Bai na kontenido

Bai na kontenido

“E Guera Ku Lo Kaba Ku Tur Guera”

“E Guera Ku Lo Kaba Ku Tur Guera”

“E Guera Ku Lo Kaba Ku Tur Guera”

‘Mi ta primintí boso ku esaki lo ta e guera final​—e guera ku lo kaba ku tur guera.’​WOODROW WILSON, PRESIDENTE DI MERKA (1913-21).

ESEI tabata e gran optimismo ku un lider mundial a ekspresá na final di Promé Guera Mundial, un 90 aña pasá. E guera mundial ei tabata asina teribel ku esnan ku a sali viktorioso tabata kier a kere—i tabatin e nesesidat di kere—ku e tantísimo sakrifisionan ku nan a hasi lo a trese benefisio duradero. Pero guera humano rara bes ta resolvé problema te pa e eliminá e problema profundo di guera mes.

Un 20 aña despues ku Presidente Wilson a hasi e promesa imprudente ei, e di dos guera mundial a dal aden. E guera ei a kousa hopi mas tantu morto i destrukshon ku esun promé, ya ku despues di dos dékada di avansenan teknológiko, humanidat a bira mas eksperto den mata hende na gran eskala. Ora ku e di dos guera mundial a yega na su fin, lidernan mundial a realisá ku e posibilidat di guera tabata mas grandi ku nunka.

Na aña 1945, e general merikano Douglas MacArthur a proklamá: “Esei tabata nos último chèns. Si nos no bin ku un sistema mas grandi i mas mihó i imparsial, Armagedón lo bati na nos porta.”

General MacArthur tabata sa kiko dos bòm atómiko a hasi ku Nagasaki i Hiroshima durante e último dianan di e di dos guera mundial. E destrukshon teribel di e dos statnan hapones ei a pon’é duna e palabra “Armagedón” un nifikashon nobo, esta, un kandela i destrukshon total kousá pa guera nuklear ku lo por nifiká fin di sivilisashon riba nos planeta.

Humanidat ta sigui preokupá ku e posibilidat di un kalamidat nuklear. Rònt di dékada di añanan ’60, e superpotensianan di mundu a bin ku un strategia di “destrukshon mutuo garantisá.” Nan meta tabata pa nan tin sufisiente misil òf sistema pa lansa misil pa den kaso di un guera nan por garantisá destrukshon di 25 porshento di e poblashon sivil di e enemigu i 50 porshento di su kapasidat industrial, sin importá kua banda a provoká e konflikto. E strategia aki pa preservá pas mundial no tabata un konsuelo pa masha hende.

Awe, e kantidat di arma nuklear ta sigui oumentá i gueranan regional ta kousa masha hopi morto. E posibilidat di un kalamidat nuklear te ainda ta menasá humanidat. Ounke hende ta deseá di mira un fin na guera, masha poko ta kere ku un guera òf kualke otro strategia lo por logra e meta aki.

Sin embargo, Beibel ta papia di un guera úniko ku lo kaba ku tur guera. E ta yama e guera aki “Armagedón”—e mesun palabra ku hende hopi biaha ta konektá ku un kataklismo nuklear. Kon Armagedón realmente por kaba ku guera? E siguiente artíkulo lo trata e pregunta aki.

[Rekonosementu pa Potrèt na página 3]

DTRA Photo

[Rekonosementu pa Potrèt na página 4]

Nagasaki, Hapon, 1945: USAF photo