’i piku aña, i tabata traha na e hospital na Santa Lucía

[Plachi na página 26]

Huntu ku mi kasá, Beatriz, na 1995