Bai na kontenido

Bai na kontenido

Yehova Ta “e Dios di Pas”

Yehova Ta “e Dios di Pas”

“Awor e Dios di pas sea ku boso tur.”​—ROM. 15:33.

1, 2. Génesis kapítulo 32 i 33 ta deskribí ki situashon tenso, i kon a para ku e situashon ei?

DOS ruman hòmber tabata a punto di topa otro despues di hopi tempu. Nan lo a topa pegá ku Penuel, banda di e roi di Jabòk parti ost di Riu Hordan. Tabata trata akí di e rumannan oochi Esau i Jakòb. Ta 20 aña a pasa desde ku Esau a bende su derecho di primogénito ku Jakòb. Esau a tende ku Jakòb tabata biniendo kas, i p’esei el a sali pa bai kontra ku Jakòb. Pero ora Jakòb a tende ku su ruman ta bin top’é ku 400 hòmber, el a haña miedu. El a pensa ku su ruman Esau lo tabata rabiá kuné ainda i ku lo e kier a mat’é. P’esei Jakòb a parti su sirbidónan den grupo i a manda kada grupo apart ku un tou di bestia pa duna Esau komo regalo. Kada grupo ku a yega serka Esau mester a bis’é ku ta Jakòb a manda e regalonan; en total, Jakòb a manda mas ku 550 bestia.

2 Kiko a sosodé ora e rumannan a topa otro? Wèl, segun ku Jakòb tabata kana bai serka Esau, el a bùig shete biaha p’e. Esta un kurashi i humildat Jakòb a desplegá! Pero promé ku el a topa ku su ruman, el a hasi e kos di mas importante: El a pidi Yehova den orashon pa proteh’é di Esau. Yehova a skucha su orashon? Sí, Beibel ta bisa nos: “Esau a kore bin kontr’é i a bras’é, a pasa su mannan rònt di su nèk i a sunch’é, i nan a yora.”​—Gén. 32:​11-20; 33:​1-4.

3. Kiko nos ta siña for di e relato di Jakòb i Esau?

3 E relato di Jakòb i Esau ta mustra ku ora nos haña problema ku un ruman, nos mester hasi tur loke nos por pa solushoná e problema pa asina mantené pas den kongregashon. Jakòb a hasi tur loke e tabata por pa hasi bon ku Esau aunke Jakòb no a hasi nada malu. Ta Esau no a balorá su derecho di primogénito i a bend’é ku Jakòb pa un tayó di bonchi stobá. (Gén. 25:​31-34; Heb. 12:16) Sí, Jakòb su ehèmpel ta mustra nos kuantu esfuerso nos mester ta dispuesto pa hasi pa mantené pas ku nos rumannan kristian. Ademas, e ta siña nos ku nos mester hasi orashon na Yehova tokante e asuntu. I Yehova sigur lo bendishoná nos esfuerso pa mantené pas. Tin hopi otro ehèmpel den Beibel ku ta mustra nos kon pa mantené pas. Laga nos ban papia tokante algun di nan.

E Mihó Ehèmpel

4. Kiko Dios a hasi pa libra hende for di piká i morto?

4 Ken ta e mihó ehèmpel den mantené pas? Yehova, “e Dios di pas.” (Rom. 15:33) Pensa un ratu riba tur loke Yehova a hasi pa nos por ta su amigu. Komo desendiente di Adam ku Eva, nos meresé “e pago di piká,” esta morto. (Rom. 6:23) Pero debí ku Yehova ta stima nos asina tantu, el a manda su Yu stimá, Hesus, na tera p’e nase komo un hende perfekto i muri pa nos pikánan. I Hesus gustosamente a hasi loke su Tata tabata ke i a sakrifiká su bida pa nos. (Juan 10:​17, 18) Despues Dios a resusitá su Yu stimá pa e bai biba den shelu, anto den shelu el a ofresé Dios e balor di su sakrifisio. E sakrifisio, òf reskate, akí ta libra tur pekadó ku arepentí for di morto eterno.​—Lesa Hebreonan 9:​14 i 24.

5, 6. Kon e sakrifisio di Hesus ta yuda hende bira amigu di Dios?

5 Pa motibu di piká hende a pèrdè un bon relashon ku Dios. Pero kon Hesus su sakrifisio ta yuda hende drecha nan relashon ku Dios? Isaias 53:5 ta bisa: “E kastigu ku a trese pas pa nos tabata riba dje, i pa medio di su heridanan nos ta kurá.” Hesus su sakrifisio a habri kaminda pa hende obediente por bira amigu di Dios. Sí, “den [Hesus] nos tin redenshon pa medio di su sanger, e pordon di nos pikánan.”​—Efe. 1:7.

6 Beibel ta bisa: “A agradá e Tata pa henter e plenitut biba den [Kristu].” Esaki ta nifiká ku Dios a usa Kristu pa kumpli ku Su propósito. I kiko ta Dios su propósito? Esei ta pa “rekonsiliá tur kos kuné mes, siendo ku el a hasi pas kaba dor di e sanger” di Hesukristu. “Tur kos” ku Dios ta rekonsiliá ku su mes ta “kosnan den shelu” i “kosnan riba tera.” Kiko e kosnan akí ta?​—Kol. 1:​19, 20.

7. Kiko ta e “kosnan den shelu” i e “kosnan riba tera”?

7 Pa medio di Hesus su sakrifisio, kristiannan ungí a ser “hustifiká,” es desir deklará hustu komo yunan di Dios, i “tin pas ku Dios.” (Lesa Romanonan 5:1.) Beibel ta yama nan “kosnan den shelu” pasobra nan tin speransa di biba den shelu huntu ku Hesukristu pa goberná e tera i sirbi komo saserdote di Dios. (Rev. 5:10) E “kosnan riba tera” ta hende ku arepentí di nan pikánan i ku tin speransa di biba pa semper riba tera.​—Sal. 37:29.

8. Kon e ehèmpel di Yehova ta yuda nos ora surgi problema den kongregashon?

8 E palabranan ku Pablo a dirigí na e kristiannan ungí na Efeso ta mustra nos kuantu apresio e tabatin pa e reskate. El a bisa ku Dios ta “riku den miserikòrdia” i ku “asta tempu ku nos tabata morto den nos transgreshonnan, [el] a hasi nos bibu huntu ku Kristu” i ku “pa medio di grasia boso a wòrdu salbá.” (Efe. 2:​4, 5) Nos tur, sea ku nos tin speransa pa biba den shelu òf riba tera, ta masha gradisidu na Dios pa su miserikòrdia i grasia, òf bondat inmeresí. Nos ta gradisidu tambe pa tur loke Yehova a hasi pa habri kaminda pa humanidat por tin pas kuné. Sí, Yehova ta un ekselente ehèmpel den mantené pas. P’esei ta bon pa nos hasi esfuerso pa sigui su ehèmpel spesialmente ora surgi problema den kongregashon ku por pone nos union na peliger.

E Ehèmpel di Abraham i di Isaak

9, 10. Kon Abraham a demostrá ku e tabata kier a mantené pas ku otro hende?

9 Tokante e patriarka Abraham, Beibel ta bisa: “‘Abraham a kere Dios, i esaki a wòrdu kontá p’e komo hustisia,’ i el a wòrdu yamá e amigu di Dios.” (Sant. 2:23) Kon ta un manera ku Abraham a demostrá ku e tabatin fe den Yehova? Wèl, el a hasi esfuerso pa mantené pas ku otro hende. Por ehèmpel, na un okashon a surgi un pleitu entre e wardadónan di bestia di Abraham i e wardadónan di bestia di Lòt. (Gén. 12:5; 13:7) Ta lógiko ku Abraham i Lòt mester a separá for di otro. Pero kon Abraham a solushoná e problema akí? Maske Abraham tabata mas grandi ku Lòt i tabatin un amistat spesial ku Yehova, tòg el a laga Lòt skohe promé unda e ke bai. E kier a mantené pas ku su subrino Lòt.

10 Abraham a bisa su subrino: “Pa fabor, no laga tin pleitu entre abo i ami, ni entre mi wardadónan i bo wardadónan, pasobra ta ruman nos ta.” I el a sigui bisa: “Henter e tera no ta bo dilanti? Pa fabor, separá bo mes for di mi: si ta pa man robes, ami lo bai pa man drechi; òf si ta pa man drechi, ami lo bai pa man robes.” Lòt a skohe e parti di mas fértil di e tera. (Gén. 13:​8-11) Abraham no a rabia ku Lòt a skohe e mihó área, pasobra despues Abraham mes a bai reskat’é ora ku enemigunan a hib’é komo prizonero.​—Gén. 14:​14-16.

11. Kon Abraham a mantené pas ku e filisteonan?

11 Pensa tambe riba kon Abraham a hasi tur loke e tabata por pa mantené pas ku e filisteonan ku tabata biba den e tera di Kánaan. Nan a usa violensia pa poderá di un pos ku Abraham tabatin na Beerseba ku su sirbidónan a koba p’e. Pero na e momento ei, Abraham a opta pa no hasi nada. Despues di tempu, e rei filisteo a bishitá Abraham pa sera un pakto di pas kuné. Abraham a hura e rei ku lo e trata tantu e komo su desendientenan bon. Despues di esei, Abraham a konta e rei tokante e pos di awa ku e filisteonan a hòrta for di dje. E rei a keda pasmá ora el a tende di e asuntu akí, i el a duna Abraham su pos bèk. I Abraham a sigui biba na pas komo un stranhero den e tera di e filisteonan.​—Gén. 21:​22-​31, 34.

12, 13. (a) Kon Isaak a sigui ehèmpel di su tata? (b) Kon Yehova a bendishoná Isaak pa e esfuerso ku el a hasi pa mantené pas?

12 Isaak, e yu hòmber di Abraham, tabata stima pas meskos ku su tata. Isaak a hasi tur loke e tabata por pa mantené pas ku e filisteonan. Isaak i su famia tabata biba den un área seku di Beer-lahai-roi na Negèv. Pero debí ku tabatin un hamber den e tera, nan a muda bai Gerar, un teritorio filisteo ku tabata un área mas fértil. Na Gerar, Yehova a bendishoná Isaak ku bon kosecha i hopi bestia. E filisteonan a kuminsá envidi’é. Nan no tabata ke pa Isaak prosperá manera su tata, i p’esei nan a dèmpel tur e posnan di awa ku e sirbidónan di Abraham a koba den e área ei. Finalmente, e rei di Filistea a bisa Isaak pa e ‘bai for di nan’ bisindario. Pa mantené pas ku e filisteonan, Isaak a hasi loke e rei a bisa.​—Gén. 24:62; 26:​1, 12-17.

13 Despues ku Isaak i su famia a muda, su wardadónan di karné a koba un otro pos di awa. E wardadónan filisteo a bin pleita ku e wardadónan di Isaak i a pretendé ku e awa tabata di nan. Pero meskos ku su tata Abraham, Isaak no a bringa pa e pos. Mas bien, Isaak a bolbe laga su sirbidónan koba un pos. E filisteonan a pleita pa e pos ei tambe. Pero pa mantené pas ku e filisteonan, Isaak a bolbe muda bai na un otro lugá ku henter su famia i ku tur loke e tabatin. Ei su sirbidónan a koba un pos di awa ku Isaak a yama Rehobot. Anto ku tempu, el a muda bai un área mas fruktífero di Beerseba, kaminda Yehova a bendishon’é i a bis’é: “No tene miedu, pasobra mi ta ku bo. Lo mi bendishoná bo i multipliká bo desendientenan pa kousa di mi sirbidó Abraham.”​—Gén. 26:​17-25.

14. Ora e rei filisteo a bai sera un pakto ku Isaak, kon Isaak a demostrá ku e kier a mantené pas kuné?

14 Ta klaru ku Isaak por a bringa pa su derecho di usa tur e posnan di awa ku su sirbidónan a koba. Pero pa mantené pas, el a opta kada bes pa muda en bes di bringa pa e posnan. I despues di tempu, e rei filisteo i su ofisialnan a bai bishitá Isaak na Beerseba i a sera un pakto di pas kuné, bisando: “Nos ta mira klaramente ku SEÑOR ta ku bo.” E biaha akí tambe Isaak a demostrá ku e kier a mantené pas ku e rei. Beibel ta bisa ku Isaak “a hasi un fiesta pa [su bishitantenan], i nan a kome i bebe. I nan a lanta mainta trempan i a hasi un huramentu na otro. E ora ei Isaak a despedí di nan, i nan a bai . . . na pas.”​—Gén. 26:​26-31.

E Ehèmpel di Hosé

15. Dikon Hosé su rumannan no por a papia na un manera kariñoso kuné?

15 Jakòb, yu di Isaak, tabata “un hòmber trankil,” un hòmber ireprochabel. (Gén. 25:27) Manera nos a mira kaba, Jakòb a hasi tur loke e tabata por pa rekonsiliá ku su ruman, Esau. Sin duda, Jakòb a siña for di e bon ehèmpel di su tata, Isaak. Awor, kiko di Jakòb su yu hòmbernan? Di tur su 12 yu hòmbernan, Jakòb tabata stima Hosé mas. E tabata un yu obediente, respetuoso i konfiabel. (Gén. 37:​2, 14) Sinembargo, Hosé su rumannan mayó tabata asina yalurs riba dje ku nan no por a ni papia na un manera kariñoso kuné. Nan a odi’é asina tantu ku nan a bend’é komo esklabo i a laga nan tata kere ku un bestia salbahe a mat’é.​—Gén. 37:​4, 28, 31-33.

16, 17. Kon Hosé a demostrá ku e tabata stima pas?

16 Yehova a bendishoná Hosé. I ku tempu, Hosé a bira e promé minister di Egipto, es desir, e persona mas poderoso despues di Fárao. Debí ku tabatin skarsedat di kuminda den Kánaan, e rumannan di Hosé a bai Egipto pa kumpra kuminda. Ora nan a presentá dilanti di Hosé, nan no a rekonos’é pasobra e tabata bistí manera un funshonario egipsio. (Gén. 42:​5-7) Tabata fásil pa Hosé tuma vengansa kontra su rumannan pa loke nan a hasi kuné i ku su tata. Pero e no a hasi esei; Hosé a purba rekonsiliá ku su rumannan. I ora el a mira ku nan a arepentí, el a revelá na nan ken e ta. El a bisa: “No sea tristu ni rabiá ku boso mes pasobra boso a bende mi akinan, pasobra Dios a manda mi boso dilanti pa preservá bida.” Despues, “el a sunchi tur su rumannan i a yora den nan brasa.”​—Gén. 45:​1, 5, 15.

17 Despues di morto di nan tata Jakòb, e rumannan di Hosé a pensa ku Hosé lo tuma vengansa kontra nan. Ora nan a ekspresá nan inkietut na Hosé, el a “yora” i a bisa nan: “No tene miedu; lo mi proveé pa boso i pa boso yu chikitunan.” Hosé a bolbe demostrá ku e tabata stima pas. El “a konsolá” i trankilisá nan.​—Gén. 50:​15-21.

Ehèmpelnan “pa Nos Instrukshon”

18, 19. (a) Kiko bo a siña for di e ehèmpelnan ku tin den e artíkulo akí? (b) Kiko nos lo siña den e siguiente artíkulo?

18 Pablo a skirbi: “Tur loke a wòrdu skirbí promé aya a wòrdu skirbí pa nos instrukshon, pa dor di perseveransia i e enkurashamentu di Skrituranan nos por tin speransa.” (Rom. 15:4) Kiko nos a siña for di nos mihó ehèmpel, Yehova Dios, i tambe for di e ehèmpel di Abraham, Isaak, Jakòb i Hosé?

19 Si nos pensa riba tur loke Yehova a hasi pa nos por ta su amigu, nos lo sinti nos motivá pa hasi tur loke ta na nos alkanse pa mantené pas ku otro hende. Loke nos a siña for di Abraham, Isaak, Jakòb i Hosé ta mustra ku mayornan por tin un bon influensia riba nan yunan i ku nan mester siña nan yunan pa mantené pas ku otro hende. Ademas, e relatonan akí ta mustra ku Yehova ta bendishoná esnan ku ta hasi esfuerso pa mantené pas. Esaki ta yuda nos komprondé dikon Pablo a yama Yehova “e Dios di pas.” (Lesa Romanonan 15:33; 16:20.) Den e siguiente artíkulo nos ta bai mira dikon ta importante pa mantené pas i kon nos por hasi esei.

Kiko Bo A Siña?

• Kiko Jakòb a hasi pa rekonsiliá ku su ruman Esau?

• Ki efekto tur e kosnan ku Yehova a hasi pa hende por bira su amigu tin riba bo?

• Kiko bo a siña for di e ehèmpel di Abraham, Isaak, Jakòb i Hosé?

[Preguntanan di Estudio]

[Plachinan na página 19]

Kiko ta e kos di mas importante ku Jakòb a hasi pa rekonsiliá ku Esau?