Bai na kontenido

Bai na kontenido

Bo Por Imitá e Fe di Abraham ku Sara!

Bo Por Imitá e Fe di Abraham ku Sara!

Bo Por Imitá e Fe di Abraham ku Sara!

ETA ser yamá “tata di tur ku tin fe.” (Romanonan 4:11, BPK) Su esposa stimá tambe tabatin e kualidat ei. (Hebreonan 11:11) Tabata Abraham, e patriarka temeroso di Dios, i su kasá deboto, Sara. Dikon nan tabata asina bon ehèmpel di fe? Kiko tabata algun di e pruebanan ku nan a soportá? I di ki balor e historia di nan bida ta pa nos?

Abraham a desplegá fe ora ku Dios a mand’é bandoná su kas. Yehova a bisa: “Sali for di bo tera, i for di bo famianan i for di kas di bo tata, bai na e tera ku lo mi mustra bo.” (Génesis 12:1) E fiel patriarka a obedesé, pasobra Beibel ta bisa nos: “Pa medio di fe Abraham, ora ku el a wòrdu yamá, a obedesé dor di sali bai na un lugá ku e tabata pa risibí komo herensia; i el a sali bai, sin sa unda e tabata bai.” (Hebreonan 11:8) Ban wak kiko e mudansa ei a enserá.

Abraham tabata biba na Ur, ku awe ta keda den parti sur di Irak. Ur tabata un stat próspero di Mesopotamia ku tabata hasi negoshi ku paisnan di Golfo Pérsiko i probablemente di Vaye di Indus. Sir Leonard Woolley, kende a dirigí e kobamentu sistemátiko di Ur, ta señalá ku den tempu di Abraham mayoria kas tabata trahá di blòki, i e murayanan tabata di pleister i blanchá. Por ehèmpel, un siudadano próspero tabatin un kas di dos piso ku un plenchi sentral ku su flur trahá di piedra. E piso abou a akomodá e kriá- i huéspetnan. E promé piso tabatin un balkon di palu ku ta pasa rònt e muraya, i ku a duna akseso na kuartonan reservá pa e famia. Komo ku e kasnan ei tabatin 10 pa 20  kamber, nan tabata “relativamente espasioso i a duna lugá pa hende hiba un bida desente, kómodo i—pa normanan oriental—luhoso,” segun Woolley. Nan tabata “prinsipalmente e kasnan di un pueblo sivilisá i a satisfasé e nesesidatnan di un bida urbano sumamente desaroyá.” Si Abraham ku Sara a bandoná un kas asina ku e prospekto di bai biba den tènt, anto ta sakrifisio grandi nan a hasi pa obedesé Yehova.

E mudansa di Abraham a hiba su famia promé na Haran, un stat den parti nort di Mesopotamia, i despues nan a drenta Kánaan. Esei tabata un distansia di mas o ménos 1.600 kilometer. Un bon pida pa un pareha di edat! Ora nan a sali for di Haran, Abraham tabatin 75 aña i Sara tabatin 65.—Génesis 12:4.

Kon Sara lo a sinti ora ku Abraham a bis’é ku nan lo a bai for di Ur? Podisé esei a preokup’é, ya ku nan mester a bandoná e siguridat di un kas kómodo, muda pa un pais deskonosí i posiblemente hostil i aseptá un nivel di bida mas abou. No opstante, Sara tabata sumiso, i a pensa di Abraham komo su “señor.” (1 Pedro 3:5, 6) Algun komentarista ta konsiderá esaki un manifestashon di Sara su ‘aktitut i komportashon respetuoso di kustumber pa ku Abraham,’ i un prueba di su “berdadero kustumber di pensa i sinti.” Pero mas ku tur kos, Sara a konfia den Yehova. Sara su sumishon i fe ta sirbi komo un ekselente ehèmpel pa esposanan kristian.

Ta bèrdat ku Dios no ta pidi nos bandoná nos kas pa obedes’é, ounke algun predikadó di tempu kompletu sí a bandoná nan tera natal pa bai prediká e bon nobo den otro pais. Pero, sin importá na unda nos ta sirbi Dios, tanten ku nos ta pone interesnan spiritual na promé lugá den nos bida, Dios lo perkurá pa nos nesesidatnan.—Mateo 6:25-33.

Ni Sara ni Abraham a lamentá e desishon ku nan a tuma. Apòstel Pablo a bisa: “Si nan tabata pensa riba e pais ei for di kual nan a sali, nan lo tabatin oportunidat pa bolbe.” Pero nan no a bolbe. Teniendo e konfiansa ku Yehova “ta Esun ku ta rekompensá esnan ku ta busk’é,” nan a ehersé fe den su promesanan. I nos tambe mester hasi meskos pa nos por sigui rindi Yehova deboshon di henter alma.—Hebreonan 11:6, 15, 16.

Rikesa Spiritual i Material

Despues ku Abraham a yega Kánaan, Dios a bis’é: “Bo desendientenan lo mi duna e tera aki.” Abraham a reakshoná dor di traha un altar pa Yehova i dor di kuminsá ‘invoká e nòmber di Yehova.’ (Génesis 12:7, 8) Yehova a hasi Abraham riku, i e hendenan den su kampamentu a bira masha hopi. Ya ku na un okashon el a mobilisá 318 hòmber entrená, katibu ku a nase den su kas, ekspertonan ta sugerí ku “e kantidat total di su grupo lo mester tabata riba mil hende.” Sea kual sea e motibu, hende a konsiderá Abraham komo “un prínsipe di Dios.”—Génesis 13:2; 14:14; 23:6, BPK.

Abraham a hiba delantera den adorashon, i a siña e hendenan di su kas pa “warda e kaminda di SEÑOR, dor di hasi hustisia i huisio.” (Génesis 18:19) E ehèmpel di Abraham por ta un animashon pa kabesnan di famia kristian di tempu aktual. Abraham tabata un persona ku a logra siña miembronan di su kas pa dependé riba Yehova i aktua den un manera hustu. P’esei no ta un sorpresa ku Sara su kriá egipsio Hagar, tambe e sirbidó mas bieu di e patriarka i Abraham su yu hòmber Isaak, tur a dependé riba Yehova Dios.—Génesis 16:5, 13; 24:10-14; 25:21.

Abraham A Buska Pas

Susesonan den e bida di Abraham ta revelá ku Abraham tabatin un personalidat ku ta na armonia ku esun di Dios. En bes di permití un pleitu sigui entre su wardadónan di bestia i esnan di su subrino Lòt, Abraham a sugerí pa nan kampamentunan separá. Anto el a invitá Lòt, ku tabata mas yòn kuné, pa skohe e tera ku el a preferá. Abraham tabata un hasidó di pas.—Génesis 13:5-13.

Si un dia nos tin ku skohe entre para riba nos derecho òf legumai nos derecho pa konserbá pas, nos lo por tuma nota di e echo ku Yehova no a laga Abraham sufri pasobra el a mustra konsiderashon na Lòt. Al kontrario, despues di esei Dios a primintí Abraham i su desendientenan henter e tera ku Abraham por a mira den tur direkshon. (Génesis 13:14-17) Hesus a bisa: “Bendishoná ta esnan ku ta hasi pas, pasobra nan lo wòrdu yamá yunan di Dios.”—Mateo 5:9.

Ken Lo Ta Abraham Su Heredero?

Apesar di promesanan di un desendiente, Sara a keda steril. Abraham a presentá e asuntu na Dios. Ta su sirbidó Eliezer lo a heredá tur loke e tin? Nò, pasobra Yehova a bisa: “E hòmber aki lo no ta bo heredero, ma un ku lo sali for di bo mes kurpa, esei lo ta bo heredero.”—Génesis 15:1-4.

Tòg ainda no tabatin nada di yu, i Sara di 75 aña a pèrdè speransa di konsebí. P’esei el a bisa Abraham: “SEÑOR no a laga mi haña yu. Pa fabor, drumi ku mi kriá; podisé lo mi haña yu pa medio di dje.” Anto Abraham a tuma Hagar komo un esposa sekundario, el a drumi kuné i Hagar a sali na estado. Asina ku Hagar a realisá ku e tabata na estado, el a kuminsá despresiá su shon. Sara a bai keha amargamente serka Abraham i a humiá Hagar, loke a pone e kriá hui bai.—Génesis 16:1-6.

Abraham ku Sara a aktua di buena fe, i a sigui un proseder ku tabata na armonia ku e kustumbernan di nan tempu. Sin embargo, esei no tabata Yehova su manera pa produsí e desendiente di Abraham. Kisas nos kultura tambe ta dikta ku den vários sirkunstansia sierto akshonnan ta korekto, pero esaki no ta nifiká nesesariamente ku Yehova ta di akuerdo. Su punto di bista di nos situashon kisas ta kompletamente diferente. Pues, nos tin ku buska Dios su guia, i pidié den orashon pa indiká e manera ku e ke pa nos aktua.—Salmo 25:4, 5; 143:8, 10.

Nada No Ta ‘Muchu Difísil pa Yehova’

Ku tempu, Hagar a duna lus na un yu hòmber ku yama Ismael. Sin embargo, e no tabata e desendiente òf Simia primintí. Ta Sara mes, apesar di su edat avansá, lo mester a duna lus na e heredero ei.—Génesis 17:15, 16.

Ora ku Dios a bisa spesífikamente ku Sara ta bai haña un yu hòmber ku su kasá, “Abraham a tira su kurpa abou ku su kara te na suela i a hari, i a bisa den su kurason: ‘Lo nase un yu pa un hòmber di shen aña? I Sara, ku tin nobenta aña, lo haña yu?’” (Génesis 17:17) Ora un angel a ripití e mensahe kaminda Sara por a tend’é, esei a pone Sara “hari den su mes.” Pero no tin nada ku ta ‘muchu difísil pa Yehova.’ Nos tambe por tin fe ku Yehova por hasi tur loke ku e ke.—Génesis 18:12-14.

Tabata “pa medio di fe [ku] Sara mes tambe a risibí abilidat pa konsebí, asta despues ku su tempu a pasa, komo ku el a konsiderá fiel Esun ku a primintí.” (Hebreonan 11:11) Ku tempu, Sara a duna lus na Isaak, kende su nòmber ta nifiká “Hari.”

Konfiansa Apsoluto den e Promesanan di Dios

Yehova a identifiká Isaak komo e heredero tan sperá. (Génesis 21:12) P’esei Abraham lo mester a keda pasmá ora ku Dios a pidié sakrifiká su yu. Sin embargo, Abraham tabatin motibu válido p’e tin konfiansa apsoluto den Dios. Akaso Yehova lo no por a lanta Isaak for di morto? (Hebreonan 11:17-19) Dios no a duna prueba di su poder kaba dor di rebibá milagrosamente Abraham ku Sara su poder di reprodusí pa asina Isaak por a nase? Konvensí di Dios su abilidat di kumpli ku Su promesanan, Abraham tabata kla pa obedesé. I ta bèrdat ku Dios a strob’é di realmente mata su yu. (Génesis 22:1-14) No opstante, e papel ku Abraham a hunga den esaki ta yuda nos mira kon difísil lo mester tabata pa Yehova Dios “duna su Yu unigénito, pa ken ku kere den dje no bai pèrdí, ma tin bida eterno.”—Juan 3:16; Mateo 20:28.

Komo ku Abraham tabatin fe den Dios, e tabata sa ku e heredero di e promesanan di Yehova lo no por a kasa ku un adoradó di dios falsu di e tera di Kánaan. Kon un mayor temeroso di Dios por a aprobá pa su yu kasa ku un hende ku no ta sirbi Yehova? Pues Abraham mester a buska un kasá apropiá pa Isaak for di entre su famianan na Mesopotamia, mas ku 800 kilometer leu. Dios a bendishoná e esfuerso ei dor di indiká ku Rebeka tabata e muhé ku el a skohe pa bira esposa di Isaak i antepasado di e Mesias. Sí, Yehova “a bendishoná Abraham den tur kos.”—Génesis 24:1-67; Mateo 1:1, 2.

Bendishon pa Tur Nashon

Abraham ku Sara tabata ehemplar den e manera ku nan a soportá prueba i ehersé fe den e promesanan di Dios. Kumplimentu di e promesanan ei tin efekto riba e prospektonan eterno di humanidat, pasobra Yehova a sigurá Abraham: “Den bo desendientenan tur e nashonnan di e tera lo ta bendishoná, pasobra bo a obedesé mi bos.”—Génesis 22:18.

Klaru ku Abraham ku Sara tabata imperfekto, meskos ku nos. Sin embargo, ora ku nan a komprondé ta kiko ta Dios su boluntat, nan a kumpli kuné umbes, sin importá e kosto. P’esei Abraham ta ser rekordá komo “e amigu di Dios” i Sara komo un ‘un muhé santu ku tabata spera den Dios.’ (Santiago 2:23; 1 Pedro 3:5) Dor di hasi esfuerso pa imitá e fe di Abraham ku Sara, nos tambe por tin un presioso relashon íntimo ku Dios. Tambe nos por benefisiá di e promesanan presioso ku Yehova a hasi na Abraham.—Génesis 17:7.

[Plachi na página 26]

Debí na nan fe, Yehova a bendishoná Abraham ku Sara ku un yu den nan behes

[Plachi na página 28]

E ehèmpel di Abraham ta yuda nos mira kiko el a nifiká pa Yehova pa permití su Yu unigénito muri