Bai na kontenido

Bai na kontenido

Hendenan di Fe di Pasado A Ser Guiá pa Dios Su Spiritu

Hendenan di Fe di Pasado A Ser Guiá pa Dios Su Spiritu

“Señor Dios, i su spiritu, a manda mi.”—ISA. 48:16.

1, 2. Kiko nos tin mester pa demostrá fe, i ki animashon nos lo haña ora nos konsiderá e ehèmpel di sirbidónan fiel di pasado?

APESAR ku for di tempu di Abel hopi hende a demostrá fe, Beibel ta bisa ku “no ta tur hende tin fe.” (2 Tes. 3:2) Pues, kon bini un hende tin e kualidat akí, i kiko ta yud’é keda fiel? Pa gran parti, fe ta bini despues ku un hende tende loke tin den e Palabra di Dios. (Rom. 10:17) Fe ta un aspekto di e fruta di Dios su spiritu santu. (Gal. 5:22, 23) Pues, pa demostrá fe nos tin mester di spiritu santu.

2 Hende no ta nase ku fe. Esei ta un idea robes ku algun hende tin. E sirbidónan ehemplar di Dios ku nos ta lesa di dje den Beibel tabata hende ku tin “e mesun sintimentunan ku nos.” (Sant. 5:17) Nan tabatin duda i debilidat. Nan no tabata sinti nan sigur di nan mes. Pero pa medio di e spiritu di Dios, nan a “bira fuerte” i por a trata ku situashonnan difísil. (Heb. 11:34) Ora nos wak kon e spiritu di Yehova a obra riba nan, nos ta sinti nos animá pa perseverá den e kaminda di fieldat ya ku nos ta biba den un tempu ku nos fe ta bou di atake.

Dios Su Spiritu A Duna Moises Poder

3-5. (a) Dikon nos sa ku loke Moises a hasi tabata ku yudansa di spiritu santu? (b) Kiko e ehèmpel di Moises ta siña nos di e manera ku Yehova ta duna nos su spiritu?

3 Di tur hende ku tabata na bida na aña 1513 promé ku nos era, Moises ‘tabata mas humilde ku tur hòmber ku tabatin riba superfisie di tera.’ (Num. 12:3) Dios a enkargá e sirbidó mansu akí ku gran responsabilidat den e nashon di Israel. E spiritu di Dios a duna Moises poder pa profetisá, husga, skirbi, guia i hasi milager. (Lesa Isaías 63:11-14.) Tòg, na un dado momento, Moises a haña ku e karga tabata muchu pisá p’e. (Num. 11:14, 15) Pues, Yehova a “tuma [poko] di e spiritu” ku tabatin riba Moises i a pon’é riba 70 otro hòmber pa nan yud’é ku e trabou. (Num. 11:16, 17) Aunke Moises su karga a parse muchu pisá, en realidat no ta e so tabata karg’é, i e 70 hòmbernan nombrá pa yud’é tampoko lo no tabatin ku karg’é nan so.

4 Yehova a duna Moises sufisiente spiritu santu pa hasi e trabou. I asta despues ku Yehova a duna e 70 hòmbernan spiritu santu, ainda Moises tabatin tur e spiritu ku e tabatin mester. E no tabatin muchu tiki, ni e 70 hòmbernan no tabatin muchu hopi. Yehova ta duna nos e midí di su spiritu ku nos tin mester segun nos sirkunstansia. “Dios no ta duna su spiritu na un manera limitá,” sino mas bien “na abundansia.”—Huan 1:16; 3:34.

5 Bo ta pasando dor di prueba? Bo ta sinti ku dia pa dia bo tin ménos tempu pa kumpli ku bo debernan? Bo ta hasiendo hopi esfuerso pa perkurá pa nesesidatnan spiritual i físiko di bo famia, miéntras ku bo gastunan ta oumentá i bo salú ta empeorá? Bo tin hopi responsabilidat den kongregashon? Sea kual sea bo situashon, bo por tin sigur ku Dios, pa medio di su spiritu, por duna bo e fortalesa ku bo tin mester.—Rom. 15:13.

Spiritu Santu A Kapasitá Bezaleel

6-8. (a) Kiko e spiritu di Dios a kapasitá Bezaleel i Aholiab pa hasi? (b) Kiko ta mustra ku ta e spiritu di Dios a guia Bezaleel i Aholiab? (c) Dikon e eksperensia di Bezaleel ta un gran animashon pa nos?

6 E eksperensia di Bezaleel, kontemporáneo di Moises, ta siña nos hopi kos tokante e manera ku e spiritu di Dios por guia nos. (Lesa Éksodo 35:30-35.) Dios a nombra Bezaleel pa traha e artíkulonan di uso pa e tabernakel. Akaso e tabatin konosementu di artesania promé ku e proyekto inmenso akí? Kisas. Pero ku tur probabilidat su trabou di mas resien tabata di traha klenku pa e egipsionan. (Éks. 1:13, 14) Pues, kon Bezaleel lo por a kumpli ku e tarea kompliká akí? Yehova ‘a yen’é ku e spiritu di Dios den sabiduria, den komprondementu, den konosementu i den tur obra pa traha diseñonan pa obra di oro, di plata i di bròns. Esaki a yud’é traha tur sorto di obra fini.’ Pa medio di spiritu santu, Dios a yuda Bezaleel i Aholiab hasi mihó uso di e talentonan natural ku nan por tabatin. Anto Bezaleel i Aholiab mester a siña e trabou bon, pasobra nan a logra kumpli ku nan tarea i tambe siña otro hende kiko pa hasi. Sí, Dios a pone den nan kurason pa nan siña otro hende.

7 E kalidat ekselente di e trabou di Bezaleel i Aholiab ta un otro prueba ku ta e spiritu di Dios a guia nan. Kasi 500 aña despues, ainda hende tabata usa loke nan a traha. (2 Kró. 1:2-6) Distinto for di fabrikantenan awe, Bezaleel i Aholiab no tabata interesá den laga nan firma òf nan marka riba nan trabou. Ta Yehova a haña tur mérito pa loke nan a logra.—Éks. 36:1, 2.

8 Awe, kisas nos tin ku kumpli ku tareanan ku ta eksigí abilidatnan spesial, manera pa konstrukshon, pa traha den imprenta, pa organisá kongreso, pa koordiná yudansa ora di desaster i pa splika dòkter i personal di hospital nos posishon bíbliko pa ku e uso di sanger. Tin biaha, ta trahadónan kapasitá ta hasi e kosnan ei, pero mayoria di biaha ta boluntarionan ku no sa mashá di e tipo di trabounan ei tin ku hasi nan. Ma e spiritu di Dios ta yuda nan hasi e trabou bon. Abo a yega di keda sin aseptá un asignashon den e sirbishi di Yehova pasobra bo ta sinti ku otro rumannan ta mas kapasitá ku bo? No lubidá, e spiritu di Yehova por yuda bo hasi mihó uso di bo talentonan i yuda bo kumpli ku kualke asignashon ku Yehova duna bo.

Spiritu Santu A Yuda Hosue pa Ta Eksitoso

9. Den ki sirkunstansia e israelitanan a haña nan mes despues ku nan a bandoná Egipto, i esei a lanta ki pregunta?

9 E spiritu di Dios a yuda tambe un otro kontemporáneo di Moises i Bezaleel. Poko despues ku e israelitanan a bandoná Egipto, e amalekitanan a lansa un atake inesperá kontra nan. E israelitanan mester a defendé nan mes kontra e menasa, aunke nan no a kustumbrá di bringa. Nan mester a tuma nan promé akshon militar komo un pueblo liber. (Éks. 13:17; 17:8) Nan tabatin mester di un hende pa dirigí nan den e bataya. Ta ken esei lo tabata?

10. Kon bini Hosue i e israelitanan a gana e bataya?

10 Yehova a skohe Hosue. Pero si Hosue mester a bisa ki eksperensia di trabou e tabatin pa kualifiká pa e mishon ei, kiko lo e por a menshoná? Trabou di katibu? Di meskla yerba seku pa traha klenku? Di piki mana? Ta bèrdat ku e tawela di Hosue, Elisama, tabata un lider di e tribu di Efraim i aparentemente a enkabesá un ehérsito di 108.100 hòmber. (Num. 2:18, 24; 1 Kró. 7:26, 27) Sinembargo, mediante Moises Yehova a duna instrukshon ku no ta Elisama ni su yu hòmber Nun mester a dirigí e ehérsito ku lo a derotá e enemigu, sino Hosue. E bataya a dura kasi un dia kompleto. Komo ku Hosue a obedesé Yehova i a aseptá e guia di Dios su spiritu santu, Israel a sali viktorioso.—Éks. 17:9-13.

11. Kon nos por tin éksito den Dios su sirbishi meskos ku Hosue?

11 Mas despues Hosue, “yen di e spiritu di sabiduria,” a bira susesor di Moises. (Deu. 34:9) Spiritu santu no a dun’é e kapasidat pa profetisá ni pa hasi milager manera Moises. Pero sí el a kapasitá Hosue pa dirigí Israel den e kampaña militar durante kua nan a konkistá Kanan. Awe, nos por sinti ku nos no tin e eksperensia ni e abilidat nesesario pa kumpli ku un sierto aspekto di nos sirbishi sagrado. Sinembargo, meskos ku Hosue, nos tin sigur ku nos lo tin éksito si nos sigui Dios su instrukshonnan al pie de la letra.—Hos. 1:7-9.

E Spiritu di Yehova A Bini Riba Gideon’

12-14. (a) E echo ku ta 300 hòmber so a derotá e ehérsito grandi di e madianitanan ta revelá kiko? (b) Kon Yehova a animá Gideon pa e sigui konfia den dje? (c) Ki yudansa divino nos por risibí awe?

12 Despues di e morto di Hosue, Yehova a sigui usa su spiritu santu pa fortalesé su pueblo. Den e buki di Huesnan nos por lesa tokante hopi hende ku a sali for di ‘un estado débil i bira fuerte.’ (Heb. 11:34) Dios a usa su spiritu santu pa yuda Gideon bringa na fabor di Israel. (Hues. 6:34) Gideon su ehérsito tabata chikitu kompará ku esun di e madianitanan: ún sòldá israelita pa kada kuater sòldá madianita. Pero asina mes, dos biaha Yehova a bisa Gideon pa manda mas hòmber kas, pasobra Yehova tabata ke pa e ehérsito ta mas chikitu. Finalmente, a keda ún sòldá israelita pa kada 450 sòldá madianita. (Hues. 7:2-8; 8:10) Esaki tabata e kantidat ku Yehova a aprobá. Si e israelitanan a gana e bataya, ken lo por a broma i bisa ku ta ku nan mes forsa i sabiduria nan a logra e viktoria?

13 Gideon i su trupanan tabata kasi kla pa bringa. Djis imaginá bo esaki: Si abo tabata forma parti di e ehérsito chikitu ei, lo bo a sinti bo sigur sabiendo ku nan a manda esnan ku tabatin miedu i esnan ku no tabata alerta kas? Òf lo bo a sinti miedu ora bo pensa kiko lo por a pasa? Wèl, nos por tin sigur ku Gideon a konfia den Dios. El a hasi tur loke Dios a bis’é! (Lesa Huesnan 7:9-14.) I Yehova no a rabia kuné ora el a pidi un señal komo prueba ku Yehova tabata kuné. (Hues. 6:36-40) Al kontrario, Yehova a fortalesé Gideon su fe.

14 Yehova su poder pa salba ta sin límite. E por salba su pueblo for di kualke situashon difísil. E por usa asta hende ku ta parse débil òf inkapas pa hasi esei. Tin biaha nos por sinti ku hopi hende ta kontra nos òf ku nos ta den un situashon difísil ku nos no por sali for di dje. Nos no ta spera ku Dios lo duna nos señalnan visibel manera el a duna Gideon. Mas bien, nos ta buska Dios su guia i konsuelo mediante su Palabra, Beibel, i mediante e kongregashon kristian ku e ta guia ku su spiritu santu. (Rom. 8:31, 32) Yehova su promesanan ta hasi nos fe mas fuerte i ta duna nos konfiansa ku realmente e ta yuda nos.

Awor, e Spiritu di Yehova A Bini Riba Yefta’

15, 16. Dikon e yu muhé di Yefta tabata dispuesto pa hasi sakrifisio pa sirbi Yehova? Kon esaki por animá mayornan?

15 At’akí un otro ehèmpel di un persona ku tabata ser guiá pa e spiritu di Dios. Ora e israelitanan mester a enfrentá e amonitanan den bataya, e spiritu di Yehova a “bini riba Yefta.” Yefta tabata ansioso pa gana e bataya pa asina duna gloria na Yehova. P’esei el a hasi un promesa na Yehova ku a kost’é karu. El a primintí ku si Yehova yud’é derotá e amonitanan, lo e duna Yehova e promé persona ku sali for di su kas pa bin kontr’é. Despues di a derotá e amonitanan, su yu muhé tabata e promé persona ku a sali bin kontr’é. (Hues. 11:29-31, 34) Akaso esaki tabata un baño di awa friu pa Yefta? Probablemente nò, pasobra ta un yu so e tabatin. Yefta a kumpli ku su promesa; el a laga su yu muhé bai sirbi na Yehova su santuario na Silo. Yefta su yu muhé tabata un fiel adoradó di Yehova, i p’esei e tabata ke pa su tata kumpli ku e promesa ku el a hasi na Yehova. (Lesa Huesnan 11:36.) Yehova su spiritu a duna tur dos e forsa ku nan tabatin mester.

16 Kon bini e yu muhé di Yefta tabata dispuesto pa hasi sakrifisio pa sirbi Yehova? Sin duda, su fe a krese segun ku e tabata mira e amor i zelo ku su tata tabatin pa sirbi Yehova. Pues mayornan, kòrda ku yunan ta paga tinu riba e ehèmpel ku boso ta pone. E desishonnan ku boso ta tuma ta duna prueba ku boso ta kere den loke boso ta bisa. Boso yunan ta skucha e orashonnan sinsero ku boso ta hasi, ta presta atenshon na e edukashon ku boso ta duna nan i ta mira e esfuerso ku boso ta hasi pa sirbi Yehova ku un kurason kompleto. Esaki lo por yuda nan pa nan tambe kultivá un deseo fuerte pa sirbi Yehova. Esaki sigur lo hasi boso felis, no ta bèrdat?

E Spiritu di Yehova A Bini Riba’ Sámson

17. Kiko Sámson a hasi ku yudansa di e spiritu di Dios?

17 At’akí un otro ehèmpel: Sámson. Beibel ta bisa ku ‘e spiritu di SEÑOR a kuminsá move’ Sámson pa salba e israelitanan for di man di e filisteonan. (Hues. 13:24, 25) Dios a duna Sámson forsa ekstraordinario ku ningun otro hende tabatin. Ora algun israelita, instigá pa e filisteonan, a kapturá Sámson, “e Spiritu di SEÑOR a bini riba dje ku poder, asina ku e kabuyanan ku tabatin na su brasanan a bira manera lino kimá ku kandela, i su kabuyanan a kai for di su mannan.” (Hues. 15:14) Pero mas despues Sámson a tuma un mal desishon ku a pon’é pèrdè su forsa i bira físikamente débil. Sinembargo, “pa medio di fe,” el a haña su forsa bèk. (Heb. 11:32-34; Hues. 16:18-21, 28-30) Debí na e situashon ei, Yehova su spiritu a yuda Sámson na un manera spesial. Aunke nos sa ku Yehova lo no duna nos poder pa hasi loke Sámson a hasi, tòg e ehèmpel di Sámson por animá nos mashá. Kon asina?

18, 19. (a) Kon e ehèmpel di Sámson ta animá nos? (b) Kon e ehèmpelnan ku nos a trata den e artíkulo akí a yuda bo?

18 Nos tambe ta dependé riba e spiritu santu ku a yuda Sámson. Nos tin konfiansa ku lo e yuda nos hasi e trabou ku Hesus a duna nos, esta, “prediká na e pueblo i duna testimonio kabal.” (Echo. 10:42) Pa nos por kumpli ku e asignashon akí, nos mester di sierto abilidat ku nos no ta haña outomátikamente. Pues, nos por ta masha gradisidu ku Yehova ta usa su spiritu pa yuda nos kumpli ku e gran variedat di tareanan ku el a duna nos. P’esei, segun ku nos ta efektuá nos asignashonnan, nos lo por bisa meskos ku profeta Isaías: “Señor Dios, i su spiritu, a manda mi.” (Isa. 48:16) Sí, ta e spiritu di Dios a manda nos! I nos lo hasi e trabou di henter nos kurason i ku e konfiansa ku Yehova lo sigui yuda nos i mehorá nos abilidatnan meskos ku el a yuda Moises, Bezaleel i Hosue. Ademas, nos ta sigui usa “e spada di spiritu, esta, e palabra di Dios,” ku e konfiansa ku lo e duna nos forsa meskos ku el a duna Gideon, Yefta i Sámson. (Efe. 6:17, 18) Anto si nos dependé riba Yehova su yudansa pa vense opstákulonan, nos lo por ta spiritualmente fuerte meskos ku Sámson tabata físikamente fuerte.

19 Ta opvio ku Yehova ta bendishoná esnan ku ta defendé adorashon berdadero ku kurashi. Nos fe ta bira mas fuerte segun ku nos ta laga e spiritu santu di Dios guia nos. P’esei, lo ta un goso pa nos repasá tambe algun suseso emoshonante ku ta registrá den e Skritura Griego Kristian. E susesonan ei ta mustra kon e spiritu di Yehova a obra den kaso di su sirbidónan fiel di promé siglo, tantu esnan ku a biba promé komo esnan ku a biba despues di Pentekòste di aña 33 di nos era. Nos lo trata e relatonan akí den e siguiente artíkulo.

Ki animashon nos ta haña for di e manera ku e spiritu di Dios a yuda:

• Moises?

• Bezaleel?

• Hosue?

• Gideon?

• Yefta?

• Sámson?

[Preguntanan di Estudio]

[Komentario na página 24]

E spiritu di Dios por hasi nos spiritualmente fuerte meskos ku Sámson tabata físikamente fuerte

[Plachi na página 23]

Mayornan, boso bon ehèmpel lo yuda boso yunan pa nan tambe sirbi Yehova