Bai na kontenido

Bai na kontenido

E Papel di Hende Muhé den e Propósito di Yehova

E Papel di Hende Muhé den e Propósito di Yehova

“Hende muhé ku ta anunsiá e bon notisia ta un ehérsito grandi.”—SAL. 68:11, NW.

1, 2. (a) Ki regalonan Dios a duna Adam? (b) Dikon Dios a duna Adam un esposa? (Wak e promé plachi.)

YEHOVA a krea nos planeta Tera ku un propósito. El “a form’é pa e wòrdu habitá.” (Isa. 45:18) E promé hende ku Dios a krea tabata Adam. Adam tabata un hòmber perfekto, i Dios a dun’é e bunita Hòfi di Edén pa e biba aden. Den e hòfi tabatin palunan impreshonante, fuentenan di awa i bestianan interesante. Pero tabata falta algu masha importante. Yehova a indiká esei ora el a deklará: “No ta bon pa e hòmber ta so; lo mi traha un yudadó p’e ku ta pas kuné.” Yehova a laga Adam bai un soño profundo, a tuma ún di su repchinan i “a traha un muhé ku e repchi.” Adam a keda masha kontentu ora el a lanta fo’i soño. El a bisa: “Esaki ta awor wesu di mi wesunan, i karni di mi karni; e lo wòrdu yamá Muhé.”—Gén. 2:18-23.

2 Dios a duna Adam un regalo masha spesial: Un ayudante perfekto. E ayudante akí a haña e privilegio spesial di haña yu. Beibel ta bisa ku Adam “a duna su esposa e nòmber Eva, pasobra ta e tabata mama di tur ser bibu.” (Gén. 3:20) Ki un maravioso regalo Dios a duna e promé pareha humano. Huntu, Adam ku Eva por a yena tera ku hende perfekto. Asina henter tera lo a bira un paradeis, habitá pa hende perfekto, kendenan  tabatin e tarea di kuida tur otro ser bibu.—Gén. 1:27, 28.

3. (a) Kiko Adam ku Eva mester a hasi pa nan por a risibí Yehova su bendishon, pero kiko a sosodé? (b) Ki preguntanan nos lo kontestá den e artíkulo akí?

3 Pa Adam ku Eva por a risibí e bendishonnan ku Yehova Dios tabatin prepará pa nan, nan mester a obedes’é i aseptá su outoridat. (Gén. 2:15-17) Ta asina so nan lo por a kumpli ku e propósito ku Dios tabatin pa nan. Pero lamentablemente, nan a hasi kaso di “e kolebra original,” ku ta Satanas, i a peka kontra Dios. (Rev. 12:9; Gén. 3:1-6) Kon e akto di desobedensia akí a afektá hende muhé? Kiko algun hende muhé fiel di pasado a hasi? Dikon nos por bisa ku e ruman muhénan fiel di nos tempu ta “un ehérsito grandi”?—Sal. 68:11.

E KONSEKUENSIA DI DESOBEDENSIA

4. Ken Dios a tene responsabel pa e piká ku e promé pareha a kometé?

4 Ora Adam mester a duna kuenta na Dios pa su desobedensia, el a bini ku un èksküs masha flou. El a bisa Dios: “E muhé ku bo a duna pa ta huntu ku mi, ta el a duna mi for di e palu, i mi a kome.” (Gén. 3:12) Sí, Adam no a aseptá su fout; en bes di esei, el a kulpa Eva, e muhé ku Dios a dun’é, i Dios, kende a krea Eva. Tantu Adam komo Eva a peka, pero Dios a tene Adam responsabel pa nan mal echo. P’esei apòstel Pablo a skirbi ku “pa medio di ún hende [esta Adam] piká a drenta mundu, i morto pa medio di piká.”—Rom. 5:12.

5. Kiko Dios a proba ora el a laga hende goberná nan mes pa un tempu?

5 Satanas a laga Adam ku Eva pensa ku nan no tabatin mester di Yehova komo nan Gobernante. Esei a lanta un pregunta masha importante: Ken tin derecho di goberná humanidat? Pa kontestá e pregunta ei una bes pa semper, Dios a laga hende goberná nan mes pa un tempu. Dios tabata sa ku tempu lo a mustra ku hende no por goberná ku éksito sin su yudansa. Atraves di siglonan, tal gobernashon a resultá den un kalamidat tras di otro. Den e último siglo so, alrededor di 100.000.000 hende, entre nan miónes di hende inosente, a muri den guera. Pues, ya tin hopi evidensia ku ta mustra ku “no ta keda na hende pa dirigí su pasonan.” (Yer. 10:23) P’esei, kristiannan berdadero ta aseptá Yehova komo nan Gobernante.—Lesa Proverbionan 3:5, 6.

6. Kon hende muhé ta ser tratá den hopi pais?

6 Tantu hende hòmber komo hende muhé ta sufri den e mundu malbado akí, goberná pa Satanas. (Ekl. 8:9; 1 Huan 5:19) Foral hende muhé a bira víktima di algun di e pió krímennan. Rònt mundu, alrededor di 30 porshento di hende muhé ta ser maltratá físikamente òf abusá seksualmente pa nan mes esposo òf kompañero. Den algun pais, hende ta faboresé yu hòmber, pasobra nan ta pensa ku yu hòmber por preservá nòmber di e famia i perkurá pa mayornan òf welonan. I tin kaminda, hende ta konsiderá yu muhé indeseabel, p’esei nan ta abortá yu muhé mas ku yu hòmber.

7. Ki komienso Dios a duna tantu e hòmber komo e muhé?

7 Dios ta odia maltrato di hende muhé. E ta trata hende muhé na un manera hustu i ku dignidat. Por ehèmpel, ora Yehova a krea Eva, e no a kre’é pa e ta esklabo di Adam. El a krea Eva perfekto i ku hopi kualidat ku a hasié un bon ayudante pa su esposo. Esei ta ún di e motibunan pakiko Beibel ta bisa ku, na final di e di seis dia di kreashon, Dios “a mira tur loke el a traha, i ata, tur kos tabata masha bon.” (Gén. 1:31) Sí, “tur loke” Yehova a krea tabata “masha bon.” El a duna tantu e hòmber komo e muhé un bon komienso!

 HENDE MUHÉ KU TABATIN YEHOVA SU APOYO

8. (a) Kon mayoria di hende ta komportá nan mes? (b) Ken Yehova a yuda atraves di historia?

8 Despues di e rebelion den Edén, hende a sigui desobedesé Yehova. Den e último shen añanan, komportashon di hende a bira mas malu ku nunka. Sin duda, manera Beibel a profetisá, nos ta bibando den “e último dianan,” un tempu “difísil pa trata kuné.” (2 Tim. 3:1-5) No opstante, semper tabatin hende hòmber i muhé ku a konfia den Yehova, a obedesé su leinan i a asept’é komo nan Gobernante. I Señor Soberano Yehova, na su turno, a yuda nan i a apoyá nan.—Lesa Salmo 71:5.

9. Kuantu hende a sobrebibí e Diluvio, i dikon?

9 Ora Yehova a destruí e mundu malbado den tempu di Noe pa medio di un Diluvio, masha poko hende a sobrebibí. Si Noe su ruman hòmbernan i ruman muhénan tabata na bida e tempu ei, nan tambe a muri den e Diluvio. (Gén. 5:30) Ta Noe ku su kasá i nan tres yu hòmbernan ku nan kasá so a sobrebibí. Pues, mes tantu hende hòmber ku hende muhé a sobrebibí e Diluvio. Nan a sobrebibí pasobra nan a obedesé Yehova i a hasi su boluntat. Tur e míles di miónes di hende ku ta na bida awe ta desendiente di e ocho personanan ei, kendenan tabatin Dios su apoyo.—Gén. 7:7; 1 Ped. 3:20.

10. Dikon esposanan di patriarkanan fiel tabatin Yehova su apoyo?

10 Añanan despues tambe tabatin esposanan di patriarkanan fiel ku tabatin Dios su apoyo. Esei lo no tabata e kaso si nan tabata kana keha tokante nan sirkunstansianan di bida. (Hudas 16) Tuma por ehèmpel Sara, esposa di Abraham. Ora nan tabatin ku bandoná nan bida kómodo na Ur pa bai biba den tènt na un otro pais, Sara no a keha. Mas bien, Sara “a obedesé Abraham i a yam’é ‘señor.’” (1 Ped. 3:6) Rebeka, e esposa di Isak, ta un otro ehèmpel. E tabata un ekselente esposa, un regalo di Yehova. P’esei no ta un sorpresa ku Isak a ‘stima’ Rebeka i “a haña konsuelo despues di morto di su mama.” (Gén. 24:67) Awe, nos tambe ta masha kontentu ku den e pueblo di Dios tin hopi ruman muhé fiel, manera Sara i Rebeka.

11. Kon dos partera hebreo a demostrá kurashi?

11 Durante e añanan ku e israelitanan tabata esklabo na Egipto, nan a bira un nashon masha grandi. P’esei Fárao a saka un dekreto pa mata tur yu hòmber hebreo resien nasí. Pero e parteranan hebreo Sifra i Púa, kendenan probablemente tabata supervisá e otro parteranan, ku kurashi a nenga di sigui Fárao su instrukshon. Dikon? Nan tabatin temor pa Yehova. I Yehova, na su turno, a bendishoná nan dunando nan un famia.—Éks. 1:15-21.

12. Kiko nos por bisa di Débora i Jael?

12 Den tempu di e huesnan di Israel, profeta Débora tabata un di e hende muhénan ku tabatin Dios su apoyo. Débora a enkurashá Hues Barak i a hunga un papel importante den liberashon di e israelitanan for di man di nan enemigunan. Pero Débora a profetisá ku ta ‘un hende muhé’ lo a risibí mérito pa e derota di e kananeonan, i no Barak. Esaki a sosodé ora Jael, kende no tabata un israelita, a mata Sísara, e ofisial di e ehérsito kananeo.—Hues. 4:4-9, 17-22.

13. Kiko Beibel ta konta nos di Abigail?

13 Un otro hende muhé sobresaliente tabata Abigail, kende a biba un diesun siglo promé ku Kristu. E tabata un persona ku masha disernimentu, pero su esposo, Nabal, tabata un hòmber brutu, inútil i di mala fe. (1 Sam. 25:2, 3, 25) Pa un tempu, David i su hòmbernan a protehá Nabal su sirbidónan i su tou di bestia. Pero ora David a manda pidi Nabal yudansa, Nabal a  insultá David su sirbidónan i “despresiá nan” i no a duna nan nada. David a rabia asina tantu ku e kier a kaba ku Nabal i su hòmbernan. Ora Abigail a haña sa esaki, el a hiba kos di kome i bebe pa David i su hòmbernan i asina a evitá dramamentu di sanger. (1 Sam. 25:8-18) Despues David a bisa Abigail: “Bendishoná sea e SEÑOR Dios di Israel, kende a manda bo e dia akí pa kontra ku mi.” (1 Sam. 25:32) Despues ku Nabal a muri, David a kasa ku Abigail.—1 Sam. 25:37-42.

14. Ki tipo di trabou e yu muhénan di Salum a hasi, i kon nos ruman muhénan djawe ta hasi trabounan similar?

14 Hopi hende hòmber, muhé i mucha a muri na aña 607 promé ku Kristu ora ku e babilonionan a destruí Herúsalèm i su tèmpel. Pero na aña 455 promé ku Kristu, e murayanan di e stat a ser rekonstruí bou di guia di Nehemías. Entre e personanan ku a yuda rekonstruí e murayanan akí tabatin e yu muhénan di Salum, un prens di mitar di e distrito Herúsalèm. (Neh. 3:12NW) Maske nan tabata yu di un prens, tòg nan a ofresé nan mes di buena gana pa hasi trabou humilde. Esaki ta laga nos kòrda riba e kantidat di ruman muhénan rònt mundu ku gososamente ta apoyá vários proyekto di konstrukshon awe, i nos ta apresiá nan trabou.

HENDE MUHÉNAN LEAL DI PROMÉ SIGLO

15. Ki privilegio Dios a duna Maria?

15 Algun tempu promé ku Kristu i durante e promé siglo, Yehova a bendishoná vários hende muhé ku privilegionan masha spesial. Un di e hende muhénan akí tabata e bírgen Maria. Ora e tabata komprometí pa kasa ku Hose, milagrosamente el a sali na estado pa medio di Yehova su spiritu santu. Dikon Yehova Dios a skohe Maria pa bira mama di Hesus? Sin duda esei tabata pasobra Maria tabatin e kualidatnan spiritual nesesario pa kria e yu hòmber perfekto ku e tabata bai haña. I tabata un gran privilegio pa bira mama di e hòmber di mas importante ku a biba riba tera.—Mat. 1:18-25.

16. Duna un ehèmpel ku ta mustra kon Hesus a trata hende muhé.

16 Hesus tabata trata hende muhé na un manera masha bondadoso. Tuma por ehèmpel e señora ku 12 aña largu tabatin sangramentu. Den un multitut di hende, el a bini di patras i a mishi ku Hesus su paña. Hesus no a rabia kuné; al kontrario, bondadosamente Hesus a bis’é: “Mi yu, bo fe a kura bo. Bai na pas, sea salú i ku e malesa penoso akí no molestiá bo mas.”—Mar. 5:25-34.

17. Ki suseso milagroso a tuma lugá na Pentekòste di aña 33 di promé siglo?

17 Entre e disipelnan di Hesus tabatin algun hende muhé ku tabata usa nan pertenensianan pa sirbi Hesus i e apòstelnan. (Luk. 8:1-3) Na Pentekòste di aña 33 di promé siglo, alrededor di 120 hende hòmber i hende muhé a risibí Dios su spiritu santu na un manera milagroso. (Lesa Echonan 2:1-4.) Hopi aña adelantá, Yehova a bisa ku ‘lo e basha su spiritu riba henter humanidat i ku yu hòmbernan i yu muhénan lo profetisá.’ El a bisa tambe ku ‘lo e basha su spiritu riba sirbidónan hòmber i muhé.’ (Yoël 2:28, 29) E suseso milagroso akí ku a tuma lugá riba dia di Pentekòste di aña 33 a mustra bon kla ku Yehova a rechasá Israel apóstata i ku desde e tempu ei ta “e Israel di Dios,” ku ta konsistí di tantu hende hòmber komo hende muhé, tin su apoyo. (Gal. 3:28; 6:15, 16) Entre e hende muhénan ku a prediká e bon notisia den promé siglo tabatin e kuater yu muhénan di Felipe, e predikadó di e bon notisia.—Echo. 21:8, 9.

 “UN EHÉRSITO GRANDI” DI HENDE MUHÉ

18, 19. (a) Ki privilegio Dios a duna tantu hende hòmber komo hende muhé? (b) Kon e salmista ta referí na e hende muhénan ku ta prediká e bon notisia?

18 Den e dékada di 1870, un par di hende hòmber i muhé a mustra masha interes den adorashon berdadero. Ta nan a prepará e kaminda pa esnan ku awe ta kumpliendo ku e profesia di Hesus ku ta bisa: “I e bon notisia akí di e Reino lo ser prediká den henter e tera habitá, komo testimonio pa tur nashon, anto e fin lo yega.”—Mat. 24:14.

19 Awe, e grupo chikitu ei di Studiantenan di Beibel a oumentá i a bira kasi 8.000.000 Testigu di Yehova. Banda di esei, mas ku 11.000.000 persona, kendenan no ta Testigu, a asistí na e Konmemorashon anual di e Morto di Hesus na aña 2013. Mayoria di e personanan akí tabata hende muhé. Ademas, mas ku 1.000.000 Testigu ta traha den sirbishi di tempu kompleto mundialmente i mayoria di nan ta hende muhé. Pues, nos ta mira ku Dios a duna hende muhé tambe e gran privilegio di por represent’é. I no tin duda ku e siguiente palabranan di e salmista a kumpli: “Yehova mes ta duna e mandato; hende muhé ku ta anunsiá e bon notisia ta un ehérsito grandi.”—Sal. 68:11NW.

E hende muhénan ku ta prediká e bon notisia ta realmente un “ehérsito grandi” (Wak paragraf 18, 19)

HOPI BENDISHON TA SPERA HENDE MUHÉ FIEL

20. Kiko ta algun tópiko ku nos por studia durante nos Adorashon Komo Famia òf estudio personal?

20 Ta imposibel pa den e artíkulo akí nos papia di tur e hende muhénan fiel ku Beibel ta menshoná. Pero nos tur por lesa di nan den Beibel i den nos literatura. Por ehèmpel, nos por meditá riba e lealtat di Rut. (Rut 1:16, 17) Nos por lesa e buki di Beibel tokante Reina Èster i artíkulonan tokante dje pa fortalesé nos fe. Nos por studia informashon tokante e hende muhénan akí i otronan durante nos Adorashon Komo Famia. Si nos ta biba nos so, nos por hasi esaki durante nos estudio personal.

21. Kon ruman muhénan fiel a demostrá nan lealtat na Yehova den tempu difísil?

21 No tin ningun duda ku Yehova ta bendishoná e predikashon di ruman muhénan fiel i ta sostené nan den tempu difísil. Por ehèmpel, durante opreshon nazi i bou di gobernashon komunista, Yehova a yuda nos ruman muhénan fiel keda leal na dje. Hopi di e ruman muhénan akí a sufri mashá i algun a asta pèrdè nan bida pa motibu ku nan a keda obedesidu na Dios. (Echo. 5:29) Meskos ku den pasado, nos ruman muhénan djawe i otro sirbidónan di Dios tambe a skohe Yehova komo nan Gobernante. I Yehova, na su turno, ta hasi ku nan meskos ku el a hasi ku e israelitanan di antigwedat. Na moda di papia, e ta kohe nan man drechi i bisa: “No tene miedu, lo mi yuda bo.”—Isa. 41:10-13.

22. Ki privilegionan ta spera nos den futuro?

22 Pronto, Yehova su fiel sirbidónan, tantu hende hòmber komo muhé, lo yuda transformá nos tera den un paradeis, i nan lo yuda miónes di persona resusitá siña tokante Yehova su propósitonan. Mientrastantu, sea ku nos ta hende hòmber òf hende muhé, laga nos tur balorá nos privilegio di sirbi Yehova “skouder ku skouder.”—Sof. 3:9NW.