Bai na kontenido

Bai na kontenido

Puntonan Sobresaliente di e Buki di Segundo Samuel

Puntonan Sobresaliente di e Buki di Segundo Samuel

E Palabra di Yehova Ta Bibu

Puntonan Sobresaliente di e Buki di Segundo Samuel

HENDE mester rekonosé e soberania di Yehova. Pero esei ta eksigí obedensia perfekto di nos parti? Un persona ku ta manifestá integridat semper ta hasi loke ta korekto den bista di Dios? Ki tipo di hende ta ‘konforme e kurason’ di e Dios berdadero? (1 Samuel 13:14) E buki bíbliko di Segundo Samuel ta duna kontestanan satisfaktorio riba e preguntanan aki.

E eskritornan di Segundo Samuel ta Gad i Natan. Nan tabata dos profeta hopi yegá na Rei David di Israel di antigwedat. * Nan a kompletá e buki rònt di aña 1040 promé ku nos era, kasi na fin di David su reinado di 40 aña. E buki ta bai prinsipalmente over di David i su relashon ku Yehova. E relato fasinante aki ta mustra kon un nashon yen di konflikto a bira un reino próspero, uní bou di un rei balente. E drama fasinante aki ta kargá ku emoshonnan humano hopi profundo.

DAVID A BIRA “MAS I MAS PODEROSO”

(2 Samuel 1:1–10:19)

E reakshon di David riba e notisia di morto di Saul i Jonatan ta revelá ki sintimentu e tabatin pa nan i pa Yehova. Na Hebròn, David a ser nombrá komo rei riba e tribu di Huda. Is-boset, yu di Saul, a ser nombrá komo rei riba e restu di Israel. David a bira “mas i mas poderoso,” i un shete aña i mei despues nan a hasié rei riba henter Israel.—2 Samuel 5:10.

David a konkistá Yerusalèm for di e jebuseonan i a hasié kapital di su reino. Su promé intento pa transportá e arka di aliansa pa Yerusalèm a resultá desastroso. Ma e di dos intento si a bai bon, i David a baila di alegria. Yehova a sera un aliansa òf pakto ku David pa un reino. David a dominá su enemigunan pasobra Dios a sigui ta kuné.

Kontesta Riba Pregunta Bíbliko:

2:18—Pakiko Joab i su dos ruman hòmbernan ta ser identifiká komo e tres yu hòmbernan di Sarvia, nan mama? Den e Skritura Hebreo, por lo general tabata menshoná e tata den genealogia. Kisas e esposo di Sarvia tabatin hopi tempu morto kaba òf podisé nan no a haña ku e tabata digno pa ser inkluí den e Santa Skritura. Posiblemente a menshoná Sarvia pasobra e tabata ruman muhé di David. (1 Krónikanan 2:15, 16) E úniko referensia na e tata di e tres rumannan ta en konekshon ku su graf na Bètlehèm.—2 Samuel 2:32.

3:29, NW—Kiko e deklarashon ‘un hòmber ku ta gara un mashin di hila ku ta drei’ ta nifiká? Ta hende muhé tabatin kustumber di weef paña. P’esei, e ekspreshon aki por referí na hòmbernan ku no tabata den un posishon pa bai guera i ku p’esei a haña nan obligá di hasi trabou ku normalmente hende muhé ta hasi.

5:1, 2—Kuantu tempu despues ku Is-boset a ser asesiná, David a ser nombrá komo rei riba henter Israel? Ta parse rasonabel pa konkluí ku Is-boset a kuminsá su reinado di dos aña djis despues di e morto di Saul, rònt di e mesun tempu ku David a kuminsá esun di dje na Hebròn. David a goberná riba Huda for di Hebròn pa shete aña i mei. Djis despues ku el a bira rei riba henter Israel, el a muda su kapital pa Yerusalèm. P’esei, a pasa mas o ménos sinku aña despues di e morto di Is-boset promé ku David a bira rei riba henter Israel.—2 Samuel 2:3, 4, 8-11; 5:4, 5.

8:2—Kuantu moabita a ser ehekutá despues ku Israel a derotá nan? Probablemente a determiná e kantidat dor di midi en bes di konta. Ta parse ku David a pone e moabitanan drumi abou banda di otro den un rei. Despues el a laga midi e rei ku un liña òf kabuya di sierto largura. Aparentemente, dos midí di kabuya, òf dos terser parti di e moabitanan, a ser matá, i un midí di kabuya, o sea un terser parti di nan, a keda na bida.

Lès pa Nos:

2:1; 5:19, 23. Promé ku David a bai biba na Hebròn i promé ku el a lanta kontra su enemigunan, el a buska e guia di Yehova. Awe nos tambe mester buska e guia di Yehova promé ku nos tuma desishonnan ku por tin efekto riba nos kondishon spiritual.

3:26-30. Vengansa ta hiba na konsekuensianan tristu.—Romanonan 12:17-19.

3:31-34; 4:9-12. David a pone un bon ehèmpel di no venga ni keda ku rabia riba hende.

5:12. Nos no mester lubidá nunka ku ta Yehova a eduká nos den su kamindanan i a hasi posibel pa nos tin un bon relashon kuné.

6:1-7. Ounke David tabatin bon intenshon, su intento pa move e Arka riba un garoshi a violá e mandamentu di Dios i a frakasá. (Eksodo 25:13, 14; Numbernan 4:15, 19; 7:7-9) E echo ku Uza a saka man pa tene e arka ta mustra tambe ku bon intenshon no ta kambia Dios su rekisitonan.

6:8, 9Den un momentu di difikultat, David a rabia promé i despues haña miedu—tal bes asta kulpando Yehova pa e tragedia. Nos tin ku tene kuidou pa no kulpa Yehova pa problemanan ku nos ta kosechá ora nos falta ku su mandamentunan.

7:18, 22, 23, 26. David su humildat, su deboshon eksklusivo na Yehova i su interes den halsa e nòmber di Dios ta kualidatnan ku nos tin ku imitá.

8:2. Un profesia ku a ser ekspresá un 400 aña anterior a kumpli. (Numbernan 24:17) Semper Yehova ta fiel na su palabra.

9:1, 6, 7David a kumpli ku su promesa. Nos tambe mester hasi esfuerso pa kumpli ku nos palabra.

YEHOVA A LANTA MALDAT KONTRA SU UNGÍ

(2 Samuel 11:1–20:26)

Yehova a bisa David: “Mira, lo mi lanta maldat kontra bo for di bo mes kas; lo mi tuma bo esposanan dilanti di bo bista i duna nan na bo kompañero, i e lo drumi ku bo esposanan di dia kla.” (2 Samuel 12:11) Pa ki motibu Yehova a hasi e deklarashon aki? Esei ta pa motibu di David su piká ku Bètsabé. Ounke David a repentí i a ser pordoná, e no a sali liber sí di e konsekuensianan di su piká.

Pa di promé, e yu ku Bètsabé a haña a muri. Despues Amnon a violá su mitar ruman Tamar, kende tabata un yu muhé bírgen di David. Pa vengansa, Absalon, ruman di Tamar, a mata Amnon. Absalon a konspirá kontra su mes tata i a proklamá su mes rei na Hebròn. David a hañ’é obligá ta hui for di Yerusalèm. Absalon a tene relashon seksual ku dies di e konkubinanan di su tata ku a keda atras pa kuida e kas. Ta te despues ku Absalon a ser matá David a bolbe na su reinado. Un rebeldia ku e benjaminita Seba a instigá a bin kaba den Seba su morto.

Kontesta Riba Pregunta Bíbliko:

14:7, NW—Kiko “e brio di mi karbon” a simbolisá? E brio di karbon ku ta kimando pokopoko a simbolisá e desendientenan ku tabata na bida.

19:29—Pakiko David a reakshoná asina riba e splikashon di Mefi-boset? Despues ku David a tende Mefi-boset, e mester a realisá ku el a faya ora el a djis bai tras di palabra di Ziba. (2 Samuel 16:1-4; 19:24-28) Muy probablemente esaki a disgustá David i e no a kier a tende mas di e asuntu.

Lès pa Nos:

11:2-15. E relato franko di David su fayonan ta duna prueba di e echo ku Beibel ta e Palabra inspirá di Dios.

11:16-27. Ora nos kometé un piká serio, nos no mester purba skond’é manera David a hasi. Mas bien, nos mester konfesá nos piká na Yehova i buska yudansa di e ansianonan di kongregashon.—Proverbionan 28:13; Santiago 5:13-16.

12:1-14. Natan a pone un bon ehèmpel pa ansianonan nombrá den e kongregashon. Nan mester yuda e rumannan ku kai den piká pa korigí nan pasonan. Ansianonan mester kumpli ku e responsabilidat aki na un manera ábil.

12:15-23. Dor ku David tabatin e punto di bista korekto di loke a sosodé kuné, e por a reakshoná na un manera adekuá ora el a haña su mes den difikultat.

15:12; 16:15, 21, 23. Ora tur kos tabata mustra ku Absalon lo a haña e trono, orguyo i ambishon a pone e konsehero sobresaliente Ahitofel bira un traidó. Inteligensia sin humildat i lealtat por ta un trampa.

19:24, 30. Mefi-boset tabata masha gradisidu na David pa su bondat amoroso. El a someté su mes di buena gana na e desishon ku rei a tuma relashoná ku Ziba. Apresio pa Yehova i pa su organisashon mester impulsá nos pa ta sumiso.

20:21, 22. E sabiduria di un solo persona por evitá un desaster pa hopi hende.—Eklesiastés 9:14, 15.

LAGA NOS KAI “DEN MAN DI SEÑOR”

(2 Samuel 21:1–24:25)

Pa tres aña largu tabatin un skarsedat di kuminda pa motibu di kulpa di sanger di parti di Saul, kende a laga mata e gabaonitanan. (Josué 9:15) Pa venga e kulpa di sanger ei, e gabaonitanan a pidi pa haña shete yu hòmber di Saul pa nan ehekutá. David a entregá nan den man di e gabaonitanan i un áwaseru a pone fin na e sekura. Kuater gigante filisteo a “kai na man di David i na man di su sirbidónan.”—2 Samuel 21:22.

David a kometé un piká serio dor di a laga tene un senso ilegal. El a repentí i a opta pa kai “den man di SEÑOR.” (2 Samuel 24:14) Komo resultado, 70.000 israelita a muri di un pèst. David a sigui e mandamentu di Yehova i e plaga a bin terminá.

Kontesta Riba Pregunta Bíbliko:

21:9, 10—Pa kuantu tempu Rispa a tene un warda pa su dos yu hòmbernan i e sinku nietunan di Saul ku e gabaonitanan a mata? E shete personanan aki a wòrdu horká “durante di e promé dianan di kosecha”—mart òf aprel. Nan kadavernan a keda eksponí riba un seru. Rispa a tene warda riba e shete kurpanan di dia i anochi te dia Yehova a pone fin na e sekura mustrando asina ku su rabia a pasa. No ta probabel ku lo tabatin áwaseru fuerte promé ku e temporada di kosecha a kaba den òktober. P’esei Rispa lo a keda vigilá pa kasi sinku òf seis luna. Despues di esei, David a laga dera e wesunan di e hòmbernan.

24:1, NW—Pakiko e kontamentu di e pueblo tabata un piká serio di parti di David? Un senso riba su mes no tabata prohibí den e Lei. (Numbernan 1:1-3; 26:1-4) Einan Beibel no ta bisa ken a instigá David pa konta e pueblo. Sin embargo, 1 Krónikanan 21:1 ta indiká ku ta Satanas a instig’é. Sea kual sea, su hefe militar, Joab, tabata sa ku David su desishon pa registrá e pueblo tabata robes, i el a purba deskonsehá David pa sigui ku su plan.

Lès pa Nos:

22:2-51. Den e kantika aki David ta duna un bunita deskripshon di Yehova komo e Dios berdadero ku meresé nos pleno konfiansa!

23:15-17. David tabatin un rèspèt asina profundo pa e lei di Dios tokante bida i sanger ku na e okashon aki el a keda sin hasi loke a parse un violashon di e lei ei. Nos mester kultivá e mesun aktitut pa ku tur mandamentu di Dios.

24:10. David su konsenshi a impuls’é pa e repentí. Nos konsenshi tin sufisiente heful pa e reakshoná den e manera ei?

24:14. David tabata konvensí ku Yehova ta mas miserikòrdioso ku hende. Nos tin e mesun konvikshon?

24:17. David tabatin duele ku su piká a pone henter e nashon sufri. Un malechor repentí mester sinti remordimentu pa e bèrgwensa ku su akshon por a kousa pa e kongregashon.

Nos Tur Por Bira ‘Konforme Dios Su Kurason’

E di dos rei di Israel a demostrá ku e tabata un hòmber ‘konforme Yehova su kurason.’ (1 Samuel 13:14) Nunka David a kuestioná e normanan hustu di Yehova, i e no a buska pa sigui un kaminda di independensia for di Dios. Kada biaha ku David a faya, el a rekonosé su piká, a aseptá disiplina i a korigí su kamindanan. David tabata un hòmber di integridat. Ta sabí pa nos sigui su ehèmpel, spesialmente ora nos faya.

E historia di bida di David ta ilustrá na un manera bibu ku rekonosé e soberania di Yehova ta un asuntu di aseptá Su normanan di bon i malu i hasi esfuerso pa kumpli ku nan komo wardadónan di integridat. Esaki ta na nos alkanse. Nos ta hopi gradisidu pa e lèsnan ku nos ta siña for di e buki di Segundo Samuel! En bèrdat, e mensahe inspirá ku e ta kontené ta bibu i ta ehersé poder.—Hebreonan 4:12.

[Nota]

^ par. 2 Ounke Samuel no a skirbi ningun parti di e buki aki, e ta karga su nòmber pasobra originalmente e dos bukinan di Samuel tabata forma parti di un solo ròl den e kánon hebreo. Samuel a skirbi un gran parti di Promé Samuel.

[Plachi na página 16]

David a kòrda ken a estables’é firmemente komo rei, i esei a yud’é keda humilde

[Plachinan na página 18]

“Mira, lo mi lanta maldat kontra bo for di bo mes kas”

Bètsabé

Tamar

Amnon