Bai na kontenido

Bai na kontenido

Hóbennan, Kòrda Awor Riba Boso Gran Kreador

Hóbennan, Kòrda Awor Riba Boso Gran Kreador

Hóbennan, Kòrda Awor Riba Boso Gran Kreador

“Kòrda . . . riba bo Kreador den e dianan di bo hubentut.”​—EKL. 12:1.

1. Kon Yehova ta ekspresá su konfiansa den hóbennan ku ta ador’é?

YEHOVA ta konsiderá hóbennan kristian mes presioso i refreskante ku serena. De echo, el a profetisá ku riba e dia di su Yu su “forsa militar” hóbennan lo “ofresé nan mes di buena gana” den sirbishi di Kristu. (Sal. 110:​3NW) E profesia ei a referí na nos époka, un tempu den kua mayoria di hende no ta interesá den Dios, ta opseshoná ku nan mes i ku plaka, i ta desobediente. Pero, Yehova tabata sa ku hóbennan ku ta ador’é sí lo ta diferente. Pues, e tin masha konfiansa den boso, hóbennan!

2. Kiko ta nifiká kòrda riba Yehova?

2 Imaginá e goso ku Dios mester ta sinti ora e mira hóbennan kòrda riba dje komo nan Gran Kreador. (Ekl. 12:1) Klaru ku ‘kòrda riba Yehova’ ta enserá mas ku djis pensa riba dje. E ta nifiká tuma akshon—hasi loke ta agrad’é, laga su lei- i prinsipionan guia nos den nos bida diario. E ta nifiká tambe konfia den Yehova, sabiendo ku e tin nos bienestar na pechu. (Sal. 37:3; Isa. 48:​17, 18) Ta esei ta e sintimentu ku abo tin pa ku bo Gran Kreador?

‘Konfia den Yehova ku Henter Bo Kurason’

3, 4. Kon Hesus a demostrá konfiansa den Yehova, i pakiko ta importante pa konfia den Yehova awe?

3 Sin duda, e mihó ehèmpel di un persona ku a konfia den Dios tabata Hesukristu. El a biba na armonia ku e palabranan di Proverbionan 3:​5 i 6: ‘Konfia den Yehova ku henter bo kurason, i no dependé riba bo mes komprondementu. Den tur bo kamindanan rekonos’é, i e lo dirigí bo bereanan.’ Djis despues ku Hesus a batisá, Satanas a aserk’é i purba hink’é den e tentashon di aseptá poder i gloria di e mundu aki. (Luk. 4:​3-13) Pero Hesus no a laga Satanas gañ’é. E tabata sa ku berdadero “rikesa, onor i bida” ta bini komo “e rekompensa di humildat i e temor di SEÑOR.”​—Pro. 22:4.

4 Tur loke ta reina den e mundu djawe ta golosidat i egoismo. Den un ambiente asina, ta sabí pa nos sigui e ehèmpel di Hesus. Kòrda tambe ku Satanas ta determiná pa hinka Yehova su sirbidónan den tentashon i kita nan for di e kaminda smal i pèrtá ku ta hiba na bida. E ke mira tur hende bai riba e kaminda hanchu ku ta hiba na destrukshon. No lag’é gaña bo! Mas bien, sea determiná pa kòrda riba bo Gran Kreador. Konfia plenamente den dje i haña un gara firme riba e ‘berdadero bida,’ ku lo bini sigur i pronto.​—1 Tim. 6:19.

Hóbennan, Sea Sabí!

5. Kon abo ta mira futuro di e mundu aki?

5 Hóbennan ku ta kòrda riba nan Gran Kreador ta mas sabí ku otro hóben di nan edat. (Lesa Salmo 119:​99 i 100.) Pa motibu ku nan tin e mesun punto di bista ku Dios, nan ta plenamente konsiente ku kosnan ta pinta berdaderamente skur pa e mundu aki. Ounke bo ta yòn ainda, sin duda bo a ripará kaba ku hende ta hañando mas i mas miedu i ansha di futuro. Si bo ta bai skol ainda, probablemente bo a tende tokante polushon, keintamentu di tera, rosamentu di mondi i problemanan similar. Hende ta profundamente preokupá tokante e desaroyonan aki, pero ta Testigunan di Yehova so ta komprondé realmente ku e kosnan aki ta parti di e señal ku ta indiká ku e mundu di Satanas ta yegando su fin.​—Rev. 11:18.

6. Kon algun hóben a ser engañá?

6 Lamentablemente, algun sirbidó hóben di Dios a floha den nan vigilansia i ta pèrdiendo for di bista ku no a keda e mundu aki muchu tempu mas. (2 Ped. 3:​3, 4) Otronan a laga mal amigu i pornografia pone nan kai den tentashon i kometé piká serio. (Pro. 13:20) Ta tristu pa pèrdè e aprobashon di Dios nèt awor ku nos ta asina serka di e fin! Nos mester siña mas bien for di loke a sosodé ku e israelitanan na aña 1473 promé ku nos era, ora nan tabata kamper riba e Sabananan di Moab, serka di e Tera Primintí. Kiko a pasa ayanan?

Nan A Kai Nèt den Rekta Final

7, 8. (a) Ki strategia Satanas a usa riba e Sabananan di Moab? (b) Ki strategia Satanas ta usando awe?

7 E tempu ei, tabata bisto ku Satanas kier a stroba e israelitanan di haña nan herensia primintí. Despues ku e no a logra laga profeta Balaam maldishoná nan, el a usa un strategia mas sutil; el a purba pone nan pèrdè Yehova su aprobashon. Diabel a usa e muhénan atraktivo di Moab pa laga nan kai den tentashon, i e biaha aki sí el a logra. E hendenan a kuminsá tene relashon inmoral ku e yu muhénan di Moab i bùig dilanti Baal di Peor! Ounke e israelitanan tabata masha serka di nan herensia presioso, e Tera Primintí, rònt di 24.000 a pèrdè nan bida. Ki un suseso lamentabel!​—Num. 25:​1-3, 9.

8 Awe, nos ta aserkando rápidamente un tera primintí ku ta muchu mas mihó: e sistema nobo di kosnan. I Satanas no a lubidá su maña; atrobe e ta usando inmoralidat seksual pa korumpí e pueblo di Dios. Normanan moral den mundu a degenerá asina tantu ku hende ta konsiderá fornikashon komo algu normal i homoseksualidat komo simplemente un asuntu di gustu personal. Un ruman muhé kristian a bisa: “Ta na kas i na Salòn di Reino so mi yunan ta siña ku homoseksualidat i sèks pafó di matrimonio ta malu den bista di Dios.”

9. Kiko por sosodé durante “e flor di hubentut,” i kon hóbennan por trata ku esaki?

9 Hóbennan ku ta kòrda riba nan Gran Kreador sa ku relashon seksual ta algu sagrado, un regalo di Dios, i ku esei tin di haber ku bida i prokreashon. P’esei, nan ta rekonosé ku ta den matrimonio so Dios a permití pa hende tene relashon seksual. (Heb. 13:4) Sin embargo, durante “e flor di hubentut” kisas no ta fásil pa keda desente; esei ta e añanan den kua deseo seksual ta bira fuerte i por stroba un hende di evaluá kosnan bon. (1 Kor. 7:​36NW) Kiko bo por hasi ora pensamentu inapropiá drenta bo mente? Pidi Yehova fervientemente p’e yuda bo enfoká riba kosnan puru. Yehova semper ta skucha hende ku ta akudí na dje ku un kurason sinsero. (Lesa Lukas 11:​9-13.) Kòmbersashon edifikante tambe por yuda dirigí bo mente bèk riba kosnan sano.

Skohe Boso Metanan na un Manera Sabí!

10. Ki pensamentu negativo nos ke evitá, i ki pregunta nos por hasi nos mes?

10 Un motibu pakiko hopi hóben mundano ta komportá nan na un manera deskabeyá i biba pa plaser karnal ta ku nan no tin “vishon,” esta, e guia di Dios òf un speransa sigur pa futuro. (Pro. 29:18) Nan ta manera e israelitanan den tempu di Isaias ku a bira lomba pa Dios i tabata biba pa “goso i alegria, . . . komementu di karni i bebementu di biña.” (Isa. 22:13) En bes di envidiá hende asina, pakiko no meditá riba e speransa presioso ku Yehova a pone dilanti su sirbidónan leal? Si bo ta un sirbidó yòn di Dios, bo ta anhelá p’e mundu nobo yega? Bo ta hasi tur bo esfuerso pa ‘biba na un manera huisioso, wardando riba e speransa bendishoná’ ku Yehova a pone bo dilanti? (Tito 2:​12, 13) Bo kontesta lo determiná ki meta- i prioridatnan bo ta fiha pa bo mes.

11. Pakiko hóbennan kristian ku ta bayendo skol ainda mester traha duru?

11 E mundu aki ke pa hóbennan usa tur nan energia pa alkansá metanan mundano. Naturalmente, boso ku ta bayendo skol ainda mester traha duru pa haña un bon enseñansa básiko. Al fin i al kabo, bo meta no ta pa bo djis haña un trabou apropiá sino tambe pa bo por duna un aporte na e kongregashon i ser un proklamadó di Reino produktivo. Pa logra e meta ei, bo mester por komuniká bon, pensa lógiko i rasoná na un manera kalmu i ku rèspèt pa otro hende. Pero hóbennan ku ta studia Beibel i ta hasi esfuerso pa apliká su prinsipionan den nan bida ta haña e mihó enseñansa disponibel i ta pone un ekselente fundeshi pa un futuro eksitoso i eterno.​—Lesa Salmo 1:​1-3. *

12. Ki ehèmpel ta bon pa famianan kristian imitá?

12 Den e pueblo israelita, mayornan a duna hopi prioridat na edukashon di nan yunan. E edukashon ei a kubri kasi tur faseta di bida, spesialmente asuntunan spiritual. (Deu. 6:​6, 7) P’esei, e israelitanan yòn ku a skucha nan mayornan i otro hende temeroso di Dios di mas edat a haña no solamente konosementu sino tambe sabiduria, disernimentu, komprondementu i kapasidat di pensa—karakterístikanan ekstraordinario ku enseñansa divino por duna. (Pro. 1:​2-4; 2:​1-5, 11-15) Awe mayornan kristian mester tin e mesun atenshon p’e edukashon di nan yunan.

Skucha e Personanan Ku Ta Stima Bo

13. Ki klase di konseho algun hóben ta risibí, i pakiko nan mester ta kouteloso?

13 Hóbennan ta risibí konseho for di tur tipo di hende—inkluso maestronan di skol ku por lo general ta pensa solamente for di e punto di bista di éksito den e mundu aki. Sea asina bon di evaluá tur e konsehonan ei huntu ku orashon den lus di e Palabra di Dios i e alimento spiritual ku e esklabo fiel i prudente ta perkurá. For di bo estudio di Beibel bo sa ku hende yòn i sin eksperensia ta un blanko prinsipal di Satanas. Por ehèmpel den e hòfi di Edén, Eva, kende no tabatin eksperensia, a skucha Satanas, un persona deskonosí ku no a mustra niun krenchi di amor p’e. Ki diferente e resultado lo tabata si el a skucha Yehova, esun ku sí a demostrá su amor pa Eva den hopi manera!​—Gén. 3:​1-6.

14. Pakiko nos tin ku skucha tantu Yehova komo nos mayornan kreyente?

14 Bo Gran Kreador stima bo tambe, i e ta hasi esei ku un motibu masha puru. E ke pa bo ta felis pa semper, no pa aworakí so! P’esei, ku e ternura di un mayor amoroso, e ta bisa abo i tur hende ku ta ador’é: “Esaki ta e kaminda, kana den dje.” (Isa. 30:21) Si bo tin mayornan kreyente ku di bèrdat ta stima Yehova, bo tin un bendishon adishonal. Ora bo ta fiha bo prioridat- i metanan, skucha nan konseho ku rèspèt. (Pro. 1:​8, 9) Al fin i al kabo, nan ke pa bo haña bida, algu muchu mas balioso ku rikesa òf prestigio den e mundu aki.​—Mat. 16:26.

15, 16. (a) Ki konfiansa nos por tin den Yehova? (b) Ki lès importante nos ta siña for di e eksperensia di Baruk?

15 Personanan ku ta kòrda riba nan Gran Kreador ta hiba un bida simpel, ku e konfiansa ku Yehova “nunka” lo bandoná nan ni “nunka” lo laga nan desampará. (Lesa Hebreonan 13:5.) Komo ku e aktitut sano aki ta kontrario na e mundu su manera di pensa, nos mester tene kuidou pa no laga e spiritu di mundu influensiá nos. (Efe. 2:2) Relashoná ku e punto aki, konsiderá e ehèmpel di Baruk, sekretario di Jeremias, kende a biba durante e último dianan difísil di Yerusalèm promé ku destrukshon di e stat na aña 607 promé ku nos era.

16 Probablemente Baruk kier a bai dilanti den bida den sentido material. Yehova a ripará esaki i bondadosamente a spièrta Baruk pa no sigui buska “kosnan grandi” pa su mes. Baruk a duna muestra di ta un hòmber humilde i sabí, pasobra el a skucha Yehova i a sobrebibí e destrukshon di Yerusalèm. (Jer. 45:​2-5) Di otro banda, otro hende den tempu di Baruk ku sí a buska “kosnan grandi” den sentido material, lagando Yehova un banda, despues a pèrdè tur kos na man di e kaldeonan (babilonionan). Es mas, hopi di nan a pèrdè nan bida. (2 Kró. 36:​15-18) E eksperensia di Baruk ta yuda nos mira ku un bon relashon ku Dios ta muchu mas importante ku rikesa i prominensia den e mundu aki.

Mira Riba e Mihó Ehèmpelnan

17. Dikon Hesus, Pablo i Timoteo ta ekselente ‘role model’ pa e sirbidónan di Yehova awe?

17 Pa yuda nos kana riba e kaminda ku ta hiba na bida, e Palabra di Dios ta duna nos hopi ‘role model’ ekselente. Hesus, por ehèmpel, tabata e ser humano di mas talentoso ku a yega di biba, ma el a enfoká riba loke lo por a yuda hende pa semper: “e bon nobo di e reino.” (Lukas 4:​43NW) Apòstel Pablo, ku e meta di duna Yehova lo mihó, a bandoná un karera prometedor i a usa su tempu i energia pa prediká e bon nobo. Timoteo, un “yu berdadero den fe,” a imitá e bon ehèmpel di Pablo. (1 Tim. 1:2) Akaso a duel Hesus, Pablo i Timoteo ku nan a skohe pa hiba un bida asina? Niun ora so! De echo, Pablo a bisa ku el a konsiderá tur loke mundu ta ofresé komo “basura” na komparashon ku e privilegio di sirbi Dios.​—Fil. 3:​8-11.

18. Ki kambionan grandi un ruman hòmber yòn a hasi, i pakiko esei no a duel e?

18 Awe hopi hóben kristian ta imitá e fe di Hesus, Pablo i Timoteo. Por ehèmpel, un ruman hòmber yòn ku tabatin un trabou ku tabata paga bon a skirbi: “Komo ku mi ta apliká prinsipionan di Beibel, no a dura muchu ku mi a kuminsá haña promoshon. Apesar di e benefisionan finansiero, mi a sinti ku mi tabata kore tras di bientu. Ora mi a aserká gerensia di e empresa i ekspresá mi deseo pa drenta e sirbishi di tempu kompletu, nan a bula ofresé mi un oumento reimu di salario, ku e speransa ku lo mi a keda. Pero mi tabata determiná kaba pa kita. Hopi hende no por a kaba di komprondé pakiko mi a bandoná un karera lukrativo pa drenta e sirbishi di tempu kompletu. Mi kontesta ta ku di bèrdat mi kier kumpli ku mi dedikashon na Dios. Komo ku awor mi bida ta drei rònt di kosnan spiritual, mi tin un felisidat i satisfakshon ku ningun suma di plaka ni prestigio por duna mi.”

19. Ki desishon sabí hóbennan ta ser animá pa tuma?

19 Rònt mundu, míles di hóben a tuma e tipo di desishonnan sabí aki. P’esei abo, hóben, ora bo ta pensa riba bo futuro, tene e dia di Yehova bon na mente. (2 Ped. 3:​11, 12NW) No envidiá hende ku ta bai dilanti den e mundu aki. Mas bien, skucha esnan ku di bèrdat stima bo. E invershon di mas sigur ku bo por hasi ta di warda bo ‘tesoro den shelu.’ Esei ta e úniko invershon ku ta trese benefisionan eterno. (Mat. 6:​19, 20; lesa 1 Juan 2:​15-17.) Sí, kòrda riba bo Gran Kreador. Yehova lo bendishoná bo pa esei.

[Nota]

^ par. 11 Pa informashon relashoná ku estudio avansá i trabou, wak E Toren di Vigilansia di 1 di òktober 2005, página 26-31.

Bo Ta Kòrda?

• Kon nos ta demostrá konfiansa den Dios?

• Kua ta e mihó edukashon ku hende por haña?

• Ki lès nos por siña for di Baruk?

• Ken ta sirbi komo ekselente ‘role model,’ i pakiko?

[Preguntanan di Estudio]

[Plachinan na página 21]

Yehova ta perkurá e mihó enseñansa

[Plachi na página 23]

Baruk a skucha Yehova i a sobrebibí e destrukshon di Yerusalèm. Kiko bo por siña for di e ehèmpel aki?