Bai na kontenido

Bai na kontenido

Mustra Apresio pa Hesus—E David i e Salomon Mayor

Mustra Apresio pa Hesus—E David i e Salomon Mayor

Mustra Apresio pa Hesus​—E David i e Salomon Mayor

“Mira, mas ku Salomon t’aki.”​—MAT. 12:42.

1, 2. Dikon hende lo a keda sorprendí ku Samuel a haña instrukshon pa ungi David komo rei?

ENO tabatin aparensia di un rei. Mas bien, den bista di profeta Samuel, el a parse un simpel hóben wardadó di karné. Es mas, Bètlehèm, su stat natal, no tabata un stat masha prominente. Beibel ta deskribí e stat ei komo “muchu chikitu pa ta entre e famianan di Huda.” (Mik. 5:2) Sinembargo, ta nèt e hóben akí, ku aparentemente tabata insignifikante i ku a bini di un stat chikitu, profeta Samuel tabata bai ungi komo e futuro rei di Israel.

2 E hóben David no tabata e promé yu ku su tata, Isaí, a presentá na Samuel pa ser ungí; ni esun di dos ni esun di tres. Isaí tabatin ocho yu hòmber i David tabata esun di mas chikitu. David no tabata ni na kas ora Samuel a presentá pa ungi un di e yu hòmbernan di e hòmber fiel Isaí komo e siguiente rei di e pais. Pero Yehova a skohe David, i esei ta loke a konta.​—1 Sam. 16:​1-10.

3. (a) Kiko ta e kos mas importante pa Yehova ora e ta analisá un persona? (b) Kiko a sosodé despues ku Samuel a ungi David?

3 Yehova a mira loke Samuel no por a mira. Dios por a diserní loke tabatin den David su kurason, i loke el a mira a agrad’é. Pa Dios, aparensia no ta e kos di mas importante sino loke e persona ta realmente di paden. (Lesa 1 Samuel 16:7.) P’esei, ora Samuel a realisá ku Yehova no a skohe ningun di e shete yu hòmbernan mas grandi di Isaí, el a pidi pa manda buska esun mas chikitu for di e sabananan. Segun e relato: “Isaí a manda buska [David] i a tres’é paden. Awor e tabatin kabei kòrá, bunita wowo i nèchi aparensia. I SEÑOR a bisa: ‘Lanta, ungié, pasobra esaki t’e.’ E ora ei Samuel a kohe e kachu di zeta i a ungié den presensia di su rumannan; i e spiritu di SEÑOR a bin ku poder riba David for di e dia ei padilanti.”​—1 Sam. 16:​12, 13.

David A Prefigurá Kristu

4, 5. (a) Menshoná algun paralelo entre David i Hesus. (b) Dikon nos por yama Hesus e David Mayor?

4 Rònt di 1.100 aña despues ku David a nase, Hesus tambe a nase na Bètlehèm. Den bista di hopi hende, Hesus tampoko no tabatin aparensia di un rei. Es desir, e no tabata e klase di rei ku hopi hende na Israel a spera. Pero, meskos ku David, ta Yehova a skoh’é. I e tambe ta esun stimá di Yehova, meskos ku David. * (Luk. 3:22) Ademas, ora Hesus a ser ungí, ‘e spiritu di Yehova a bini ku poder riba dje’ tambe.

5 Tin mas similaridat entre Hesus i David. Por ehèmpel, David su konsehero Ahitofel a traishon’é, i Hesus su apòstel Hudas Iskariot a traishon’é. (Sal. 41:9; Juan 13:18) Tantu David komo Hesus tabatin masha zelo pa ku Yehova su lugá di adorashon. (Sal. 27:4; 69:9; Juan 2:17) Ademas, Hesus tabata heredero di David. Promé ku Hesus a nase, un angel a bisa su mama: “Señor Dios lo dun’é e trono di su tata David.” (Luk. 1:32; Mat. 1:1) Sinembargo, debí ku tur e promesanan relashoná ku e Mesias mester kumpli den Hesus, e ta muchu mas grandi ku David. E ta e David Mayor, e Rei Mesiániko ku hende a spera asina tantu tempu.​—Juan 7:42.

Sigui Nos Rei i Wardadó

6. Den ki maneranan David tabata un bon wardadó?

6 Hesus ta un wardadó tambe. Kiko ta e karakterístikanan di un bon wardadó? E ta un persona kende fielmente i ku kurashi ta kuida, alimentá i protehá su tou. (Sal. 23:​2-4) Komo hóben, David tabata un wardadó, i el a kuida e karnénan di su tata masha bon mes. El a mustra kurashi ora e tou tabata den peliger i a riska su bida pa protehá e karnénan for di un leon i un ber.​—1 Sam. 17:​34, 35.

7. (a) Kiko a prepará David pa su responsabilidatnan komo rei? (b) Kon Hesus a demostrá ku e ta e Wardadó Ekselente?

7 E añanan ku David a kuida karné den kunuku i riba e serunan a prepar’é pa kumpli ku e deber- i responsabilidatnan pisá ku pastoriamentu di e nashon di Israel a trese kuné. * (Sal. 78:​70, 71) Mediante su akshonnan, Hesus tambe a demostrá ku e ta un wardadó ehemplar. Yehova ta fortales’é i gui’é segun ku e ta pastoriá su “tou chikitu” i e “otro karnénan.” (Luk. 12:32; Juan 10:16) Pues, Hesus ta e Wardadó Ekselente. E konosé su tou asina bon ku e ta yama kada karné na nòmber. Ademas, e ta stima su karnénan asina tantu ku, ora e tabata riba tera, e tabata dispuesto pa duna di su mes kompletamente pa nan bienestar. (Juan 10:​3, 11, 14, 15) Komo e Wardadó Ekselente, Hesus ta logra algu ku David hamas lo por a logra. Ora el a duna su bida komo sakrifisio, el a habri kaminda pa hende ser reskatá for di morto. Nada lo strob’é di guia su “tou chikitu” na bida inmortal den shelu ni di guia su “otro karnénan” na bida eterno den un hustu mundu nobo kaminda lo no tin hende feros manera wòlf.​—Lesa Juan 10:​27-29.

Sigui e Rei Vensedó

8. Dikon nos por bisa ku David tabata un rei vensedó?

8 Komo rei, David tabata un guerero ku kurashi, kende a protehá e teritorio di Dios su pueblo. I Yehova “tabata yuda David tur kaminda ku e tabata bai.” Bou di liderato di David, e fronteranan di e nashon a ser ekstendé for di e riu di Egipto te na Riu Eufrates. (2 Sam. 8:​1-14) Mediante e poder di Yehova, David a bira un gobernante masha poderoso. Beibel ta bisa: “E fama di David a plama den tur e teranan; i SEÑOR a pone miedu pa David riba tur e nashonnan.”​—1 Kró. 14:17.

9. Splika den ki manera Hesus komo Rei Nombrá tabata un vensedó.

9 Meskos ku Rei David, Hesus tambe tabata un hòmber ku kurashi. Komo e Rei Nombrá, esta, promé ku el a kuminsá goberná, Hesus a demostrá ku e tin outoridat riba e demoñonan ora el a reskatá nan víktimanan for di nan gara. (Mar. 5:​2, 6-13; Luk. 4:36) Ni e enemigu prinsipal, Satanas e Diabel, no tin dominio riba Hesus. Ku e apoyo di Yehova, Hesus a vense e mundu ku ta den poder di Satanas.​—Juan 14:30; 16:33; 1 Juan 5:19.

10, 11. Kiko ta Hesus su papel komo Rei Guerero den shelu?

10 Rònt di 60 aña despues ku Hesus a muri, a ser resusitá i a bai shelu, apòstel Juan a risibí un vishon profétiko di Hesus den Su papel komo Rei Guerero den shelu. Juan a skirbi: “Ata un kabai blanku, i esun ku tabata sintá riba dje tabatin un bog; i un korona a wòrdu duná na dje, i el a sali konkistando, i pa konkistá.” (Rev. 6:2) E ginete riba e kabai blanku ta Hesus. “Un korona a wòrdu duná na dje” na 1914 ora el a ser entronisá komo Rei di e Reino selestial. Despues di esei, “el a sali konkistando.” Sí, Hesus ta un rei vensedó òf konkistadó meskos ku David tabata. Poko tempu despues ku el a keda instalá komo Rei di e Reino di Dios, el a vense Satanas den un bataya den shelu i a benta é i su demoñonan na tera. (Rev. 12:​7-9) Su kareda viktorioso lo sigui te ora e kompletá su ‘konkista,’ destruyendo henter Satanas su sistema malbado.​—Lesa Revelashon 19:11 i 19-21.

11 Sinembargo, meskos ku David, Hesus ta un rei ku kompashon; lo e protehá e “multitut grandi” durante di Armagedón. (Rev. 7:​9, 14) Es mas, bou di e gobernashon di Hesus i su ko-herederonan, e 144.000 personanan resusitá, lo tin “un resurekshon di tantu e hustunan komo e malbadonan [“inhustunan,” NW].” (Echo. 24:15) Esnan ku haña resurekshon riba tera lo tin e speransa di biba pa semper. Un futuro masha maravioso ta spera nan. Laga nos tur ta determiná pa sigui “hasi loke ta bon” pa nos por ta na bida ora e tera ta yen di súpditonan hustu i felis di e David Mayor.​—Sal. 37:​27-29.

Yehova A Kontestá Salomon Su Orashon pa Sabiduria

12. Kiko Salomon a pidi den orashon?

12 Salomon, e yu di David, tambe a prefigurá Hesus. * Ora Salomon a bira rei, Yehova a aparesé na dje den un soño i a bis’é ku lo E dun’é tur loke e pidi. Salomon por a pidi mas rikesa, poder òf bida largu. Pero en bes di esei, na un manera inegoista, el a bisa Yehova: “Awor duna mi sabiduria i konosementu, pa mi por sali i drenta dilanti di e pueblo akí; pasobra ken por goberná e pueblo grandi akí di bo?” (2 Kró. 1:​7-10) Yehova a kontestá Salomon su orashon.​—Lesa 2 Krónikanan 1:​11 i 12.

13. (a) Dikon nos por bisa ku no tabatin ningun hende mas sabí ku Salomon? (b) Ken tabata e Fuente di Salomon su sabiduria?

13 Tanten ku Salomon a keda fiel na Yehova, no tabatin ningun hende mas sabí kuné entre su kontemporáneonan. Salomon a papia “tres mil proverbio.” (1 Rei. 4:​30, 32, 34) Hopi di esakinan a ser registrá, i hende ku ta buska sabiduria ta sigui balorá nan. E reina di Saba a biaha rònt di 2.400 kilometer pa e por a pone Salomon su sabiduria na prueba ku “preguntanan difísil.” Salomon su kontestanan i e prosperidat di su reino a impreshoná e reina. (1 Rei. 10:​1-9) Beibel ta identifiká e Fuente di Salomon su sabiduria ora e ta bisa: “Henter tera tabata buska e presensia di Salomon, pa tende su sabiduria ku Dios a pone den su kurason.”​—1 Rei. 10:24.

Sigui e Rei Sabí

14. Den ki maneranan Hesus tabata “mas ku Salomon”?

14 Opviamente, ta un hende so a surpasá Salomon den su sabiduria. E persona ei ta Hesukristu, kende a deskribí su mes komo “mas ku Salomon.” (Mat. 12:42) Hesus a papia e “palabranan di bida eterno.” (Juan 6:68) Por ehèmpel, den e Sermon Riba Seru, Hesus a agregá mas prinsipio i a amplia riba algun di e proverbionan di Salomon. Salomon a menshoná vários kos ku un adoradó di Yehova por hasi pa haña felisidat. (Pro. 3:13; 8:​32, 33; 14:21; 16:20) Hesus a enfatisá ku hende por haña berdadero felisidat solamente for di kosnan ku tin di haber ku e adorashon di Yehova i e kumplimentu di Dios su promesanan. El a bisa: “Felis ta esnan ku ta konsiente di nan nesesidat spiritual, ya ku e reino di shelu ta pertenesé na nan.” (Mat. 5:3NW) Personanan ku ta apliká e prinsipionan ku nos ta haña den Hesus su siñansa ta hala mas serka Yehova, “e fuente di bida.” (Sal. 36:9; Pro. 22:11; Mat. 5:8) Kristu ta representá “e sabiduria di Dios.” (1 Kor. 1:​24, 30) Komo e Rei Mesiániko, Hesukristu tin “e spiritu di sabiduria.”​—Isa. 11:2.

15. Kon nos por benefisiá di e sabiduria ku ta bini di Dios?

15 Komo siguidónan di e Salomon Mayor, kon nos por benefisiá di e sabiduria ku ta bini di Dios? Yehova su sabiduria ta ser revelá den su Palabra. Pues, pa nos haña e sabiduria ei, nos tin ku hasi esfuerso pa studia Beibel kuidadosamente—spesialmente e palabranan di Hesus—i meditá riba loke nos ta lesa. (Pro. 2:​1-5) Ademas, nos tin ku sigui resa pidi Dios sabiduria. E Palabra di Dios ta sigurá nos ku Yehova lo kontestá nos orashonnan sinsero pa yudansa. (Sant. 1:5) Ku yudansa di e spiritu santu, nos lo haña sabiduria balioso den Dios su Palabra ku por yuda nos trata ku problema i tuma desishon sabí. (Luk. 11:13) Ademas, Beibel ta referí na Salomon komo “e kongregadó” pasobra el a reuní henter e pueblo pa adorá Dios i “a siña e pueblo konosementu kontinuamente.” (Ekl. 12:​9, 10NW) Komo e Kabes di e kongregashon kristian, Hesus tambe ta un kongregadó, pasobra e ta animá su siguidónan pa adorá Yehova. (Juan 10:16; Kol. 1:18) P’esei, ta bon pa nos asistí na e reunionnan di kongregashon, kaminda nos ta ser ‘siñá kontinuamente.’

16. Kiko ta e similaridatnan entre Salomon i Hesus?

16 Salomon tabata un rei ku a logra masha hopi kos. El a organisá un programa di konstrukshon pa henter e nashon. I asina el a supervisá e konstrukshon di palasio-, kaminda- i retnan di awa, tambe statnan pa depósito, pa garoshinan di guera i pa koredónan di kabai. (1 Rei. 9:​17-19) Henter su reino a benefisiá di su obranan di konstrukshon. Hesus tambe ta un konstruktor. El a konstruí òf edifiká su kongregashon riba e “baranka,” ku ta e mes. (Mat. 16:18) Ademas, lo e supervisá e trabou di konstrukshon ku lo tuma lugá den e mundu nobo.​—Isa. 65:​21, 22.

Sigui e Rei di Pas

17. (a) Kiko tabata un karakterístika sobresaliente di Salomon su gobernashon? (b) Kiko Salomon no por a logra?

17 E nòmber Salmon ta bini di un palabra ku originalmente ta nifiká “pas.” Rei Salomon a reina for di Yerusalèm. E palabra Yerusalèm ta nifiká “Pas Abundante.” Durante Salomon su reinado di 40 aña, e nashon di Israel a eksperensiá un pas sin presedente. Relashoná ku e añanan ei, Beibel ta bisa: “Asina Huda i Israel tabata biba den siguridat, kada hòmber bou di su mata di wendrùif i bou di su palu di figu, for di Dan te na Beerseba, tur e dianan di Salomon.” (1 Rei. 4:25) Pero apesar di tur e sabiduria ku Salomon tabatin, e no por a libra su súpditonan for di e gara di malesa, piká i morto. Pero e Salomon Mayor sí lo libra su súpditonan for di tur e kosnan ei.​—Lesa Romanonan 8:​19-21.

18. Ki bendishonnan nos ta disfrutá di dje den e kongregashon kristian?

18 For di awor nos tin pas den e kongregashon kristian. Sí, nos ta disfrutá di un berdadero paradeis spiritual. Nos ta na pas ku Dios i ku nos próhimo. Tuma nota kiko Isaias a profetisá relashoná ku e bendishonnan ku nos ta eksperensiá awe: “Nan lo bati nan spadanan traha plug ku nan, i nan lo bati nan lansanan traha skèr-pa-snui ku nan. Nashon lo no lanta spada kontra nashon, i nunka mas nan lo train pa guera.” (Isa. 2:​3, 4) Ora nos ta permití e spiritu di Dios guia nos, nos ta kontribuí na e pas akí.

19, 20. Ki motibunan nos tin pa ta gososo?

19 Sinembargo, nos futuro lo ta asta mihó. Segun ku hende obediente ta disfrutá di pas na un grado sin presedente bou di e gobernashon di Hesus, gradualmente nan lo ser ‘librá for di sklabitut na korupshon’ te ora nan alkansá perfekshon humano. (Rom. 8:21) Despues ku nan pasa e prueba final na fin di e Reino di Mil Aña, “e humildenan lo heredá e tera, i lo deleitá nan mes den pas abundante.” (Sal. 37:11; Rev. 20:​7-10) Sí, Kristu Hesus su gobernashon lo surpasá esun di Salomon den maneranan ku nos no por imaginá!

20 E pueblo di Israel tabatin goso bou di e supervishon di Moisés, David i Salomon. Pero nos goso bou di e gobernashon di Kristu lo ta muchu mas grandi. (1 Rei. 8:66) Nos ta masha gradisidu na Yehova ku el a manda su Yu unigénito—e Moisés, e David i e Salomon Mayor!

[Nota]

^ par. 4 Probablemente e nòmber David ta nifiká “Stimá.” Na Hesus su boutismo i durante e transfigurashon, Yehova a papia for di shelu i a yama Hesus “mi Yu stimá.”​—Mat. 3:17; 17:5.

^ par. 7 Na e mesun tempu, David a bira manera un lamchi ku ta konfia su wardadó. El a akudí na e Gran Wardadó, Yehova, pa protekshon i guia. Ku pleno konfiansa, el a bisa: “SEÑOR ta mi wardadó, lo mi no tin falta di nada.” (Sal. 23:1) Juan Boutista a identifiká Hesus komo “e Lamchi di Dios.”​—Juan 1:29.

^ par. 12 Ta interesante pa nota ku e segundo nòmber di Salomon tabata Jedidias ku ta nifiká “Stimá di Yah.”​—2 Sam. 12:​24, 25.

Bo Por Splika?

• Den ki sentido Hesus ta e David Mayor?

• Den ki sentido Hesus ta e Salomon Mayor?

• Dikon bo ta apresiá Hesus, kende ta e David i e Salomon Mayor?

[Preguntanan di Estudio]

[Plachi na página 30]

E sabiduria ku Dios a duna Salomon a prefigurá e sabiduria di e Salomon Mayor

[Plachi na página 31]

Hesus su gobernashon lo surpasá e reinado di Salomon i di David den maneranan ku nos no por imaginá!