Bai na kontenido

Bai na kontenido

E Diluvio di Dia di Noe Realmente A Tapa Henter e Mundu?

E Diluvio di Dia di Noe Realmente A Tapa Henter e Mundu?

Nos Lektornan Ta Puntra

E Diluvio di Dia di Noe Realmente A Tapa Henter e Mundu?

E Diluvio di dia di Noe a sosodé mas ku 4.000 aña pasá. Pues no tin ningun testigu okular na bida ku por konta nos tokante esei. Sinembargo, tin un informashon tokante e desaster ei, ku ta bisa ku awa a tapa e seru di mas haltu di e tempu ei.

E informashon den e dokumento históriko ta bisa: “E diluvio tabata kuarenta dia largu riba tera . . . I e awa tabata oumentá mas i mas riba tera, asina ku tur e serunan haltu tur kaminda bou di e shelunan a keda tapá. E awa a oumentá subi diesinku kodo [mas o ménos 6,5 meter] mas haltu i e serunan a keda tapá.”​—Génesis 7:​17-20.

Tin hende ta puntra nan mes si e historia ku henter e tera a keda tapá ku awa ta un fábula òf a lo ménos un eksagerashon. Di ningun manera! De echo, te na sierto grado ainda gran parti di e tera ta tapá ku awa. Awa di laman ta tapa mas o ménos 71 porshento di e superfisie di tera. Ke men ku e awa di Diluvio t’ei ketu bai. Anto si eis di e glèchernan i e dos polonan (norte i sur) dirti, e nivel di laman lo subi i tapa statnan manera New York i Tokio.

Geólogonan ku ta analisá e geografia den e parti nortwèst di Merka ta kere ku durante un periodo largu di tempu mas ku 100 diluvio a kousa desaster i a tapa e área. Un di e diluvionan ei a pasa diripiente dor di e region. E tabata 600 meter haltu i tabata move ku un velosidat di 105 kilometer pa ora. E tabata un diluvio di 2.000 kilometer kúbiko di awa, esta, mas ku dos bion tonelada. Debí na hayasgonan similar, otro sientífikonan tambe ta kere ku ta posibel ku un diluvio mundial a tuma lugá.

Pero, pa hende ku ta kere ku Beibel ta e Palabra di Dios, e diluvio mundial no ta djis un posibilidat. E ta algu ku a sosodé. Hesus a bisa Dios: “Bo palabra ta bèrdat.” (Juan 17:17) Apòstel Pablo a skirbi ku Dios su boluntat ta pa “tur hende wòrdu salbá i yega na konosementu di e bèrdat.” (1 Timoteo 2:​3, 4) Kon Pablo por a siña siguidónan di Hesus e bèrdat tokante Dios i su propósitonan si tin fábula den e Palabra di Dios?

Hesus no a kere únikamente ku e Diluvio a tuma lugá sino tambe el a kere ku e tabata mundial. Den su gran profesia tokante su presensia i e fin di e sistema di kosnan, el a kompará e susesonan ei ku e tempu di Noe. (Mateo 24:​37-39) Apòstel Pedro tambe a skirbi tokante e awanan di e Diluvio di Noe su dia: “Dor di kual e mundu di e tempu ei a wòrdu destruí, siendo inundá ku awa.”​—2 Pedro 3:6.

Si Noe no ta un personahe real i e diluvio mundial no a sosodé, e spièrtamentu di Pedro i Hesus pa e hendenan bibando den e último dianan lo no tin sentido. En bes di sirbi komo un spièrtamentu, e palabranan ei lo a konfundí hende i pone nan pèrdè e oportunidat pa sobrebibí un tribulashon mas grandi ku e Diluvio di dia di Noe.​—2 Pedro 3:​1-7.

Papiando tokante e miserikòrdia ku el a mustra kontinuamente na su pueblo, Dios a bisa: “Manera e dianan di Noe; meskos ku mi a hura ku e awanan di Noe lo no tapa tera nunka mas, asina mi a hura ku lo mi no rabia ku bo, ni reprendé bo.” Mes sigur ku nos ta ku e Diluvio di dia di Noe a tapa e tera, mes sigur nos por ta ku Dios lo mustra bondat amoroso na esnan ku ta konfia den dje.​—Isaias 54:9.