Bai na kontenido

Bai na kontenido

Kosnan Ku Nos Tin Ku Hui for di Dje

Kosnan Ku Nos Tin Ku Hui for di Dje

Kosnan Ku Nos Tin Ku Hui for di Dje

“Boso, generashon di víbora, ta ken a atvertí boso pa hui for di e furia ku ta bin?”​—MAT. 3:7.

1. Menshoná algun ehèmpel bíbliko di personanan ku a hui.

KIKO ta bini na bo mente ora bo tende e palabra “hui”? Algun hende kisas ta kòrda kon Hosé, e yònkuman ku bon tipo, a hui pa e proposishonnan inmoral di e kasá di Potifar. (Gén. 39:​7-12) Otronan podisé ta pensa riba e kristiannan ku a hui for di Yerusalèm na aña 66 di nos era, obedesiendo Hesus su spièrtamentu: “Ora boso mira Yerusalèm rondoná dor di ehérsitonan, . . . e ora ei laga esnan ku ta na Hudea hui bai na e serunan, i laga esnan ku ta meimei di e stat sali bai.”​—Luk. 21:​20, 21.

2, 3. (a) Kiko Juan Boutista tabata ke men realmente ora el a usa palabranan fuerte pa spièrta e lidernan religioso? (b) Kon Hesus a fortifiká e spièrtamentu ku Juan a duna?

2 E ehèmpelnan menshoná den e paragraf anterior a enserá huimentu den un sentido literal. Awe tin kristian berdadero den kasi tur pais na mundu, i ta masha urgente pa nan hui den un sentido figurativo. Juan Boutista a usa e palabra “hui” den e sentido ei. Entre e hendenan ku a bai serka Juan tabatin e lidernan religioso hudiu ku tabata hustu den nan mes bista i ku a kere ku nan no mester a repentí. Nan a menospresiá e pueblo komun ku tabata batisá komo símbolo di repentimentu. Sin miedu, Juan a eksponé e hipokresia di e lidernan ei. El a bisa nan: “Boso, generashon di víbora, ta ken a atvertí boso pa hui for di e furia ku ta bin? P’esei, duna fruta ku ta kuadra ku repentimentu.”​—Mat. 3:​7, 8.

3 Juan no tabata papia di huimentu den un sentido literal. E tabata spièrta nan di un binidero huisio, un dia di furia. El a duna e lidernan religioso di komprondé ku si nan ke skapa e dia ei, nan mester a produsí fruta ku a duna prueba ku nan a repentí. Mas despues, sin miedu, Hesus a denunsiá e lidernan religioso, kendenan aktitut kruel a demostrá ku ta Diabel tabata nan berdadero tata. (Juan 8:44) Fortifikando e spièrtamentu ku Juan a duna anteriormente, Hesus a yama nan “generashon di víbora” i a puntra nan: “Kon boso lo skapa e kondenashon di [“Gehena,” NW]?” (Mat. 23:33) Kiko Hesus tabata ke men ku e palabra “Gehena”?

4. Kiko Hesus tabata kier men ku “Gehena”?

4 Gehena tabata un vaye pafó di e murayanan di Yerusalèm kaminda nan tabata kima sushi i kadaver di bestia. Hesus a usa Gehena komo un símbolo di morto eterno. (Wak página 10.) E echo ku el a puntra e lidernan religioso kon nan lo por a skapa di Gehena a mustra ku komo grupo nan a meresé destrukshon eterno.​—Mat. 5:22, 29NW.

5. Kon historia a konfirmá ku Juan i Hesus tabatin bon motibu pa a spièrta e hendenan?

5 E lidernan religioso a peka mas ainda dor di persiguí Hesus i su siguidónan. Despues, manera Juan i Hesus a spièrta, e dia di Dios su furia a bini. Den e kaso ei, ‘e furia ku a bin’ a konsentrá den un área en partikular, Yerusalèm i Hudea. Pues, tabatin posibilidat pa hende hui den un sentido literal. E furia a bini ora e ehérsito romano a destruí Yerusalèm i su tèmpel na aña 70 di nos era. E “tribulashon” ei tabata esun di mas grandi ku Yerusalèm a yega di eksperensiá. Hopi hende a ser asesiná òf hibá prezu. Esaki a señalá na un destrukshon similar, na un eskala mas grandi, ku ta spera hopi hende ku ta pretendé di ta kristian i esnan di otro religionnan.​—Mat. 24:21.

Un Binidero Furia Ku Nos Tin Ku Hui for di Dje

6. Kiko a kuminsá desaroyá den e kongregashon kristian di promé siglo?

6 Algun di e promé kristiannan a bira apóstata, i tabatin hende ku a sigui nan. (Echo. 20:​29, 30) Miéntras ku e apòstelnan di Hesus tabata na bida, nan a sirbi komo un frena ku a “stroba” e apostasia ei. Pero despues ku nan a muri, hopi sekta di kristiannan falsu a lanta. Awe tin sentenáres di religion di kristiandat, i nan siñansanan ta na konflikto ku otro. Beibel a profetisá e aparishon di klero di kristiandat, i komo grupo, el a deskribí nan komo “e hòmber di piká [“e hòmber di maldat,” NW]” i ‘e yu di pèrdishon kende Señor Hesus lo destruí ku e resplandor di su binida.’​—2 Tes. 2:​3, 6-8.

7. Dikon e ekspreshon “hòmber di maldat” ta pas pa klero di kristiandat?

7 Klero di kristiandat ta malbado den e sentido ku nan a gaña miónes di hende dor di promové siñansa-, dianan di fiesta i kondukta ku no ta na armonia ku loke Beibel ta siña. Meskos ku e lidernan religioso ku Hesus a kondená, e klase di klero ku ta parti di “e yu di pèrdishon” ta konfrontá destrukshon sin e speransa di resurekshon. (2 Tes. 1:​6-9) Pero kiko ta spera hende ku a ser engañá dor di klero di kristiandat i dor di lidernan di otro formanan di religion falsu? Pa kontestá e pregunta aki, laga nos konsiderá e susesonan ku a tuma lugá despues ku Yerusalèm a ser destruí na aña 607 promé ku nos era.

“Hui Bai for di Meimei di Babilonia”

8, 9. (a) Ki mensahe profétiko Jeremias tabatin pa hudiunan ku tabata den koutiverio na Babilonia? (b) Ki klase di huimentu a bira posibel despues ku e medo- i personan a konkistá Babilonia?

8 Profeta Jeremias a predisí e destrukshon di Yerusalèm ku a tuma lugá na aña 607 promé ku nos era. El a bisa ku e pueblo di Dios lo a ser hibá den koutiverio pero ku nan lo a ser restorá na nan tera natal despues di “setenta aña.” (Jer. 29:​4, 10) Pa e hudiunan den koutiverio na Babilonia, Jeremias tabatin un mensahe importante; nan no mester a kontaminá nan mes ku religion falsu ku tabata ser praktiká na Babilonia. Asina nan lo tabata kla pa regresá Yerusalèm i restorá adorashon puru ora Yehova su tempu stipulá a yega. Esaki a sosodé djis despues ku e medo- i personan a konkistá Babilonia na aña 539 promé ku nos era. Rei Siro II di Persia a saka un dekreto ku a permití e hudiunan regresá Yerusalèm i rekonstruí e tèmpel di Yehova.​—Esd. 1:​1-4.

9 Míles di hudiu a probechá di e oportunidat aki i a regresá. (Esd. 2:​64-67) Asina nan a kumpli ku e mandamentu profétiko di Jeremias ku den nan kaso a enserá ku nan mester a hui, den e sentido ku nan a muda di un lugá pa otro. (Lesa Jeremias 51:​6, 45 i 50.) Sirkunstansia a pone ku no ta tur hudiu por a hasi e biahe largu pa regresá Yerusalèm i Huda. Tabatin hendenan, manera Daniel, e profeta di edat avansá, ku a keda Babilonia. E personanan ei por a disfrutá di Dios su bendishon solamente si nan—di henter nan kurason—a apoyá e adorashon puru ku tabatin su sentro na Yerusalèm i a keda separá for di adorashon falsu na Babilonia.

10. ‘Babilonia e Grandi’ ta responsabel pa ki klase di “abominashonnan”?

10 Awe tin hopi forma di religion falsu ku a originá den Babilonia di antigwedat, i nan tin míles di miónes di miembro. (Gén. 11:​6-9) Tur e religionnan ei huntu ta ser yamá ‘Babilonia e Grandi, mama di prostitutanan i di e abominashonnan di tera.’ (Rev. 17:5) Religion falsu tin hopi tempu kaba ta apoyá gobernantenan di e mundu aki. Un di e “abominashonnan,” òf kosnan repugnante, ku e ta responsabel p’e ta e hopi gueranan ku a pone ku sientos di miónes di hende “a wòrdu matá riba tera.” (Rev. 18:24) Entre e “abominashonnan” tin tambe abusu seksual di mucha i otro formanan di inmoralidat seksual ku miembronan di klero ta kometé i ku outoridatnan di iglesia ta tolerá. P’esei, ta straño ku denter di poko Yehova Dios ta bai eliminá religion falsu for di e tera aki?​—Rev. 18:8.

11. Ki obligashon kristiannan berdadero tin miéntras ku Babilonia e Grandi no a ser destruí ainda?

11 Kristiannan berdadero, ku sa esaki, tin e obligashon di spièrta e miembronan di Babilonia e Grandi. Un manera ku nan ta hasi esei ta dor di distribuí Beibel i literatura bíbliko publiká dor di “e esklabo fiel i prudente,” kende Hesus a nombra pa perkurá ‘kuminda spiritual na su debido tempu.’ (Mat. 24:45) Ora hende mustra interes den e mensahe di Beibel, kristiannan ta hasi areglo pa yuda nan mediante un estudio di Beibel. Probablemente, nan lo mira ku ta nesesario pa nan “hui bai for di meimei di Babilonia” promé ku ta demasiado lat.​—Rev. 18:4.

Hui for di Idolatria

12. Kiko Dios ta pensa di venerashon di imágen òf ídolo?

12 Un otro práktika repugnante ku ta komun den Babilonia e Grandi ta venerashon, òf adorashon di imágen òf ídolo. Dios ta yama nan “abominashonnan” i “ídolonan repugnante.” (Deu. 29:17; Eze. 16:36) Tur hende ku ke agradá Dios tin ku evitá idolatria. Esei ta na armonia ku Dios su deklarashon: ‘Ami ta Yehova, esei ta mi nòmber; lo mi no duna mi gloria na un otro, ni mi alabansa na imágennan grabá.’​—Isa. 42:8.

13. For di ki formanan sutil di idolatria nos tin ku hui?

13 Ademas, e Palabra di Dios ta saka na kla formanan sutil di idolatria. Por ehèmpel, e ta bisa ku golosidat, òf kudishi, ta “idolatria.” (Kol. 3:5) Kudishá ta nifiká deseá loke ta pertenesé na un otro persona. (Eks. 20:17) E angel ku a bira Satanas e Diabel a desaroyá un deseo di ta manera e Haltísimo i di ser adorá. (Luk. 4:​5-7) Esaki a pone ku el a rebeldiá kontra Yehova i a sedusí Eva p’e deseá algu ku Dios a prohibí. Den un sentido, Adam tambe a kometé idolatria pasobra el a pensa solamente riba su mes, i su deseo pa no pèrdè su kasá tabata mas importante ku stima su Tata selestial. Na kontraste ku loke e personanan ei a hasi, tur esnan ku ke hui p’e dia di furia di Dios tin ku dun’é deboshon eksklusivo i resistí tur klase di kudishi.

“Hui for di Inmoralidat”

14-16. (a) Dikon Hosé tabata un ekselente ehèmpel di un persona moralmente limpi? (b) Kiko nos tin ku hasi si nos tin deseo seksual sushi? (c) Kon nos por logra hui for di inmoralidat?

14 Lesa 1 Korintionan 6:18. Ora e esposa di Potifar a purba sedusí Hosé, el a hui literalmente. El a pone un ekselente ehèmpel pa kristiannan, tantu esnan soltero komo esnan kasá. Ta klaru ku Hosé su konsenshi a ser influensiá dor di susesonan—ku a tuma lugá mas promé—ku a indiká kiko Dios ta pensa di inmoralidat. Si nos ke obedesé e mandamentu pa “hui for di inmoralidat,” nos lo evitá kosnan ku lo por lanta deseo seksual pa un persona ku no ta nos kasá. Beibel ta bisa nos: “Konsiderá e miembronan di boso kurpa . . . komo morto pa inmoralidat, impuresa, pashon, deseo malu, i golosidat, ku ta igual na idolatria. Pasobra ta pa motibu di e kosnan aki ku e furia di Dios lo bin.”​—Kol. 3:5, 6.

15 Tuma nota ku e teksto ta bisa: “E furia di Dios lo bin.” Hopi hende den mundu ta kultivá deseonan seksual inkorekto i ta sukumbí na esakinan. P’esei, nos ku ta kristian mester hasi orashon pidi Dios su yudansa i spiritu santu pa asina deseonan seksual sushi no dominá nos. Ademas, si nos ta studia Beibel, asistí na reunionnan kristian i ta kompartí e bon nobo ku nos próhimo, esakinan lo yuda nos sigui kana “segun e spiritu.” Di e manera ei, nos “lo no kumpli ku deseo di e karni.”​—Gal. 5:16.

16 Si nos ta wak pornografia, definitivamente nos no ta ‘kanando segun e spiritu.’ Di mes manera, tur kristian tin ku tene kuidou pa nan no ta lesa, ni skucha informashon òf wak kosnan ku ta lanta deseonan seksual. Meskos tambe, ta inkorekto pa Dios su “pueblo santu” entretené nan mes ku chiste- òf kòmbersashonnan inapropiá tokante inmoralidat seksual. (Efe. 5:​3, 4BPK) Di e manera ei, nos ta mustra nos Tata amoroso ku realmente nos ke skapa di su binidero furia i biba den e hustu mundu nobo.

Hui for di “Amor pa Plaka”

17, 18. Dikon nos tin ku hui for di “amor pa plaka”?

17 Den Pablo su promé karta na Timoteo, el a resaltá prinsipionan ku esklabonan kristian mester a apliká den nan bida. Algun di e esklabonan aki kisas a spera di haña benefisio material pasobra nan doño tabata un kristian. Otronan kisas a purba probechá di e kongregashon, esta, e hermandat kristian, pa saka ganashi egoista. Pablo a spièrta nan pa no pensa òf “suponé ku santidat [“deboshon na Dios,” NW] ta un medio pa hasi ganashi.” Podisé e rais di e problema tabata “amor pa plaka,” algu ku por afektá tur hende, tantu riku komo pober.​—1 Tim. 6:​1, 2, 5, 9, 10.

18 Bo por kòrda algun ehèmpel bíbliko di personanan ku a daña nan relashon ku Dios debí na “amor pa plaka” òf amor pa kosnan innesesario ku plaka por kumpra? (Jos. 7:​11, 21; 2 Rei. 5:​20, 25-27) Pablo a urgi Timoteo: “Hui pa e kosnan aki, abo, hòmber di Dios, i buska hustisia, santidat [“deboshon na Dios,” NW], fe, amor, perseveransia i mansedumbre.” (1 Tim. 6:11) Ta masha importante pa tur persona ku ke sobrebibí e binidero dia di furia hasi kaso di e konseho ei.

“Hui pa e Pashonnan di Hubentut”

19. Kiko tur hóben tin mester?

19 Lesa Proverbionan 22:15. Lokura den kurason di un hóben por desvi’é fásilmente. Algu ku por yuda kontrarestá esaki ta disiplina basá riba Beibel. Hopi hóben kristian ku nan mayornan no ta Testigu di Yehova ta buska prinsipionan den Beibel i ta apliká esakinan. Otronan ta benefisiá di konseho sabí di rumannan spiritualmente maduro den e kongregashon. No ta importá di ken e konseho basá riba Beibel ta bini; sumishon na dje por hiba na felisidat, tantu awor komo den futuro.​—Heb. 12:8-11.

20. Kon hóbennan por haña yudansa pa hui pa deseonan robes?

20 Lesa 2 Timoteo 2:​20-22. Hopi hóben ku no a haña disiplina korekto ta aktua na un manera bobo. Por ehèmpel, nan ta desplegá un aktitut kompetitivo, kudishá otronan, praktiká inmoralidat, stima plaka i ta kore tras di plaser. E hóbennan aki ta reflehá “pashonnan di hubentut,” ku Beibel ta urgi nos pa hui p’e. Pa un hóben kristian por hui p’e kosnan aki, e tin ku tene kuidou ku influensianan perhudisial sin importá di unda nan ta bini. Loke foral por yuda ta Dios su konseho pa buska i desplegá kualidatnan ku ta agrad’é “huntu ku esnan ku ta yama na Señor for di un kurason puru.”

21. Ki promesa maravioso Hesukristu a hasi relashoná ku su siguidónan semehante di karné?

21 Sea ku nos ta hóben òf bieu, dor di nenga di skucha hende ku ta purba gaña nos, nos ta demostrá ku nos ke ta kontá entre Hesus su siguidónan semehante di karné ku ta “hui bai for di . . . bos di hende straño.” (Juan 10:5) Sin embargo, pa nos skapa di e dia di furia di Dios, nos tin ku hasi mas ku djis hui for di kosnan perhudisial. Ademas di esei, nos tin ku buska i desplegá kualidatnan positivo. E siguiente artíkulo lo konsiderá shete di e kualidatnan aki. Nos tin bon motibu pa analisá e asuntu aki mas aleu, pasobra Hesus a hasi e promesa maravioso aki: “Mi ta duna [mi karnénan] bida eterno, i nan lo no peresé nunka; i ni un hende lo no ranka nan for di mi man.”​—Juan 10:28.

Kon Lo Bo Kontestá?

• Ki spièrtamentu Hesus a duna lidernan religioso?

• Ki situashon peligroso miónes di hende ta konfrontá awe?

• For di ki formanan sutil di idolatria nos tin ku hui?

[Preguntanan di Estudio]

[Plachinan na página 8, 9]

Kiko ta e kosnan ku nos tin ku for di dje?