Bai na kontenido

Bai na kontenido

Nos A Disidí Firmemente pa Dios Su Gobernashon

Nos A Disidí Firmemente pa Dios Su Gobernashon

Historia di Bida

Nos A Disidí Firmemente pa Dios Su Gobernashon

SEGUN E RELATO DI MICHAL ŽOBRÁK

Despues di a pasa un luna mi so será den un sèl, nan a lastra mi hiba mi pa interogashon. No a tarda hopi ku e persona ku tabata interogá mi a bira kòrá-kòrá i kuminsá grita: “Spion boso ta! Spionnan merikano!” Kiko a pon’é rabia asina tantu? El a djis puntra mi ki religion mi ta i mi a kontest’é: “Mi ta un Testigu di Yehova.”

ESAKI a sosodé mas ku mei siglo pasá. E tempu ei, e pais kaminda mi a biba tabata bou di mando komunista. Sin embargo, ya nos a eksperensiá hopi promé ku esei oposishon feros kontra nos obra kristian edukativo.

Nos Ta Sinti e Efektonan Doloroso di Guera

Mi tabatin ocho aña ora ku Promé Guera Mundial a kuminsá na 1914. E tempu ei mi pueblito, Zálužice, tabata kai bou di e monarkia di e Imperio di Oustria-Hungria. Guera no solamente a perturbá e esena mundial sino ku tambe el a pone un fin di gòlpi na mi infansia, i obligá mi karga responsabilidat di hende grandi. Mi tata, ku tabata sòldá, a muri den e promé aña di e guera. Esaki a laga ami ku mi mama i mi dos ruman muhénan mas chikí den miseria. Siendo e yu mayó i úniko mucha hòmber den kas, mi a haña mi djis despues ta atendé hopi responsabilidat den nos kunuku chikí i rònt di kas. For di chikí mi tabata masha religioso. E domi di nos Iglesia Reformá (kalvinista) asta a pidi mi pa remplas’é i duna mi kompañeronan di skol lès durante su ousensia.

Na 1918 e Promé Guera Mundial a kaba, i nos a hala un rosea di alivio. E Imperio di Oustria-Hungria a wòrdu tumbá i nos a bira siudadano di e Repúblika di Chekoslovakia. Poko despues, hopi hende di nos área ku a imigrá bai Merka a bolbe bèk. Den nan tabatin Michal Petrík, kende a bin biba den nos pueblito na 1922. Un dia ku el a bishitá un famia den nos bario, ami ku mi mama tambe a ser invitá.

Dios Su Gobernashon Ta Bira Real pa Nos

Michal tabata un Studiante di Beibel, manera nan tabata yama Testigunan di Yehova e tempu ei, i el a papia tokante algun tópiko importante di Beibel ku a fasiná mi. Esun ku mas a hala mi atenshon tabata e binida di e Reino di Yehova. (Daniel 2:44) Ora Michal a bisa ku e siguiente djadumingu lo bai tin un reunion kristian den e pueblito di Záhor, mi tabata desididu pa bai. Mi a lanta 4 or di mardugá i a kana un 8 kilometer pa yega na kas di mi primu pa mi fia un baiskel. Despues di drecha un flèt tayer, mi a kore 24 kilometer te Záhor. Mi no tabata sa unda nan lo a tene e reunion, p’esei mi a kore pokopoko den un di e kayanan. Anto diripiente mi a tende un hende ta kanta un kantika di Reino den un di e kasnan. Mi a bira kontentu di mi alma. Mi a drenta e kas i splika nan dikon mi a bini einan. E famia a invitá mi pa desayuná ku nan, i despues nan a hiba mi e reunion. Ounke mi mester a bolbe biaha 32 kilometer pa yega kas, mi no a sinti mi niun tiki kansá.—Isaias 40:31.

E splikashonnan kla i basá riba Beibel ku Testigunan di Yehova tabata siña, a fasiná mi. E chèns di por disfrutá di un bida di satisfakshon bou di Dios su gobernashon a konmové mi. (Salmo 104:28) Ami ku mi mama a disidí di entregá un karta di renunsia na nos iglesia. Esei a pone nos pueblito aribabou. Tabatin hende ku pa un tempu no kier a ni papia ku nos, sin embargo nos tabatin bon asosiashon ku e tantísimo Testigunan di Yehova den nos área. (Mateo 5:11, 12) No muchu tempu despues mi a batisá den Riu Uh.

Sirbishi Ta Bira Nos Bida

Nos tabata usa tur chèns ku nos haña pa prediká tokante e Reino di Yehova. (Mateo 24:14) Nos a konsentrá spesialmente riba kampañanan bon organisá pa prediká riba djadumingu. Por lo general, hende e tempu ei tabata lanta hopi trempan, p’esei nos por a kuminsá prediká basta trempan. Mas lat den dia, nos tabata tene un reunion públiko. Mayoria biaha e oradónan bíbliko a papia sin manuskrito. Nan a tene kuenta ku e kantidat di persona interesá presente, nan background religioso i e tópikonan ku tabata interesá e hendenan ei.

E bèrdatnan bíbliko ku nos tabata prediká a habri wowo di hopi hende di kurason onrado. Djis despues ku mi a batisá, mi a bai prediká den e pueblito di Trhovište. Na un kas, mi a papia ku un señora masha amabel, Sra. Zuzana Moskal. E ku su famia tabata kalvinista, meskos ku ami tabata ántes. Apesar ku e tabata konosé su Beibel bon, e tabatin hopi pregunta bíbliko pa kua e no por a haña kontesta. Nos a papia pa un ora largu, i mi a lag’é ku e buki E Harpa di Dios. *

Famia Moskal mesora a inkluí lesamentu di e buki Harpa den nan seshonnan regular di lesamentu di Beibel. Mas famia den e pueblito ei a mustra interes i a kuminsá asistí na nos reunionnan. Nan domi kalvinista a lansa un atvertensia fuerte kontra nos i nos literatura. E ora ei algun di e personanan interesá a sugerí e domi pa e bin na un di nos reunionnan i refutá nos siñansanan durante un debate públiko.

E domi a bin, pero e no por a presentá ni un solo argumentu for di Beibel pa apoyá su siñansanan. Pa defendé su mes, el a deklará: “Nos no por kere tur loke tin den Beibel. Ta hende a skirbié i bo por splika preguntanan religioso den diferente manera.” Esaki tabata un momentu desisivo pa hopi persona. Algun di nan a bisa e domi ku si e no ta kere den Beibel, anto nan lo no bin skucha su sermonnan mas. Asina nan a kibra nan lasonan ku Iglesia Kalvinista, i un 30 hende di e pueblito ei a tuma un posishon firme na fabor di bèrdat bíbliko.

Predikashon di e bon nobo di Reino a bira nos bida, p’esei di mes mi tabata ke un kasá ku ta bin di un famia spiritualmente fuerte. Un di mi kompañeronan den sirbishi tabata Ján Petruška, kende a haña e bèrdat na Merka. Su yu muhé Mária tabata kla pa duna testimonio na tur hende, meskos ku su tata, i esei a impreshoná mi. Na 1936 nos a kasa, i durante 50 aña Mária tabata mi fiel kompañera, te ora el a muri na 1986. Na 1938 nos úniko yu, Eduard, a nase. Pero na Europa e tempu ei un otro guera tabata na kaminda. Kon esei lo a afektá nos trabou di prediká?

Nos Neutralidat Kristian Ta Ser Poné na Prueba

Ora ku Segundo Guera Mundial a kuminsá, Slovakia (ku a bira un pais separá) tabata bou di influensia nazi. Sin embargo, no tabatin ningun akshon gubernamental spesífiko kontra Testigunan di Yehova komo organisashon. Klaru ku nos mester a prediká den sekreto, i nos literatura tabata sensurá. No opstante, nos a sigui diskretamente ku nos aktividatnan.—Mateo 10:16.

Ora e guera a bira mas intenso, nan a manda yama mi pa drenta den ehérsito, maske mi tabatin mas ku 35 aña. Debí na mi neutralidat kristian, mi a nenga di partisipá den guera. (Isaias 2:2-4) Afortunadamente, promé ku outoridatnan a disidí kiko pa hasi ku mi, nan a libra tur hende ku tabata den mi grupo di edat.

Nos a realisá ku pa nos rumannan den stat tabata hopi mas difísil pa nan haña nan nesesidatnan diario ku pa nos ku a biba den kunuku. Nos kier a kompartí ku nan loke nos tabatin. (2 Korintionan 8:14) P’esei nos tabata hiba mas tantu komestibel posibel ku nos por a karga i biaha mas ku 500 kilometer te na Bratislava. E lasonan di amistat i amor kristian ku nos a sera durante e añanan ei di guera a sostené nos durante e añanan difísil ku tabatin nos dilanti.

Hañando e Animashon Nesesario

Despues di Segundo Guera Mundial, Slovakia a bolbe bira parti di Chekoslovakia. Di 1946 pa 1948, tabatin kongresonan di Testigu di Yehova pa henter e pais, i a tene nan sea na Brno òf na Praga. Nos ku tabata biba den parti ost di Slovakia a biaha den treinnan reservá spesialmente pa e delegadonan di kongreso. Bo por a yama e treinnan ei treinnan kantante, ya ku nos tabata kanta henter kaminda.—Echonan 16:25.

Mi ta kòrda foral e kongreso di 1947 na Brno, kaminda tres superintendente kristian di e sede mundial tabata presente, entre nan, Ruman Nathan H. Knorr. Pa hasi propaganda pa e diskurso públiko, hopi di nos a kana den stat ku pankarta bistí ku tabata anunsiá e tema. Nos yu hòmber, Eduard, ku tabatin nuebe aña so e tempu ei, no tabata niun tiki kontentu ku e no a haña un pankarta. P’esei e rumannan a traha bòrchinan mas chikí no pa e so, sino tambe pa hopi otro mucha mas. E grupo di hóbennan aki a yuda nos bon ku e kampaña di anunsiá e diskurso!

Na febrüari 1948 e komunistanan a bin na poder. Nos tabata sa ku tardi òf trempan gobièrnu lo a tuma medida pa frena nos sirbishi. Tabatin un kongreso na Praga na sèptèmber 1948, i nos tabatin sintimentunan miksto ya ku nos a ferwagt un otro prohibishon riba nos reunionnan públiko, despues di apénas tres aña di libertat pa reuní. Promé ku nos a bandoná e kongreso, nos a tuma un resolushon ku a bisa en parti: “Nos, Testigunan di Yehova, ku a reuní huntu aki . . . , ta determiná pa hasi mas ainda den e sirbishi bendishoná aki, i, pa grasia di Señor, perseverá den tempu bon i den tempu di prueba, i publiká e evangelio di e Reino di Dios ku asta mas selo ainda.”

“Enemigunan di Estado”

Apénas dos luna despues di e kongreso na Praga, polis sekreto a invadí e kas di Bètel pegá ku Praga. Nan a pone beslag riba e propiedat, konfiská tur literatura ku nan por a haña i arestá tur e bètelitanan i algun otro ruman. Pero tabatin mas kos pa bin.

Durante e anochi di 3 pa 4 di febrüari 1952, forsanan di siguridat a pasa rònt e pais i arestá mas ku 100 Testigu. Ami tabata un di nan. Rònt di tres or di mardugá, polis a lanta henter mi famia. Sin duna ningun splikashon, nan a pidi mi bai ku nan. Nan a bui mi, tapa mi wowo i benta mi huntu ku vários otro ruman den baki di un trùk. Despues nan a sera mi mi so den un sèl.

Henter un luna a pasa sin ku ningun hende a papia ku mi. E úniko persona ku mi tabata mira ta e bewaker ku tabata pusha un tiki kuminda dor di un buraku den porta. Anto un dia e persona menshoná den introdukshon ku a interogá mi a manda buska mi. Despues ku el a yama mi spion, el a sigui bisa: “Religion ta ignoransia. Dios no ta eksistí! Nos no por permití bo kue nos klase trahadó kabes abou. Sea bo ta bai palu di horka òf lo bo putri den prizon. I si bo Dios mester bin akinan, nos lo mata e tambe!”

Komo ku e outoridatnan tabata sa ku no tin un lei spesífiko ku a prohibí nos aktividatnan kristian, nan kier a redefiní nos aktividatnan pa nan kai bou di leinan eksistente dor di presentá nos komo “enemigunan di Estado” i komo spionnan stranhero. Pa hasi esei, nan tabatin ku kibra nos forsa di boluntat i pone nos “konfesá” akusashonnan falsu. Despues di e interogashon di e anochi ei, nan no a laga mi drumi. Denter di un par di ora, nan a bolbe interogá mi. E biaha aki nan tabata ke pa mi firma un deklarashon ku a bisa: “Ami komo enemigu di Chekoslovakia Demokrátiko di Pueblo no a djòin e [boerderij kolektivo] pasobra mi tabata warda riba e merikanonan.” Ora mi a nenga di firma tal mentira, nan a manda mi un sèl di korekshon.

Nan a taha mi di drumi, di pone mi kurpa abou òf di asta sinta abou. Úniko kos ku mi tabatin mag di hasi ta para i kana rònt. Ora mi a kansa, mi a kai drumi abou riba e flur di betòn. E ora ei e bewakernan a hiba mi bèk na ofisina pa otro interogashon. E ofisial a puntra mi: “Bo ta kla pa firma awor?” Ora mi a nenga atrobe, el a dal mi den mi kara. Mi a kuminsá sangra. E ora ei el a gruña na e bewakernan: “E ke mata su kurpa. Wak e pa e no kometé suisidio!” Nan a bolbe sera mi mi so den un sèl. Seis luna largu nan a ripití e táktikanan aki di interogashon na masha hopi okashon. Ningun persuashon ideológiko ni intento pa pone mi rekonosé ku mi tabata un enemigu di Estado a mengua mi determinashon pa warda mi integridat na Yehova.

Un luna promé ku mi mester a bai korte, un fiskal a bin di Praga i a interogá kada un den nos grupo di 12 ruman hòmber. El a puntra mi: “Kiko lo bo hasi si imperialistanan di e bloke oksidental ataká nos pais?” Mi di: “Loke mi a hasi tempu ku e pais aki huntu ku Hitler a ataká Union Soviétiko. Mi no a bringa e tempu ei, i lo mi no bringa awor pasobra mi ta un kristian i mi ta neutral.” E ora ei e di ku mi: “Nos no por tolerá Testigunan di Yehova. Nos tin mester di sòldá por si akaso imperialistanan di e bloke oksidental ataká nos, i tambe pa libra nos klase trahadó den Oksidente.”

Dia 24 di yüli 1953, nan a hiba nos den sala di korte. Un pa un, nan a yama nos 12 dilanti di un pènel di hues. Nos a probechá di e oportunidat pa duna testimonio tokante nos fe. Despues ku nos a kontestá e akusashonnan falsu kontra nos, un abogado a lanta para i bisa: “Mi tabata den e sala di korte aki hopi biaha. Normalmente, tin hopi konfeshon, arepentimentu i asta lágrima. Pero e hòmbernan aki lo sali mas fuerte ku ora nan a drenta.” Despues, nan a deklará nos tur 12 kulpabel di a konspirá kontra Estado. Nan a sentensiá mi na tres aña di prizon i pa Estado konfiská tur mi propiedatnan.

Behes No A Stòp Mi

Despues ku mi a regresá kas, polis sekreto a keda tene mi na bista. Apesar di esei, mi a reanudá mi aktividatnan teokrátiko i a ser konfiá ku supervishon spiritual den nos kongregashon. Ounke outoridatnan a permití nos biba den nos kas konfiská, ta te despues di un 40 aña nos a hañ’é bèk legalmente, ora ku komunismo a kai.

Mi no tabata e último miembro di mi famia ku a bai prizon. Apénas tres aña despues ku mi a bin kas bèk, outoridatnan a manda yama Eduard pa drenta den ehérsito. Debí na su konsenshi bíblikamente entrená el a nenga i nan a enkarsel’é. Añanan despues, asta mi nietu, Peter, a pasa dor di e mesun eksperensia, apesar ku su salú no tabata bon.

Na 1989 e régimen komunista na Chekoslovakia a kai den otro. Mi tabata masha felis ku despues di kuater dékada di prohibishon, mi por a prediká libremente di kas pa kas! (Echonan 20:20) Tanten ku mi salú tabata permití, mi a disfrutá di e sirbishi aki. Awor mi tin 98 aña, mi salú no ta masha di gaba, pero mi ta kontentu ku ainda mi por duna hende testimonio tokante Yehova su promesanan glorioso pa futuro.

Mi a biba bou di 12 kabes di estado di sinku diferente pais ku a goberná mi stat natal. Entre nan tabatin diktadó, presidente i un rei. Ningun di nan no a bin ku solushon duradero pa e problemanan ku a afligí hende bou di nan gobernashon. (Salmo 146:3, 4) Mi ta gradisidu na Yehova ku el a laga mi siña konos’é for di trempan den mi bida. Di e manera ei mi por a komprondé su solushon mediante e Reino Mesiániko i evitá e banidat di biba sin Dios. Pa mas ku 75 aña mi a prediká aktivamente e mihó notisia ku tin, i esei a duna mi un propósito den bida, satisfakshon i e speransa briante di bida eterno riba tera. Kiko mas mi por pidi? *

[Nota]

^ par. 14 Publiká dor di Testigunan di Yehova, pero awor e no ta disponibel mas.

^ par. 38 Lamentablemente, Ruman Michal Žobrák su forsa a kaba lag’é. Segun ku nos tabata prepará pa publiká e artíkulo aki, el a muri fiel, ku konfiansa den e speransa di resurekshon.

[Plachi na página 26]

Djis despues ku nos a kasa

[Plachi na página 26]

Huntu ku Eduard na prinsipio di dékada di 1940

[Plachi na página 27]

Anunsiando e kongreso na Brno, 1947