Bai na kontenido

Bai na kontenido

Yehova Su Forsa A Tene Nos na Bida

Yehova Su Forsa A Tene Nos na Bida

Historia di Bida

Yehova Su Forsa A Tene Nos na Bida

SEGUN E RELATO DI ERZSÉBET HAFFNER

“Lo mi no laga nan deportá bo,” Tibor Haffner a bisa ora el a tende ku nan a ordená mi pa sali for di Chekoslovakia. Anto el a agregá: “Si bo ta di akuerdo, lo mi kasa ku bo, i lo bo keda ku mi pa semper.”

DIA 29 di yanüari 1938, djis un par di siman despues di e proposishon ònferwagt ei, mi a kasa ku Tibor, un ruman hòmber kristian ku tabata e promé persona ku a prediká na mi famia. Kasa kuné no tabata un desishon fásil. Mi a kaba di hasi 18 aña, i komo un Testigu di Yehova ku tabata prediká tempu kompletu, mi kier a dediká mi añanan di hubentut eksklusivamente na e sirbishi di Dios. M’a yora. M’a hasi orashon. Ta despues ku mi a kalma un tiki mi a realisá ku loke Tibor a ofresé mi tabata mas ku djis un akto di bondat, i mi a sinti ku mi kier a biba ku e hòmber aki ku realmente tabata stima mi.

Pero dikon mi tabata kore peliger di ser deportá? Kon ku bai bin, mi tabata biba den un pais ku tabata orguyoso di su sistema demokrátiko i di su libertat di religion. Wèl, mi ta kere ku lo mi tin ku konta bo mas tokante mi antesedente.

Mi a nase dia 26 di desèmber 1919 den e pueblito Sajószentpéter, Hungria, un 160 kilometer ost di Budapest. Mi mayornan tabata miembro di e Iglesia Katóliko Griego. Lamentablemente mi tata a muri promé ku mi a nase. Poko despues mi mama a kasa ku un biudo ku tabatin kuater yu, i nos a muda pa Lučenec, un bunita stat ku e tempu ei tabata parti di Chekoslovakia. No tabata fásil pa ta parti di un famia ku tin yu di kriansa den e tempu ei. Komo ku mi tabata esun mas yòn di sinku yu, mi a sinti ku mi tabata di mas. E situashon ekonómiko tabata difísil, i mi no a haña masha kos material. Tampoko mi no a haña muchu atenshon i amor di mi mayornan.

Tin un Hende Ku Sa e Kontesta?

Tempu mi tabatin 16 aña, mi tabatin preguntanan serio ku a molestiá mi. Mi a lesa e historia di Promé Guera Mundial ku gran interes, i a keda babuká pa tur e matansa ku a tuma lugá entre nashonnan sivilisá ku tabata pretendé di ta kristian. Ademas, mi por a mira ku den hopi lugá militarismo tabata oumentá. Ningun di e kosnan ei no tabata kuadra ku loke mi a siña den misa tokante amor pa próhimo.

Pues, mi a bai serka un pastor katóliko romano i a puntr’é: “Ta kua mandamentu mester ta obligatorio pa nos komo kristian: bai guera i mata nos próhimo òf stima nan?” Iritá pa mi pregunta, e pastor a kontestá ku loke e tabata siña hende ta loke su superiornan a bis’é pa siña. Meskos a pasa ora ku mi a bishitá un domi kalvinista i despues un rabi hudiu. Mi no a haña ningun kontesta, simplemente nan a keda asombrá pa mi pregunta poko komun. Por último mi a bai serka un domi luterano. E no a keda kontentu ku mi pregunta, pero promé ku mi bai e di: “Si realmente bo ke sa algu tokante esei, puntra Testigunan di Yehova.”

Mi a purba haña e Testigunan pero mi no a logra. Un par di dia despues, ora ku mi a yega kas for di trabou, mi a mira porta di kas mitar habrí. Un yònkuman ku bon tipo tabata lesa for di Beibel pa mi mama. Mesora mi a pensa: ‘At’é, kasi sigur ta un Testigu di Yehova!’ Nos a invitá e hòmber aki, Tibor Haffner, pa drenta i mi a hasié mi preguntanan. En bes di duna mi su opinion, el a mustra mi kiko Beibel ta bisa tokante e marka di identifikashon di kristiannan berdadero, i tambe tokante e tempu den kua nos tabata biba.—Juan 13:34, 35; 2 Timoteo 3:1-5.

Denter di un par di luna mi a batisá, promé ku mi a hasi 17 aña. Mi tabata sinti ku tur hende mester tende e bèrdatnan presioso aki ku mi a deskubrí ku masha difikultat. Mi a kuminsá prediká tempu kompletu, algu ku tabata basta difísil na Chekoslovakia durante e último parti di dékada di 1930. Ounke nos obra tabata ofisialmente registrá, nos a konfrontá oposishon fuerte, instigá dor di klero.

Mi Promé Eksperensia ku Persekushon

Un dia na fin di aña 1937, mi tabata prediká huntu ku un otro ruman muhé kristian den un pueblito pegá ku Lučenec. Poko despues polis a arestá nos i hiba nos prizon. “Boso ta bai muri aki den,” e bewaker a bisa ora el a dal e porta di nos sèl sera.

Pa anochi, tabatin kuater prezu mas den nos sèl. Nos a kuminsá konsolá nan i duna nan testimonio. Nan a bira mas kalmu, i nos a pasa henter anochi papiando tokante e bèrdat di Beibel ku nan.

Seis or di mainta, e bewaker a yama mi pa sali for di e sèl. Mi a bisa mi kompañera: “Nos lo topa atrobe den e Reino di Dios.” Mi a pidié konta mi famia kiko a pasa, si akaso e sí sobrebibí. Mi a hasi un orashon silensioso i a bai ku e bewaker. El a hiba mi na su apartamento den e área di prizon. E di: “Mi tin algun pregunta pa bo, mucha. Ayera nochi bo di ku e nòmber di Dios ta Yehova. Bo por mustra mi esei den Beibel?” Esta un gran sorpresa i alivio! El a bin ku su Beibel, i mi a mustra e ku su kasá e nòmber di Yehova. E tabatin hopi pregunta mas relashoná ku e temanan ku nos a papia di dje ku e kuater muhénan durante anochi. Satisfecho ku e kontestanan ku mi a dun’é, el a pidi su kasá prepará desayuno pa mi ku mi kompañera.

Un par di dia despues, nan a laga nos bai, pero un hues a disidí ku komo ku mi tabata un siudadano húngaro, mi mester a sali for di Chekoslovakia. Ta despues di e insidente ei Tibor Haffner a pidi mi pa kasa kuné. Nos a kasa, i mi a bai biba na kas di su mayornan.

Persekushon Ta Oumentá

Nos a sigui den e trabou di prediká komo pareha, ounke Tibor tabatin tambe trabou di hasi en konekshon ku e organisashon. Na novèmber 1938 nos yu hòmber, Tibor, Jr., a nase, djis un par di dia promé ku sòldánan húngaro a marcha drenta nos stat. Na Europa, Segundo Guera Mundial tabata na kaminda. Hungria a tuma kontròl di un parti grandi di Chekoslovakia, lokual a trese mas persekushon riba e Testigunan di Yehova ku tabata biba den e áreanan aneksá.

Dia 10 di òktober 1942, Tibor a sali bai Debrecen pa topa ku algun ruman. Sin embargo, e biaha aki e no a bin kas bèk. Despues el a konta mi kiko a pasa. En bes di topa e rumannan, tabatin algun polis bistí na paña di trahadó riba e brùg kaminda nan mester a tene e reunion. Nan tabata warda riba mi kasa i Pál Nagypál, ku tabata e dos últimonan pa yega. Polis a hiba nan warda i a bati nan bou di nan plant’i pia ku klòp te ora ku nan a bai leu di doló.

Kaba nan a ordená nan pa bisti nan lars i lanta para. Apesar di e doló, nan a fòrsa nan bai na e stashon di trein. Polis a bin ku un otro hòmber ku su kabes tur na verbant ku apénas e por a mira. Tabata Ruman András Pilling, ku tambe a bin pa e reunion. Ku trein nan a hiba mi kasá na e sentro di detenshon na Alag, serka di Budapest. Un di e bewakernan ku a mira Tibor su pianan maltratá, a bisa sarkástikamente: “Tin hende hopi kruel! No preokupá, nos lo kura bo.” Dos otro bewaker a bati Tibor riba su pianan te ku sanger a spat tur kaminda. Despues di un par di minüt el a bai leu.

E siguiente luna, nan a hiba Tibor i mas ku 60 ruman hòmber i muhé dilanti di korte. Ruman András Bartha, Dénes Faluvégi i János Konrád a ser sentensiá na palu di horka. Ruman András Pilling a haña kastigu di bida largu, i nan a sentensiá mi kasá na 12 aña di prizon. Kiko tabata nan delitu? Fiskal a akusá nan di traishon kontra estado, di a nenga servisio militar, di spionahe i di lanta kalumnia kontra e iglesia santísimo. Despues nan a kambia e sentensianan di morto pa kastigu di bida largu.

Mi Tambe Ta Bai Será

Dos dia despues ku Tibor a sali pa e reunion na Debrecen, mi tabata riba pia promé ku seis or di mainta, ta strika nos pañanan. Diripiente tabatin batimentu duru na porta. Mi a pensa: ‘Nan t’aki.’ Seis polis a kana drenta i bisa mi ku nan tin pèrmit pa listra e kas. Nan a arestá tur hende den kas i a hiba nos warda di polis, inkluso nos yu di tres aña. E mesun dia ei nan a hiba nos na un fasilidat na Pétervására, Hungria.

Despues ku nos a yega einan mi a haña keintura, i nan a apartá mi for di e otro prezunan. Ora ku mi a rekuperá, tabatin dos sòldá ta pleita over di mi den mi sèl. Un tabata bisa: “Nos mester tir’é mata! Ami lo tir’é mata!” Pero e otro kier a chèk kon mi kurpa ta promé ku nan mata mi. Mi a roga nan pa laga mi biba. Porfin nan a sali for di mi sèl, i mi a gradisí Yehova ku el a yuda mi.

E bewakernan tabatin un método spesial di interogashon. Nan a manda mi drumi boka abou riba suela. Kaba nan a pone mea den mi boka, mara mi man ku mi pia, i a suta mi te ora mi tabata sangra. Nan a stòp solamente pasobra un di e sòldánan a bisa ku e tabata kansá. Nan a puntra mi ta ken mi kasá mester a topa e dia ku nan a arest’é. Mi no a bisa nan, pues nan a sigui bati mi durante tres dia. E di kuater dia, nan a laga mi hiba mi yu serka mi mama. Tabata masha friu mes, i mi a karga mi yu riba mi lomba tur na herida. Nos a kana 13 kilometer pa yega e stashon di trein. Djei mi a bai kas ku trein, pero mi mester a regresá na e kampamentu riba e mesun dia.

Nan a sentensiá mi na seis aña di prizon na Budapest. Ora mi a yega einan, mi a tende ku Tibor tambe tabata einan. Esta felis nos tabata ora ku nan a permití nos papia ku otro, maske tabata djis pa un par di minüt na waya! Nos tur dos a sinti Yehova su amor i e momentunan presioso aki a fortalesé nos. Promé ku nos a haña chèns di bolbe topa atrobe, nos tur dos lo a pasa dor di pruebanan horibel, i lo a skapa bes tras bes na wowo di angua.

Di Prizon pa Prizon

Nos tabata mas o ménos 80 ruman muhé di pak riba otro den ún sèl. Nos a anhelá poko kuminda spiritual, pero tabata parse imposibel pa laga kos drenta den prizon. Akaso nos lo por a haña algu for di den prizon mes? Laga mi konta bo kiko nos a hasi. Mi a ofresé pa drecha mea di e ofisinistanan di prizon. Den un di e meanan, mi a pone un pida papel ku e petishon pa haña e number di katalòg di e Beibel ku tin den e biblioteka di prizon. Pa no lanta sospecho, mi a pone tambe título di dos otro buki.

E siguiente dia, mi a haña un otro stapel di mea di e ofisinistanan. Den un di nan tabatin e kontesta. E ora ei mi a duna un bewaker e numbernan aki i a pidié pa mi haña e bukinan. Esta kontentu nos tabata ora nos a haña e bukinan, inkluso e Beibel! E restu di e bukinan nos tabata kambia tur siman, pero e Beibel sí nos a keda kuné. Ora ku e bewaker tabata pidi nos p’e, semper nos tabata kontest’é: “E ta un buki grandi, i tur hende ke les’é.” Asina nos por a lesa e Beibel.

Un dia, un funshonario a invitá mi na su ofisina. E tabata parse sumamente kortes.

E di: “Sra. Haffner, mi tin bon notisia pa bo. Bo por bai kas. Kisas mañan. Si tin un trein, bo por bai awe mes.”

Mi a kontestá: “Esei lo ta fantástiko.”

E di: “Klaru ku lo ta fantástiko. Bo tin un yu, i mi ta kere ku bo mes ke kri’é.” Anto el a agregá: “Djis firma e karta aki.”

Mi a puntr’é: “Kiko e ta?”

El a insistí: “No wòri ku e karta. Djis firm’é, i bo por bai.” Kaba el a bisa mi: “Asina ku bo yega kas, bo por hasi kiko ku bo ke. Pero awor bo tin ku firma ku bo no ta un Testigu di Yehova mas.”

Mi a hala patras i a nenga rotundamente.

“Awèl, lo bo muri aki den!” el a grita rabiá i a manda mi bai.

Na mei 1943, nan a manda mi un otro prizon na Budapest i despues na e pueblito di Márianosztra, kaminda nos a biba den un konbento huntu ku aproksimadamente 70 sùr. Apesar ku nos a pasa hamber i otro miseria, nos tabata ansioso pa kompartí nos speransa ku nan. Un di e sùrnan a mustra berdadero interes den nos mensahe i a bisa: “E siñansanan aki ta bunita. Nunka mi no a tende nada paresido. Por fabor, konta mi mas.” Nos a kont’é tokante e mundu nobo i kon maravioso bida lo ta. Segun ku nos tabata papia, e madre superiora a yega. Mesora nan a kohe e sùr interesá bai kuné, kit’é sunú i batié mal batí ku zuip. Ora nos a bolbe top’é, el a roga nos: “Por fabor, pidi Yehova pa e salba mi i saka mi for di djaki. Mi ke ta un di boso.”

Nos siguiente destinashon tabata un prizon bieu na Komárom, un stat na oriya di Riu Danube, rònt di 80 kilometer wèst di Budapest. E kondishon di bida den e prizon ei tabata teribel. Meskos ku vários ruman muhé, mi tambe a bira hopi malu ku tífus, i mi tabata arohá sanger i a bira hopi suak. Nos no tabatin remedi, i mi a pensa ku mi ta bai muri. Pero nèt a sosodé ku un di e funshonarionan di prizon tabata buska un hende ku por a hasi trabou di ofisina. E rumannan a menshoná mi nòmber. Asina mi a haña remedi i a rekuperá.

Bèk Huntu ku Mi Famia

Segun ku e ehérsito soviétiko tabata bin for di ost, nos mester a muda pa wèst. E historia lo bira muchu largu si mi mester deskribí tur e horornan ku nos a pasa aden. Mi a hera di muri vários biaha, pero danki na e protekshon di Yehova mi a sobrebibí. Ora ku e guera a terminá, nos tabata den e stat cheko Tábor, un 80 kilometer for di Praga. A tuma tres siman pa ami ku mi kuñá Magdalena yega nos kas na Lučenec, dia 30 di mei 1945.

Djaleu mi por a mira mi suegra i mi yu stimá, Tibor, den kurá. Mi wowonan a yena ku awa, i mi a grita: “Tibike!” El a kore bin i bula den mi brasa. “Bo no ta bai atrobe, no, Mama?” Esei tabata e promé palabranan ku el a bisa mi, i nunka lo mi lubidá nan.

Yehova a tene miserikòrdia tambe ku mi kasá, Tibor. For di prizon na Budapest, nan a mand’é na e kampo di trabou fòrsá na Bor, huntu ku aproksimadamente 160 ruman hòmber. Hopi biaha nan a yega na boka di santana, pero komo grupo nan a keda na bida. Tibor a bin kas bèk dia 8 di aprel 1945, kasi un luna promé ku mi.

Despues di guera, ainda nos tabatin mester di Yehova su forsa pa sobrebibí e pruebanan di e siguiente 40 añanan bou di mando komunista na Chekoslovakia. Nan a bolbe sentensiá Tibor na un kastigu largu di prizon, i mi mester a kria nos yu sin dje. Despues ku Tibor a sali, el a sirbi komo superintendente biahero. Durante e 40 añanan di komunismo, nos a probechá di tur oportunidat pa kompartí nos fe. Nos a logra yuda hopi hende siña e bèrdat. Asina nan a bira nos yunan spiritual.

Tabata un goso grandi ora ku nos a haña libertat religioso na 1989! E siguiente aña, nos a asistí na e promé kongreso den nos pais despues di hopi tempu. Ora ku nos a mira míles di nos rumannan ku pa dékadanan largu a mantené nan integridat, nos tabata sa ku ta Yehova tabata un fuente poderoso di fortalesa pa nan tur.

Mi kerido esposo, Tibor, a muri fiel na Dios dia 14 di òktober 1993. I awor ami ta biba pegá ku mi yu na Žilina, Slovakia. Físikamente mi no tin masha forsa mas, pero mediante e poder di Yehova mi spiritu ta fuerte. Mi no tin duda ku pa medio di su forsa mi por soportá kualke prueba ku presentá den e sistema bieu aki. Ademas, mi ta antisipá e tempu ora ku pa medio di Yehova su bondat inmeresí, lo mi por biba pa semper.

[Plachi na página 20]

Mi yu hòmber Tibor, Jr., (na edat di 4 aña) ku mi mester a laga atras

[Plachi na página 21]

Tibor, Sr., huntu ku otro rumannan na Bor

[Plachi na página 22]

Ami ku Tibor i Magdalena, mi kuñá, na 1947, na Brno

[Plachinan na página 23]

Mi a hera di muri vários biaha, pero danki na e protekshon di Yehova mi a sobrebibí