Bai na kontenido

Bai na kontenido

Biba na Armonia ku e Orashon di Nos Tata—Parti 1

Biba na Armonia ku e Orashon di Nos Tata—Parti 1

“Bo nòmber sea santifiká.”—MAT. 6:9.

1. Kon nos sa usa e Orashon di Nos Tata, ku nos ta haña na Mateo 6:9-13, den sirbishi?

HOPI hende sa e Orashon di Nos Tata for di kabes. Den nos trabou di prediká, nos sa usa e palabranan di e orashon akí pa splika e hendenan ku e Reino di Dios di bèrdat ta un gobièrnu ku lo transformá e tera den un paradeis. Tambe nos ta referí na e promé petishon, “bo nòmber sea santifiká,” pa mustra nan ku Dios tin un nòmber ku mester ser “tratá komo santu.”—Mat. 6:9, nota.

2. Kon nos por sa ku Hesus su intenshon no tabata pa nos ripití e orashon akí palabra pa palabra kada biaha ku nos ta resa?

2 Akaso Hesus a siña nos e orashon modelo akí pa kada biaha ku nos ke resa nos ripitié palabra pa palabra, manera e hendenan di otro religion ta hasi? No, pasobra Hesus mes a bisa djis promé ku esei pa “no keda ripití e mesun palabranan” ora di hasi orashon. (Mat. 6:7) De echo, mas despues el a bolbe ripití e orashon ei pero ku otro palabra. (Luk. 11:1-4) Su intenshon tabata pa nos us’é komo un modelo. E tabata ke pa nos sa kiko nos por pidi i kiko ta mas importante. P’esei, hopi hende ta yama e Orashon di Nos Tata e “orashon modelo.”

3. Ki preguntanan nos por hasi nos mes segun ku nos ta analisá e Orashon Nos Tata?

3 Den e artíkulo akí i esun siguiente, nos lo analisá loke e Orashon di Nos Tata ta bisa. Segun ku nos ta hasi esei, puntra bo mes: ‘Kon e orashon akí por yuda mi hasi mi orashonnan mas mihó?’ I mas importante ainda: ‘Mi ta biba na armonia ku e orashon akí?’

“NOS TATA KU TA DEN SHELU”

4. (a) Kiko e palabranan “nos Tata” ta kòrda nos? (b) Den ki sentido Yehova ta “Tata” di e kristiannan ku lo biba riba tera?

4 E orashon ta kuminsá ku “nos Tata,” no “mi Tata.” Esei ta kòrda nos ku nos ta pertenesé na un “hermandat,” un famia mundial di rumannan ku di bèrdat ta stima otro. Ki un gran onor esei ta! (1 Ped. 2:17) Kristiannan ungí, ku tin e speransa di bai shelu, ta yama Yehova “Tata,” ya ku nan di bèrdat ta su yunan; el a adoptá nan. (Rom. 8:15-17) Kristiannan ku lo biba riba tera pa semper tambe por yama Yehova “Tata,” pasobra t’e a duna nan bida i ta perkurá pa tur nan nesesidatnan. Pero ta despues ku nan bira perfekto i demostrá nan lealtat durante e prueba final, nan lo bira “yunan di Dios” den e pleno sentido di e palabra.—Rom. 8:21; Rev. 20:7, 8.

5, 6. (a) Kiko ta e mihó regalo ku mayornan por duna nan yunan? (b) Kiko kada yu mester hasi ku e regalo akí? (Wak e promé plachi.)

5 E mihó regalo ku mayornan por duna nan yunan ta di siña nan hasi orashon i yuda nan mira Yehova komo un tata ku stima nan i ku ta preokupá pa nan. Un ruman hòmber ku awor ta sirbi komo superintendente di sirkuito na Suráfrika ta kòrda: “For di dia ku mi yu muhénan a nase, mi tabata resa tur anochi ku nan, a ménos ku mi tabata di biahe. Mi yu muhénan ta bisa ku nan no ta kòrda e palabranan presis ku mi tabata usa. Loke sí nan ta kòrda ta ku eseinan tabata momentonan masha spesial i sagrado ku nos tabata komuniká ku nos Tata i ku nan tabata sinti nan trankil i sigur. Asina ku nan mes por a hasi orashon, m’a kuminsá pidi nan pa hasié na bos haltu pa mi por a sa kiko nan tabata pensa di Yehova i sinti p’e. Esei tabata un bon chèns pa mi haña sa kiko tabatin den nan kurason. Ademas, pokopoko m’a guia nan pa inkluí ideanan importante di e Orashon di Nos Tata den nan orashonnan. Di e manera ei mi por a hasi sigur ku nan tabata sa kiko pa pidi Dios.”

6 No ta un sorpresa ku e yu muhénan di e ruman ei a sigui hasi bon progreso spiritual. Awe, nan ta felismente kasá i ta sirbi Yehova den sirbishi di tempu kompleto huntu ku nan kasá. Pues, e mihó regalo ku mayornan por duna nan yunan ta di yuda nan bira amigu di Dios. Klaru ku ta keda na kada yu pa kuida e bunita relashon ei. Pa logra esaki, e mester siña stima e nòmber di Dios i trat’é ku gran rèspèt.—Sal. 5:11, 12; 91:14.

“BO NÒMBER SEA SANTIFIKÁ”

7. (a) Ki privilegio nos tin komo parti di e pueblo di Dios? (b) Ki responsabilidat kada un di nos tin?

7 Ta un gran privilegio di por konosé e nòmber di Dios i di pertenesé na e ‘pueblo ku ta karga su nòmber.’ (Echo. 15:14; Isa. 43:10) Nos promé petishon na nos Tata selestial ta: “Bo nòmber sea santifiká.” Si nos ta pidié esei, lógikamente nos mester pidié tambe yuda nos pa nos no hasi ni bisa nada ku lo por susha su nòmber santu. Nos no ke ta manera algun kristian di e promé siglo ku tabata prediká un kos i hasi otro. Apòstel Pablo a bisa nan: “Pa boso motibu e nòmber di Dios ta ser blasfemá den e nashonnan.”—Rom. 2:21-24.

8, 9. Menshoná un ehèmpel ku ta demostrá ku Yehova ta bendishoná personanan ku ta hasi esfuerso pa santifiká su nòmber.

8 Nos tur ke santifiká e nòmber di Dios, manera e ehèmpel di un ruman muhé di Noruega ta demostrá. Su kasá a muri bai lag’é ku un yu hòmber di dos aña. E ruman a konta: “Tabata un etapa masha difísil di mi bida. Mi tabata hasi orashon tur dia—kasi kada ora—pidiendo Yehova pa duna mi forsa i yuda mi kontrolá mi emoshonnan. Mi no tabata ke pa Satanas haña chèns di reprochá Yehova pa motibu di un mal desishon ku ami lo a tuma ni mi no kier a bira infiel na mi Dios. Mi kier a santifiká su nòmber, i mi tabata ke pa mi yu mira su tata atrobe den Paradeis.”—Pro. 27:11.

9 Yehova a skucha e orashonnan sinsero akí? Sí. E ruman muhé tabata tur ora bai den kompania di otro rumannan, i esei a dun’é e forsa pa resistí. Sinku aña despues el a kasa ku un ansiano. I su yu hòmber, ku awor tin 20 aña, ta un kristian batisá. E ruman muhé a bisa: “Mi ta masha kontentu ku mi kasá por a yuda mi lanta mi yu.”

10. Kon Dios lo santifiká su nòmber kompletamente?

10 Pa Yehova su nòmber ser kompletamente santifiká i librá di tur reproche, e tin ku eliminá tur ku ta rechas’é komo nan Rei. (Lesa Ezekiel 38:22, 23.) Den Paradeis, humanidat pokopoko lo bira perfekto. Lo yega un dia ku tur persona den shelu i riba tera ta adorá Yehova i trata su nòmber santu ku rèspèt. Nos ta anhelá mashá pa e dia ei yega! E ora ei, por fin, nos Tata selestial lo “ta tur kos pa tur hende.”—1 Kor. 15:28.

“LAGA BO REINO BINI”

11, 12. Na final di siglo 19, kiko kristiannan berdadero a komprondé ku yudansa di Yehova?

11 Promé ku Hesus a bolbe na shelu, su apòstelnan a puntr’é: “Señor, ta aworakí bo ta bai restorá e Reino pa Israel?” Hesus su kontesta a laga nan komprondé ku no tabata e momento pa nan sa e informashon ei, sino mas bien, pa nan konsentrá riba e trabou importante di prediká. (Lesa Echonan 1:6-8.) Loke sí el a bisa nan ta pa nan keda pendiente di e yegada di e Reino di Dios. P’esei kristiannan, for di tempu di e apòstelnan, ta pidi pa e Reino bini.

12 Ora e momento tabata aserká pa Hesus kuminsá goberná den shelu, Yehova a yuda su pueblo komprondé na ki aña esei lo a tuma lugá. Na aña 1876 a sali un artíkulo skirbí pa Charles Taze Russell den e revista Bible Examiner. E artíkulo—titulá “Ki Ora e Tempu di e Paganonan Ta Terminá?”—a indiká ku 1914 lo ta un aña spesial. Tambe e artíkulo a konektá e “shete periodo di tempu” di e profesia di Daniel ku “e tempu stipulá di e nashonnan” ku Hesus a papia di dje. *Dan. 4:16; Luk. 21:24.

13. (a) Kiko a sosodé na aña 1914? (b) Kiko e susesonan mundial ku a tuma lugá desde 1914 ta konfirmá?

13 Na 1914 a kuminsá un guera entre vários nashon di Europa, un guera ku a para bira un konflikto mundial. Na 1918, ora e guera a terminá, masha hopi hende tabata sufri di hamber. Tambe tabata reina un epidemia di grip ku a mata mas hende ku e guera mes. Tur e kosnan akí tabata parti di “e señal” ku Hesus a duna pa identifiká su presensia invisibel komo e Rei nobo di tera. (Mat. 24:3-8; Luk. 21:10, 11) Tin basta prueba ku ta indiká ku 1914 tabata e aña ku Dios a duna Señor Hesukristu “un korona.” Mesora, “el a sali bai, vensiendo su enemigunan i pa kompletá su viktoria.” (Rev. 6:2) Pa kuminsá, el a limpia shelu. El a bringa kontra Satanas ku su demoñonan i a benta nan riba tera. For di e momento ei, humanidat a mira ku su mes wowo e kumplimentu di e palabranan inspirá akí: “Ai di tera i di laman, ya ku Diabel a baha bini serka boso yen di rabia, pasobra e sa ku a ked’é masha poko tempu.”—Rev. 12:7-12.

14. (a) Dikon ta importante pa nos sigui pidi pa e Reino di Dios bini? (b) Ki gran privilegio nos tin?

14 E profesia di Revelashon 12:7-12 ta yuda nos komprondé dikon ta ora ku e Reino di Dios a nase un époka yen di desaster i problema a kuminsá pa humanidat. E motibu tabata ku aunke Hesus, e Rei di e Reino di Dios, a kuminsá goberná den shelu, Satanas ketu bai tabata goberná e tera. Tanten ku e dia no yega pa Hesus vense su enemigunan por kompleto i eliminá maldat for di riba tera, nos lo sigui pidi pa e Reino di Dios bini. Pero a la bes nos mester biba na armonia ku e petishon ei. Kon nos ta hasi esaki? Nos ta hasi nos bèst pa kooperá ku kumplimentu di un di e aspektonan mas importante di “e señal” ku Hesus a duna, esta: “E bon notisia akí di e Reino lo ser prediká den henter e tera habitá, komo testimonio pa tur nashon, anto e fin lo yega.”—Mat. 24:14.

“LAGA BO BOLUNTAT SOSODÉ . . . RIBA TERA”

15, 16. Kon nos por biba na armonia ku e petishon pa laga e boluntat di Dios sosodé riba tera?

15 Un 6.000 aña pasá, humanidat tabatin un kuminsamentu perfekto i e boluntat di Dios tabata sosodé riba tera. P’esei Yehova por a bisa ku “tur kos tabata masha bon.” (Gén. 1:31) Ma Satanas a rebeldiá, i for di e dia ei, masha poko hende a hasi e boluntat di Dios riba tera. Pero nos tin e privilegio di biba den un tempu ku rònt di ocho mion Testigu di Yehova no solamente ta pidi pa e boluntat di Dios sosodé riba tera, sino tambe ta hasi nan bèst pa kumpli kuné. Nan ta biba na armonia ku e petishon ei dor di hiba un bida ku ta agradá Dios i dor di siña hende tokante e Reino di Dios ku entusiasmo.

Bo ta siña bo yunan pidi pa e boluntat di Dios sosodé riba tera i tambe siña nan biba na armonia ku e petishon ei? (Wak paragraf 16)

16 Por ehèmpel, un ruman muhé ku a batisá na 1948 i ku a sirbi komo misionero na Afrika a komentá: “Hopi biaha mi ta pidi den orashon pa tur hende di bon kurason por siña konosé Yehova promé ku ta lat. I ora mi ta bai prediká na un hende, mi ta pidi Yehova yuda mi haña un manera pa yega na su kurason. Tambe mi ta pidié bendishoná nos esfuerso pa kuida tur e hendenan manera karné ku a aseptá e mensahe kaba.” Ku rason e ruman muhé akí di 80 aña tabatin asina tantu éksito den e trabou di prediká. Ku sosten di otro rumannan, el a yuda hopi hende bira Testigu di Yehova. Kasi sigur bo tambe konosé otro rumannan ku ta hasi e boluntat di Dios ku masha entusiasmo apesar di e limitashonnan di behes.—Lesa Filipensenan 2:17.

17. Kiko bo ta pensa di loke Yehova lo hasi den futuro komo kontesta riba nos petishon pa su boluntat sosodé riba tera?

17 Nos lo sigui pidi pa e boluntat di Dios sosodé riba tera te ora ku e enemigunan di e Reino ser eliminá. E ora ei e tera lo ser transformá den un paradeis, e mortonan lo ser resusitá i lo tin míles di miónes di hende ta hasi e boluntat di Dios. Hesus a bisa: “No keda asombrá pa loke mi a kaba di bisa, pasobra lo yega e ora ku tur esnan ku ta den graf lo tende [mi] stèm i lo sali afó.” (Huan 5:28, 29) Esta felis nos lo ta di por yama bon biní na nos sernan kerí ku a fayesé! Dios lo “seka tur lágrima for di [nos] wowo.” (Rev. 21:4) Mayoria di hende resusitá lo ta hende “inhustu,” es desir, hende ku a muri sin konosé e bèrdat tokante Yehova Dios i su Yu. Lo ta un berdadero onor di por siña nan kiko ta Yehova su boluntat i propósito ya asina nan tambe por haña “bida eterno.”—Echo. 24:15; Huan 17:3.

18. Kiko ta loke mas humanidat tin mester di dje?

18 Ora Yehova kontestá e promé tres petishonnan di e Orashon di Nos Tata, e ta duna humanidat loke hende tin mas mester di dje: pas i armonia. Dikon nos ta bisa esaki? Pasobra pas i armonia lo por bolbe reina den universo solamente ora e nòmber di Yehova ser santifiká, ora ku su Reino bini i ora ku su boluntat sosodé riba tera. Pero mientrastantu, tin otro kosnan ku nos tin mester di dje awe ku urgensia i ku ta ser menshoná den e di dos parti di Hesus su orashon modelo. Den e siguiente artíkulo, nos lo trata e kuater petishonnan ei.

^ par. 12 Pa haña un splikashon kon e profesia akí a kumpli na 1914 ku nasementu di e Reino di Dios, wak e buki Kiko Beibel Ta Siña Realmente? página 215-218.