Bai na kontenido

Bai na kontenido

Nos A Siña Konfia Plenamente den Yehova

Nos A Siña Konfia Plenamente den Yehova

Historia di Bida

Nos A Siña Konfia Plenamente den Yehova

SEGUN E RELATO DI NATALIE HOLTORF

Tabata yüni 1945. Riba un dia den e luna ei, un hòmber ku kara blek a presentá na nos kas i ku pasenshi el a keda para n’e porta dilanti. Spantá, mi yu muhé mas chikitu Ruth, a grita: “Mama tin un hende straño na porta!” E no tabata sa ku e hòmber straño aki tabata su tata, Ferdinand, mi esposo stimá. Dos aña promé, solamente tres dia despues ku Ruth a nase, Ferdinand a sali kas, nan a arest’é i finalmente el a resultá den un kampo di konsentrashon nazi. Pero awor, por fin Ruth a konosé su tata i nos famia tabata huntu atrobe. Ami ku Ferdinand tabatin masha hopi kos di konta otro!

FERDINAND a nase na 1909 den e stat Kiel na Alemania, i ami a nase na 1907 den e stat Dresden ku tambe ta na Alemania. Ora mi tabatin 12 aña di edat, mi famia pa promé bes a haña kontakto ku Studiantenan di Beibel, manera Testigunan di Yehova tabata konosí e tempu ei. Na edat di 19 aña mi a stòp di bai Iglesia Evangéliko i a dediká mi bida na Yehova.

Miéntras tantu, Ferdinand a gradua na skol di nabegashon i a bira un nabegante. Durante su biahenan e tabata pensa riba preguntanan tokante e eksistensia di un Kreadó. Ora Ferdinand a bolbe bèk, el a bai bishitá su ruman hòmber ku tabata un Studiante di Beibel. E bishita aki tabata sufisiente pa konvens’é ku Beibel tabatin kontesta pa e preguntanan ku tabata molesti’é. El a bandoná Iglesia Luterano, i a disidí tambe di stòp di traha komo nabegante. Despues di su promé dia den e trabou di prediká, el a sinti un deseo profundo pa hasi e trabou aki pa e restu di su bida. E mesun anochi ei Ferdinand a dediká su bida na Yehova. El a batisá na ougùstùs 1931.

Un Nabegante i un Predikadó

Na novèmber 1931, Ferdinand a subi trein rumbo pa Hulanda pa bai yuda einan den e trabou di prediká. Ora Ferdinand a bisa e ruman hòmber ku tabata organisá e trabou di prediká den e pais ei ku e tabata un nabegante, e ruman a bisa entusiasmá: “Bo ta nèt e hende ku nos tin mester!” E rumannan a hür un boto pa e grupo di pionero (ministernan di tempu kompletu) por a prediká na e hendenan ku tabata biba kantu di e awanan den e parti nort di e pais. E boto tabatin sinku tripulante ma niun di nan no por a stür e. Pues, Ferdinand a bira e kapitan.

Seis luna despues, Ferdinand a haña e petishon pa sirbi komo pionero na Tilburg, den e parti zùit di Hulanda. Rònt di e tempu ei mi tambe a bini Tilburg pa sirbi komo pionero. Pero mesora nan a pidi nos pa muda bai Groningen, den e parti nort di e pais. Einan nos a kasa na òktober 1932, i a pasa nos luna di miel den un kas huntu ku vários pionero, miéntras ku nos a sigui traha pionero!

Na 1935 nos yu muhé Esther a nase. Ounke nos entrada tabata poko, nos tabata desididu pa sigui sirbi komo pionero. Nos a muda bai biba den un pueblo kaminda nos a biba den un kas chikitu. Miéntras ami a kuida e beibi na kas, mi esposo tabata pasa un dia kompletu den e ministerio. E siguiente dia mi esposo a keda kas i ami a bai prediká. Esaki a sigui asina te ora ku Esther tabata sufisiente grandi pa bai den sirbishi huntu ku nos.

No a dura mashá ku e situashon polítiko na Europa a kuminsá bira un menasa. Ora nos a tende di e persekushon di Testigunan na Alemania, nos a realisá ku un djis nos turno lo a yega. Nos tabata puntra nos mes kon nos lo por a trata ku persekushon severo. Na 1938 outoridatnan hulandes a saka un dekreto ku ta prohibí stranheronan hasi e trabou di colporteur dor di distribuí publikashonnan religioso. Pa yuda nos sigui ku nos sirbishi, Testigunan hulandes tabata duna nos nòmber di hendenan ku a mustra interes den nos trabou, i nos por a studia Beibel ku algun di nan.

E tempu ei tabatin un kongreso di Testigunan di Yehova na kaminda. Ounke nos no tabatin sufisiente sèn pa kumpra karchi di trein pa bai e kongreso, nos kier tabata presente. Pues nos a kuminsá un biahe di tres dia riba baiskel, ku e chikitin Esther riba un stul pa beibi n’e stürwil. E anochinan nos a pasa serka Testigunan ku tabata biba a lo largu di e ruta. Esta kontentu nos tabata, ku nos por a presensiá nos promé kongreso nashonal! E programa a fortifiká nos pa wanta e pruebanan ku tabata na kaminda. Riba tur kos, el a rekordá nos pa pone nos konfiansa den Dios. E palabranan di Salmo 31:6 a bira nos lema: ‘Mi ta konfia den Yehova.’

Persiguí dor di Nazinan

Na mei 1940, e nazinan a invadí Hulanda. Djis despues, Gestapo òf polis sekreto, a hasi nos un bishitá inesperá nèt ora nos tabata surti un kargamentu di literatura bíbliko. Nan a hiba Ferdinand na e ofisina sentral di Gestapo. Ami ku Esther tabata bishit’é regularmente einan, i tin bes nan tabata interog’é i batié nos dilanti. Diripiente nan a laga Ferdinand liber na desèmber, pero su libertat no a dura mashá. Un anochi ora nos tabata yegando kas nos a mira un outo di Gestapo banda di nos kas. Ferdinand a logra hui i ami ku Esther a bai den kas. Gestapo tabata warda nos. Ta Ferdinand nan tabata ke. E mesun anochi despues ku Gestapo a bai, polis hulandes a bin i a bai ku mi pa interogashon. E siguiente dia ami ku Esther a bai skonde den kas di famia Norder, un pareha Testigu resien batisá, ku a duna nos alohamentu i protekshon.

Na fin di yanüari 1941, nan a arestá un pareha pionero ku tabata biba den un “woonboot.” E siguiente dia un superintendente di sirkuito (minister biahero) i mi kasá a bai riba e boto pa rekobrá algun pertinensia di e pareha, pero diripiente kolaboradónan di Gestapo a ataká nan. Ferdinand a logra sali for di nan gara i hui riba su baiskel. Sin embargo, e superintendente di sirkuito sí nan a kohe prezu.

E rumannan ku tabata responsabel pa e trabou di prediká, a pidi Ferdinand p’e tuma e trabou di e superintendente di sirkuito over. Esei a nifiká ku lo e no por tabata na kas mas ku tres dia den un luna. Esaki tabata un reto nobo pa nos, pero mi a sigui traha pionero. Dor ku Gestapo a intensifiká nan búskeda pa e Testigunan, nos a sigui muda ketu bai. Na 1942 nos a muda tres bes. Finalmente nos a yega e stat Rotterdam, hopi leu for di kaminda Ferdinand tabata kumpli ku su ministerio den sekreto. Pa e tempu ei mi tabata spera nos di dos yu. Famia Kamp, kendenan dos yu hòmbernan resientemente a ser deportá pa kamponan di konsentrashon, a tuma nos bondadosamente den nan kas.

Gestapo Ta Kontinuamente Nos Tras

Ruth, nos di dos yu, a nase na yüli 1943. Despues ku Ruth a nase, Ferdinand por a keda tres dia huntu ku nos, pero despues e mester a bai. I esei tabata e último dia ku nos a mir’é pa hopi tempu. Mas o ménos tres siman despues nan a arestá Ferdinand na Amsterdam. Nan a hib’é warda di Gestapo kaminda nan a konfirmá su identidat. Gestapo a somet’é na un interogashon intenso den un intento pa fòrs’é duna informashon tokante nos aktividatnan di prediká. Pero tur loke Ferdinand tabata dispuesto pa divulgá tabata ku e ta un Testigu di Yehova i ku e no ta enbolbí den ningun aktividat polítiko. E funshonarionan di Gestapo tabata furioso pasobra Ferdinand, un persona ku nashonalidat aleman, no a presentá su mes pa servisio militar i nan a menasá di ehekut’é komo un traidó.

Pa e siguiente sinku luna, Ferdinand a keda den un sèl di prizon kaminda konstantemente nan a menasá di laga un peloton di fusilamentu ehekut’é. Tòg e no a vasilá den su lealtat na Yehova. Kiko a yud’é keda spiritualmente fuerte? E palabra di Dios, Beibel. Klaru ku komo un Testigu, nan no a permití Ferdinand poseé un Beibel. Sin embargo, e otro prizoneronan sí por a pidi un. P’esei, Ferdinand a konvensé su kompañero di sèl pa pidi su famia manda un Beibel p’e, i e hòmber a hasié. Añanan despues, ki ora ku Ferdinand a papia di e episodio aki, su wowonan tabata bria i e ta bisa: “E Beibel ei tabata realmente un konsuelo pa mi!”

Na prinsipio di yanüari 1944, nan a hiba Ferdinand diripiente na un kampo di konsentrashon na Vught, Hulanda. Inesperadamente, e mudansa aki a resultá di ta un bendishon p’e ya ku el a topa ku 46 otro Testigu. Ora mi a tende di su mudansa, mi a keda masha kontentu mes di sa ku ainda e ta na bida!

Predikashon sin Stòp den e Kampo di Konsentrashon

Bida den e kampo tabata hopi duru. Mal nutrishon severo, falta di paña pa tene hende kayente i friu intenso tabata kosnan di tur dia. Ferdinand a haña un inflamashon serio di amandel. Despues ku el a para basta ratu pafó den friu pa nan kontrolá presensia di e prezunan, el a bai kaminda nan ta kuida hende malu i a bisa nan ku e ta malu. Nan tabata permití pashèntnan ku keintura di 40 grado Celsius òf mas keda pa haña kuido. Pero Ferdinand nan a permití keda pasobra su keintura tabata solamente 39 grado Celsius! Nan a mand’é bai traha bèk. Sin embargo, kompañeronan di prizon kompasivo a yud’é dor di skond’é pa periodonan kòrtiku den un área kayente. El a haña mas alivio ora e wer a bira mas kayente. Ademas, ora algun ruman a risibí pakete di kuminda nan tabata kompartí e kontenido ku otronan. Asina Ferdinand a bolbe hañá poko di su forsa bèk.

Promé ku mi esposo a bai prizon, e trabou di prediká tabata su bida, i den e kampo el a sigui kompartí su kreensianan ku otro hende. Hopi bes e funshonarionan di e kampo tabata hasi mofa di dje pa motibu di su triángulo püs, e emblema ku a identifiká un prezu komo un Testigu. Pero Ferdinand tabata konsiderá e remarkenan ei komo un oportunidat pa kuminsá un kòmbersashon ku nan. Na prinsipio e teritorio ku e rumannan por a prediká tabata limitá na e baraknan ku tabata okupá prinsipalmente pa Testigunan. E rumannan tabata puntra nan mes: ‘Kon nos por alkansá mas prezu?’ Sin ku esnan ku ta manehá e kampo tabata sa, nan a trese e solushon. Kon asina?

E rumannan tabatin un stòk di literatura bíbliko skondí i tambe 12 Beibel. Un dia e bewakernan a haña algun literatura, pero nan no por a saka afó ta di ken nan tabata. Pues, e funshonarionan di e kampo a disidí ku mester kibra e union di e Testigunan. P’esei, komo kastigu nan a pone tur e rumannan apart den baraknan kaminda no tabatin prezu Testigu. Ademas, ora di kome, e rumannan mester a sinta banda di hende ku no ta Testigu. E areglo aki a resultá di ta un berdadero bendishon. Awor e rumannan por a hasi loke nan tabata kier a hasi for di prinsipio, esta, prediká na mas tantu prezu posibel.

Lantando Dos Yu Muhé Mi So

Miéntras tantu, ami ku mi dos yu muhénan a sigui biba na Rotterdam. E wenter di e periodo 1943/44 tabata remarkablemente severo. Tras di nos kas tabatin un depósito di armanan ku nan tabata usa pa tumba avion for di laira, i einan tabatin sòldá aleman stashoná. Nos dilanti tabatin e haf di Riu Waal, un blanku prinsipal di e bòmnan ku e aliadonan tabata tira for di avion. Pues, esaki no tabata e lugá di mas safe pa skonde. Ademas, tabatin skarsedat di kuminda. Mas ku nunka nos a siña pone pleno konfiansa den Yehova.—Proverbionan 3:5, 6.

Esther ku su ocho aña di edat tabata yuda nos famia chikitu dor di para den rei na e lugá unda nan tabata parti kuminda pa hende den nesesidat. Sin embargo, hopi bes ora ku yega su turno pa haña kuminda, ya no tabatin nada mas. Durante un dje biahanan aki ku el a bai buska kuminda el a hañ’é meimei di un atake aéreo. Mi a drenta pániko ora mi a tende e eksploshonnan, pero no a dura mashá ku lágrimanan di goso a remplasá mi ansiedat ora el a bolbe kas ileso i ku asta algun suikerbiet. Mi promé palabranan tabata: “Kiko a pasa?” Ku un trankilidat el a kontestá: “Ora e bòmnan tabata kai, mi a hasi presis manera Papi a manda mi hasi, ‘benta bo kurpa plat riba suela, keda drumi i hasi orashon.’ Anto a bai bon!”

Dor ku mi tabatin un aksènt aleman, tabata mas safe pa Esther bai kumpra e poko kosnan ku ainda nos por a kumpra. E sòldánan aleman a ripará esaki i nan a kuminsá interogá Esther. Pero e no a revelá ningun sekreto. Mi tabata duna Esther edukashon bíbliko na kas, i dor ku e no por a bai skol, mi a siñ’é lesa i skirbi i otro abilidatnan.

Den e ministerio tambe Esther a yuda mi. Promé ku mi sali pa bai studia Beibel ku un persona, Esther tabata bai mi dilanti pa wak si niun hende no tabata vigilá nos. E ta wak si e señalnan ku mi a akordá ku e studiante di Beibel tabata na nan lugá. Por ehèmpel, e persona ku mi tabata bai bishitá lo a pone un pòchi di mata den un sierto posishon riba rant di bentana pa mi sa ku mi por a drenta. Durante e estudio di Beibel, Esther tabata keda pafó pa vigilá si tin peliger, miéntras e tabata pusha e wig ku e chikitin Ruth den dje bai pariba, bini pabou den e kaya.

Rumbo pa Sachsenhausen

Kon tabata bayendo ku Ferdinand? Na sèptèmber 1944, nan a obligá e i hopi otro hende pa bai un stashon di trein kaminda nan a pròp grupo di 80 prezu den wagònnan ku tabata pará einan. Kada wagòn tabatin un hèmber ku a sirbi komo tualèt i un hèmber pa awa di bebe. E biahe a dura tres dia i tres anochi, i dor ku e wagònnan tabata asina yen, tur hende mester a keda pará! Kasi no tabatin ventilashon. E wagònnan tabata kompletamente será ku eksepshon di algun buraku chikitu aki i aya ku hende por a wak dor di dje. No tin palabra pa deskribí e kalor, hamber i set—pa no papia mes di e holó stinki—ku nan mester a soportá.

E trein a para na e notorio kampo di konsentrashon Sachsenhausen. Nan a kita tur e pertinensianan personal ku prezunan tabatin ainda huntu ku nan, ku eksepshon di e 12 Beibelnan chikitu ku e Testigunan tabatin huntu ku nan durante e biahe!

Nan a manda Ferdinand i ocho otro ruman hòmber na un kampo na Rathenow ku ta ser kontrolá pa Sachsenhausen, pa nan traha den produkshon di ekipo di guera. Ounke nan a ser menasá ku ehekushon, nan a nenga di hasi e trabou ei. Pa animá otro pa keda firme, mainta nan tabata kompartí ku otro un teksto di Beibel manera Salmo 18:2, pa asina nan por a meditá riba dje durante dia. Esaki a yuda nan meditá riba kosnan spiritual.

Finalmente e zonidu fuerte di ekiponan di guera a anunsiá e aserkamentu di tropanan ruso i di forsanan aliá. E rusonan a yega promé na e kampo kaminda Ferdinand i su kompañeronan tabata. Nan a duna e prizoneronan algu di kome i a duna nan òrdu pa bandoná e kampo. Pa fin di aprel 1945, e ehérsito ruso a permití nan bai kas.

Por Fin Nos Famia Ta Huntu

Dia 15 di yüni, Ferdinand a yega Hulanda. E rumannan na Groningen a dun’é un kaluroso bonbiní. No a dura masha ku el a tende ku nos ta na bida na un sierto lugá den e pais, i nos tambe a tende ku el a regresá. A parse ku nos mester a warda siglonan pa e yega kas. Pero finalmente, un dia nos chikitin Ruth a grita: “Mama, tin un hende straño na porta!” Ata nos esposo i tata stimá!

Nos mester a solushoná hopi problema promé ku nos por a kuminsá funshoná manera un famia normal atrobe. Nos no tabatin un lugá di biba, i un problema grandi tabata pa nos bolbe haña nos status komo residente permanente bèk. Dor ku nos tabata aleman, pa vários aña funshonarionan hulandes a trata nos manera hendenan ku no mester ta parti di e komunidat ei. Pero ku tempu nos por a establesé nos mes i bolbe kuminsá hiba e bida ku nos a anhelá asina tantu: un bida sirbiendo Yehova huntu komo famia.

‘Mi Ta Konfia den Yehova’

Añanan despues, ki ora ku ami ku Ferdinand ta huntu ku algun di nos amigunan ku meskos ku nos a eksperensia e dianan duru ei, nos tabata rekordá kon Yehova a guia nos amorosamente den e tempunan difísil ei. (Salmo 7:1) Nos a sinti nos bon ku atraves di añanan Yehova a permití nos partisipá den e adelanto di interesnan di Reino. Hopi bes nos tabata bisa tambe kon kontentu nos tabata ku nos a pasa nos hubentut den e sirbishi sagrado di Yehova.—Eklesiastés 12:1.

Despues di e periodo di persekushon dor di e nazinan, ami ku Ferdinand a sirbi Yehova huntu pa mas ku 50 aña promé ku el a terminá su karera terenal dia 20 di desèmber 1995. Pronto lo mi hasi 98 aña. Tur dia mi ta gradisí Yehova ku nos yunan tabata un gran sosten durante e añanan difísil ei i ku ainda mi por hasi loke mi por den su sirbishi p’e gloria di su nòmber. Mi ta gradisidu pa tur loke Yehova a hasi pa mi, i mi deseo di kurason ta pa sigui kumpli ku mi lema: ‘Mi ta konfia den Yehova.’—Salmo 31:6.

[Plachi na página 19]

Huntu ku Ferdinand, na òktober 1932

[Plachi na página 19]

“Almina,” e boto ku a ser usá pa prediká i su tripulashon

[Plachi na página 22]

Ami ku Ferdinand i nos yunan