Bai na kontenido

Bai na kontenido

Determiná pa Kumpli ku Nos Ministerio

Determiná pa Kumpli ku Nos Ministerio

Historia di Bida

Determiná pa Kumpli ku Nos Ministerio

Segun e Relato di Lena Davison

“Mi ta pèrdiendo mi bista. Mi’n por mira,” e piloto a bisa ku lenga pisá. Un par di ratu despues, su mannan a kita for di e stür di e avioneta ku nos tabata aden, el a pèrdè konosementu i sak den otro den su stul. Mi esposo, kende no sa kon pa bula avion, a purba tres’é bei desesperadamente. Promé ku mi konta kon nos a skapa na wowo di angua, laga mi splika kon bin nos tabata bulando den e avioneta ei riba Papua Nueva Guinea, un di e partinan di mas leu di tera.

MI A nase na Oustralia na 1929 i mi a lanta na Sydney, kapital di New South Wales. Mi tata, Bill Muscat, tabata un komunista kende, pa straño ku por a parse, tabata kere den Dios. Na 1938 el a asta bai di akuerdo pa firma un petishon nashonal pa pidi pèrmit pa Joseph F. Rutherford, di e sede mundial di Testigunan di Yehova, duna diskurso na e stadhuis di Sydney.

“Lo e mester tin algu importante di bisa,” mi tata a bisa nos e tempu ei. Ocho aña despues, nos a haña sa kiko tabata esensia di e mensahe ei. Mi tata a invitá Norman Bellotti, un Testigu di Yehova ku tabata prediká hopi ora pa dia, na nos kas pa papia over di Beibel. Nos famia a aseptá e bèrdat di Beibel mesora i djis despues a bira hopi aktivo den e trabou di prediká.

Meimei di añanan ’40 di siglo pasá, mi a stòp di bai skol pa yuda mi mama, kende tabatin un enfermedat króniko. Mi tabata kose paña tambe pa gana mi pan di kada dia. Riba djasabra anochi, ami ku mi ruman muhé Rose tabata akompañá un grupo di pionero i tabata prediká riba kaya pafó di e stadhuis di Sydney. Na 1952, John, mi ruman hòmber mas grandi a gradua na e skol di misionero di Galaad na Merka i nan a mand’é bai traha na Pakistan. Ami tambe tabata stima e trabou di prediká i mi kier a sigui su ehèmpel. P’esei e siguiente aña, mi a bira un pionero regular.

Matrimonio i Trabou di Misionero

No hopi tempu despues, mi a topa John Davison, kende tabata traha na e sukursal di Testigunan di Yehova na Oustralia. Su humildat, su determinashon sin pretenshon i su fortalesa moral a impreshoná mi. Durante Segundo Guera Mundial, nan a enkarsel’é tres biaha pa motibu ku el a mantené su neutralidat kristian. Huntu nos a disidí di hasi e ministerio kristian nos karera.

Ami ku John a kasa na yüni 1955. Nos a kumpra un konvoi ku e intenshon di kombertié den un kas riba wil. Nos meta tabata pa us’é komo base pa e predikashon den áreanan aislá di Oustralia. E siguiente aña, tabatin un yamada pa Testigunan muda bai Nueva Guinea, e parti nortost di un isla grandi, nort di Oustralia. * E tempu ei ainda e mensahe di Reino no a yega den e parti aki di mundu. Mesora nos a ofresé nos mes komo boluntario.

E tempu ei, e úniko manera ku un hende por a drenta Nueva Guinea ta si e tabatin un kontrakt di trabou fultaim, i p’esei John a kuminsá buska trabou. No a dura muchu ku el a haña un kontrakt na un fábrika di palu na Nueva Bretaña, un isla muchu mas chikitu ku ta parti di Nueva Guinea. Vários siman despues, nos a sali bai nos asignashon nobo i nos a yega Rabaul, Nueva Bretaña den yüli 1956. Einan nos a warda seis dia riba un boto ku a hiba nos Waterfall Bay.

Nos Ministerio na Waterfall Bay

Despues di a nabegá vários dia den laman brutu, nos a yega Waterfall Bay, un boka di mas o ménos 240 kilometer sur di Rabaul. Aki tabatin un enorme fábrika di palu ku tabata situá den un área rosá den e selva. E anochi ei ora tur e trahadónan tabata sintá rònt di e mesa di komedor, e gerente a bisa: “Den tur esei, señor i señora Davison, regla di e kompania aki ta ku tur empleado ta bisa di kua religion nan ta.”

Nos tabata hopi sigur ku no tabatin un regla asina, pero debí ku nos a nenga di huma, tabata bisto ku nan a bira deskonfiá. En todo kaso, John a respondé: “Nos ta Testigu di Yehova.” A reina un silensio ku a pone nos sinti nos inkómodo. E hòmbernan tabata veteranonan di Segundo Guera Mundial i tabatin prehuisio kontra e Testigunan pa motibu di nan posishon neutral durante e guera. For di e dia ei padilanti, e hòmbernan tabata buska tur manera pa hasi nos bida difísil.

Di promé, e gerente a nenga di duna nos un frishidèr i un stof, ounke nos tabatin derecho riba tur dos. Nos kuminda tabata daña, i nos a haña nos fòrsá ta kushiná riba un stof kibrá ku nos a haña bentá den mondi. Despues e habitantenan di e pueblito no tabatin mag di bende nos fruta i bèrdura fresku, pues nos a haña nos ta sobrebibí riba loke nos por a haña. Tambe nan a konsiderá nos komo spion i tabata opservá nos kuidadosamente pa wak si nos no a siña hende Beibel. I pa kolmo, mi a haña malaria.

Apesar di tur kos, nos tabata determiná pa kumpli ku nos ministerio. P’esei nos a pidi dos hóben nativo ku tabata traha na e fábrika di palu i ku tabata papia ingles pa siña nos pidgin di Melanesia, ku ta e idioma nashonal. En kambio, nos tabata siña nan e Palabra di Dios. Den wikènt nos tabata hasi “ekskurshonnan” hopi ekstenso. Riba kaminda, nos tabata duna testimonio diskretamente na kualke hende ku nos por a topa den e pueblitonan, i nos studiantenan di Beibel tabata sirbi komo traduktor. Nos tabata krusa riunan ku koriente fuerte i krokodel enorme ku ta kue solo na e oriyanan. Ku eksepshon di un biaha ku nos a skapa na wowo di angua, masha poko biaha nos a yega di haña nos den peliger di e animalnan feros aki.

Nos A Traha Hèrmènt pa Siña Hende

Segun ku nos sirbishi a bira mas amplio, nos a disidí di tek mensahenan simpel di Beibel pa parti pa hende interesá. Anto nos studiantenan di Beibel na e fábrika a yuda nos tradusí e promé mensahenan. Nos a dediká hopi anochi na tek sientos di tratado i a parti nan pa e hendenan di e pueblitonan i tripulantenan di boto ku tabata pasa.

Na 1957, John Cutforth, un predikadó biahero di hopi eksperensia, a bin hasi nos un bishita ku a animá nos mashá. * El a sugerí nos pa usa plachi, ya ku esei lo por tabata un manera efikas pa siña hende ku no sa lesa ni skirbi e bèrdatnan di Beibel. Ami ku mi kasá a pinta un seri di figura simpel pa splika siñansanan básiko di Beibel. Despues, nos tabata dediká hopi ora na kopia e sermonnan aki den forma di plachi den klatblòk. Kada studiante di Beibel a haña un ehemplar, ku e tabata usa pa prediká na otro hende. Ku tempu publikadónan den henter e pais a usa e método di siñansa aki.

Despues di a pasa dos aña i mei na Waterfall Bay, e kontrato di trabou a terminá i outoridatnan a permití nos keda den e pais. P’esei nos a aseptá un invitashon pa kuminsá ku e sirbishi di pionero spesial.

Bek na Rabaul

Nabegando nort pa Rabaul, nos boto a pasa anochi na un plantashi di koko i kòkou na Wide Bay. E doñonan, un pareha di edat ku kier a stòp di traha i bai bek Oustralia, a ofresé John e trabou di manehá e plantashi. E oferta tabata hopi lukrativo, pero e anochi ei ora nos a papia tokante e asuntu, nos a kòrda otro ku nos no a bini Nueva Guinea pa buska rikesa material. Nos tabata determiná pa kumpli ku nos sirbishi komo pionero. P’esei, e siguiente dia, nos a informá e pareha di nos desishon i a sigui nos rumbo riba e boto.

Despues ku nos a yega Rabaul, nos a djòin un grupo chikitu di Testigu di otro pais ku a muda bin biba den e área ei. E habitantenan lokal a mustra hopi interes den e mensahe di Reino, i nos a kuminsá hopi estudio di Beibel. Miéntras tantu, nos tabata tene reunion kristian den un lokal ku nos tabata hür, i kasi 150 persona a asistí. Hopi di nan a aseptá e bèrdat i a yuda plama e bon nobo di e Reino di Dios na otro partinan di e pais.—Mateo 24:14.

Nos a bishitá Vunabal tambe ku ta un pueblito mas o ménos 50 kilometer for di Rabaul, kaminda un grupo di hende a mustra hopi interes den e bèrdat di Beibel. Pero no a dura muchu ku esaki a atraé atenshon di un katóliko prominente di e lugá. Huntu ku un grupo di su kompinchinan di misa, el a interumpí un di nos estudionan semanal di Beibel i a kore ku nos for di e pueblito. Ora nos a haña sa ku e siguiente siman lo a bai tin mas problema, nos a pidi polis kompañá nos.

Riba e dia ei tabatin un fila largu di vários kilometer di katóliko kantu di kaya ta hasi bofon di nos. Hopi tabata kla pa tira nos ku piedra. Miéntras tantu e pastor a reuní sientos di hòmbernan di tribu na e pueblito. E polisnan a sigurá nos ku nos tabatin derecho di tene nos reunion, i nan a habri kaminda pa nos a pasa dor di e multitut. Pero, asina ku nos a kuminsá nos reunion, e pastor a instigá e multitut pa kuminsá hasi bochincha. E polisnan no por a kalma e multitut, p’esei e hefe di polis a urgi nos pa bai i a guia nos rápidamente na nos outo.

E multitut a bòsha rònt di nos, maldishoná nos, skupi riba nos i hisa moketa, miéntras e pastor tabata para man krusá ta smail. Despues ku nos a logra bai for di einan, e hefe di polis a atmití ku esei tabata e pió situashon ku el a yega di mira. Ounke e multitut violento a intimidá mayoria di e hendenan na Vunabal, un studiante di Beibel sí tabatin e kurashi di skohe pa e bèrdat di Reino. Djei padilanti, sientos di otro hende den henter Nueva Bretaña tambe a hasi meskos.

E Teritorio di Nueva Guinea Ta Habri

Na novèmber 1960, nan a asigná nos pa bai traha na Madang, un stat grandi na e kosta nort di Nueva Guinea, ku ta e isla prinsipal. Ayanan ami ku John a haña bòshi di oferta di trabou fultaim. Un kompania a purba konvensé mi pa mi bai manehá nan negoshi di paña. Un otro tabata ke pa mi drecha paña komo kosturera. Algun hende muhé stranhero a asta ofresé pa yuda mi establesé mi mes tayer di kose paña. Pero nos a kòrda riba nos metanan, i p’esei nos a rechasá e ofertanan aki i otronan kortesmente.—2 Timoteo 2:4.

E teritorio na Madang tabata fruktífero, i den poko tempu a lanta un kongregashon floresiente. Nos tabata biaha vários dia na pia i tambe ku bròmfits ora nos tabata bai na e pueblitonan mas leu pa prediká. Na kaminda nos tabata drumi den kasitanan bandoná riba ‘kama’ di yerba ku nos a kòrta den mondi. Tur loke nos tabatin ta kuminda di bleki, buskuchi i un muskitero.

Riba un di e ekspedishonnan ei, nos a bishitá un grupo di hende interesá na Talidig, un pueblito mas o ménos 50 kilometer nort di Madang. Segun ku e grupo tabata progresá den e bèrdat, na un dado momento e kabes di e skol lokal a prohibí nan di studia Beibel riba tereno públiko. Despues, el a instigá polis pa destruí nan kasnan i kore ku nan manda nan den mondi. Sin embargo, un lider bisiña sí a permití e grupo biba riba su tereno. Ku tempu e lider bondadoso aki a aseptá e bèrdat di Beibel, i nan a traha un Salòn di Reino moderno den e área ei.

Tradukshon i e Trabou Biahero

Apénas dos aña despues ku nos a yega Nueva Bretaña na 1956, e rumannan a pidi ami ku John pa tradusí vários publikashon bíbliko na pidgin di Melanesia. E trabou aki a dura hopi aña. Anto na 1970, nos a haña e invitashon pa bai sirbi n’e ofisina di sukursal na Port Moresby, kapital di Papua Nueva Guinea, komo traduktor fultaim. Einan nos a duna lès di idioma tambe.

Na 1975 nos a regresá Nueva Bretaña pa sirbi den e sirbishi di biahero. Pa e siguiente 13 añanan, nos a bula den avion, nabegá den boto, kore den vehíkulo òf bai na pia na kasi tur parti di e pais. Na kaminda hopi biaha nos a pasa den kosnan spantoso, inkluso e insidente deskribí na kuminsamentu di e artíkulo aki. Na e okashon ei, nos piloto a bai for di dje debí na gastrítis severo nèt ora nos tabata aserkando e pista di Kandrian na Nueva Bretaña. Ku e avioneta bulando riba piloto outomátiko, nos a keda drei rònt riba e selva sin por a hasi muchu kos miéntras John tabata purba desesperadamente pa lanta e piloto inkonsiente. Finalmente, e piloto a bin bei i su bista a klara sufisiente pa el a baha e avion ku basta sagudimentu. Despues el a bai flou atrobe.

Un Otro Porta di Aktividat A Habri

Na 1988 e rumannan a bolbe asigná nos na Port Moresby pa yuda yena e nesesidat kresiente pa mas traduktor na e sukursal. Nos famia ku tabata biba i traha na e sukursal tabata konsistí di mas o ménos 50 miembro, i nos tabatin e tarea tambe pa entrená traduktor nobo. Nos tur a haña apartamentonan modesto, di un solo kuarto. Ami ku John a disidí di laga nos porta un poko habrí pa stimulá otro miembro di famia i bishitantenan pa pasa serka nos pa nos konosé otro mihó. Di e forma ei nos a sera un amistat hopi estrecho ku nos famia, lokual a permití nos duna otro hopi amor i sosten.

Na 1993, John a muri di un atake di kurason. Mi a sinti komo si fuera un parti di mi tambe a muri. Nos tabatin 38 aña kasá i a pasa tur e tempu ei huntu den sirbishi na Dios. Pero, ku poder di Yehova, mi tabata determiná pa sigui. (2 Korintionan 4:7) E porta di mi apartamento a keda habrí, i e hóbennan a sigui bishitá mi. Tal asosiashon saludabel a yuda mi mantené un punto di bista positivo.

Na 2003, debí ku mi salú a bai atras, nan a bolbe manda mi na e sukursal na Sydney, Oustralia. Awe, ku 77 aña di edat, ainda mi ta sirbi fultaim den e Departamento di Tradukshon, i tambe ainda mi ta aktivo den e trabou di prediká. Mi amigunan, yunan i nietunan spiritual ta duna mi goso konstantemente.

Te ainda mi porta na Bètel ta habri, i kasi tur dia mi ta haña bishita. De echo, ora mi porta ta será, hopi biaha e rumannan ta bati na porta pa mira si mi falta algu. Tanten ku mi ta hala rosea, lo mi keda determiná pa sigui sirbi mi Dios, Yehova.—2 Timoteo 4:5.

[Nota]

^ par. 10 E tempu ei, e parti ost di e isla tabata dividí den Papua den sur i Nueva Guinea den nort. Awe, e parti wèst di e isla aki yama Papua, ku ta parti di Indonesia, i e parti ost yama Papua Nueva Guinea.

^ par. 19 Pa e historia di bida di John Cutforth, wak E Toren di Vigilansia na ingles di 1 di yüni 1958, página 333-6.

[Mapanan na página 18]

(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)

NUEVA GUINEA

OUSTRALIA

Sydney

INDONESIA

PAPUA NUEVA GUINEA

Talidig

Madang

PORT MORESBY

NUEVA BRETAÑA

Rabaul

Vunabal

Wide Bay

Waterfall Bay

[Rekonosementu]

Mapa i globo: Basá riba NASA/​Visible Earth imagery

[Plachi na página 17]

Ami ku John na un kongreso na Lae, Nueva Guinea, 1973

[Plachi na página 20]

Na e sukursal di Papua Nueva Guinea, 2002