Bai na kontenido

Bai na kontenido

Sirbi e Dios Ku Ta Hasi Hende Liber

Sirbi e Dios Ku Ta Hasi Hende Liber

“Amor pa Dios ta nifiká ku nos ta kumpli ku su mandamentunan; sinembargo, su mandamentunan no ta pisá.”—1 HUAN 5:3.

1. Kon Yehova ta trata ku su libertat, i ki libertat el a duna Adam ku Eva?

YEHOVA ta e úniko Persona ku tin libertat apsoluto. Tòg, e no ta hasi mal uso di su libertat. E no a opta pa e so tin libertat i ku ta e so tin ku disidí tur loke su sirbidónan tin ku hasi. Al kontrario, el a duna nan boluntat liber, loke ta permití nan tuma desishon i kumpli ku nan deseonan. Tuma por ehèmpel Adam ku Eva. Ta ún kos so Yehova a prohibí nan; el a bisa nan pa no kome di “e palu di konosementu di bon i malu.” (Gén. 2:17) Pues, Adam ku Eva tabata liber pa kumpli ku Dios su propósito sin ku nan mester a sigui un kantidat di regla.

2. Dikon nos promé mayornan a pèrdè e libertat ku Dios a duna nan?

2 Dikon Yehova a duna Adam ku Eva asina tantu libertat? Wèl, el a krea nan segun su imágen i a duna nan un konsenshi di manera ku nan amor p’e lo a motivá nan pa obedes’é komo nan Kreador. (Gén. 1:27; Rom. 2:15) Pero lamentablemente, Adam ku Eva no a atesorá e libertat ku nan magnífiko Kreador a duna nan. En bes di esei, nan a skohe pa e supuesto libertat ku Satanas a ofresé nan, esta, independensia di Dios. Pero, nos promé mayornan no a haña mas libertat; mas bien, nan i nan desendientenan a bira esklabo di piká, loke a hiba na sufrimentu i morto.—Rom. 5:12.

3, 4. Kon Satanas ke pa nos mira Yehova su normanan?

3 Si Satanas por a logra konvensé dos hende perfekto i un kantidat di angel pa rechasá Yehova su soberania, e por gaña nos tambe. I Satanas su trikinan no a kambia: E ke pa nos kere ku Dios su normanan ta pisá i ku nan ta stroba nos di disfrutá di bida. (1 Huan 5:3) P’esei, si nos ta anda regularmente ku hende ku ta pensa asina, nos por kuminsá pensa meskos ku nan. Wak kiko a pasa ku un ruman muhé ku awor tin 24 aña di edat. Mal kompania a pone ku el a kometé inmoralidat seksual. El a bisa: “Mi tabatin miedu di ta diferente for di mi pareunan.” Abo tambe a yega di haña bo ku preshon di pareunan?

4 Ta tristu pa bisa, pero asta den e kongregashon kristian bo por haña bo ku mal kompania. Un hóben Testigu a bisa: ‘Mi mes konosé algun hóben ku tabata namorá hende ku no ta Testigu. Dado momento mi a realisá ku mas mi anda ku nan, mas mi ta bira manera nan. Spiritualmente, mi a kuminsá bai atras. Mi no tabata disfrutá mas di e reunionnan i kasi mi no tabata sali mas den sirbishi. E ora ei, mi a realisá ku mi mester a stòp di anda ku nan, i mi a hasié!’ Abo ta konsiente di e influensia ku bo amistatnan por tin riba bo? Laga nos wak kon un ehèmpel bíbliko ta mustra nos esei.—Rom. 15:4.

EL A HÒRTA NAN KURASON

5, 6. Kon Absalon a gaña e hendenan, i su plan tabatin éksito?

5 Beibel ta kontené hopi ehèmpel di personanan ku tabatin mal influensia riba otronan. Un di e personanan ei tabata Absalon, yu hòmber di Rei David. Absalon tabata un hòmber ku bon tipo. Ku tempu, el a bira ambisioso meskos ku Satanas. El a kuminsá kudishá e puesto di su tata i tabata ke su trono, algu ku e no tabatin derecho riba dje. * Den un intento astuto pa kita e trono for di su tata, Absalon tabata primintí e yunan di Israel yen di kos i hasi komo si fuera e tabata masha interesá den nan. Na fini manera, e tabata laga nan kere ku su tata no tabata interesá den nan. Sí, meskos ku Satanas a hasi den e hòfi di Edén, Absalon a laga hende kere ku e tabata un benefaktor i na mes momento e tabata saka mentira flagrante kontra su tata.—2 Sam. 15:1-5.

6 Awor, Absalon su plan malisioso tabatin éksito? Den sierto sentido sí, pasobra Beibel ta bisa ku “Absalon a hòrta kurason di e hòmbernan di Israel.” (2 Sam. 15:6) Pero finalmente, su rebelion a frakasá. Su arogansia a kosta su bida i bida di e míles di hendenan ku a bai su tras.—2 Sam. 18:7, 14-17.

7. Kiko nos por siña for di e relato di Absalon? (Wak e plachi na página 19.)

7 Kon bini Absalon por a gaña e israelitanan ei asina fásil? Kisas nan tabatin gana di haña loke el a primintí nan. Òf podisé su bon tipo a siega nan. Sea kual sea e motibu, nos por ta sigur di esaki: Nan no tabata leal na Yehova ni na su rei nombrá. Awe tambe Satanas ta usa hende manera Absalon pa hòrta kurason di sirbidónan di Yehova. Podisé nan ta bisa: ‘Yehova su normanan ta muchu strèn. Wak tur e hendenan ku no ta sirbi Yehova; nan sí ta disfrutá di bida.’ Abo ta realisá ku e kosnan ei ta mentira i ta keda leal na Dios? Bo ta konvensí ku ta “e lei perfekto” di Yehova, esta e lei di Kristu, so por hasi hende berdaderamente liber? (Sant. 1:25) Si ta asina, demostrá ku bo ta stima e lei ei i usa bo libertat na un manera ku ta agradá Yehova.—Lesa 1 Pedro 2:16.

8. Menshoná algun ehèmpel ku ta mustra ku desobedensia na Yehova no ta hiba na felisidat.

8 Satanas ta mek spesialmente riba hóbennan. Un ruman hòmber ku awor tin 30 i piku aña di edat ta kòrda: ‘Tempu mi tabata tiner, mi tabata sinti ku Yehova su normanan tabata stroba mi en bes di protehá mi.’ Esei a pone ku el a kometé inmoralidat seksual. Pero esei no a hasié felis. El a bisa: “Añanan largu, mi konsenshi a keda molestiá mi i mi tabatin duele di loke mi a hasi.” Un ruman muhé ku tambe a kometé inmoralidat seksual tempu ku e tabata tiner a bisa ku despues el a sintié masha malu i tabata sinti ku e no ta bal nada. El a sigui bisa: “Asta awor, 19 aña despues, mal rekuerdo ta keda molestiá mi.” Un otro ruman muhé a bisa: ‘Loke tabata duel mi mashá ta e doló ku mi kondukta a kousa mi sernan kerí.’ El a sigui bisa: “Un bida sin aprobashon di Yehova ta masha duru.” Pero Satanas no ke pa nos pensa riba e konsekuensianan di piká.

9. (a) Ki preguntanan por yuda nos analisá nos punto di bista tokante Yehova i di su mandamentu- i prinsipionan? (b) Dikon ta importante pa konosé Dios bon?

9 Lamentablemente, hopi hóben den e bèrdat i asta rumannan adulto mester a dal nan dede pa siña ku desobedensia na Dios ta trese hopi doló i sufrimentu! (Gal. 6:7, 8) P’esei, puntra bo mes: ‘Mi ta rekonosé e trampanan di Satanas? Mi ta konsiderá Yehova komo mi mihó Amigu, esun ku ke mi bon i ku semper ta papia bèrdat? Mi ta realmente konvensí ku Yehova nunka lo nenga mi algu ku ta bon pa mi i ku lo hasi mi berdaderamente felis?’ (Lesa Isaías 48:17, 18.) Pa bo por kontestá e preguntanan akí ku un sí sinsero, bo mester konosé Yehova bon. Bo mester ta konvensí ku e mandamentu- i prinsipionan ku nos ta haña den Beibel ta demostrá ku Yehova ta stima nos i ku e no a pone nan pa kita nos libertat.—Sal. 25:14.

PIDI DIOS SABIDURIA I UN KURASON OBEDIENTE

10. Dikon nos mester hasi esfuerso pa imitá e aktitut ku Rei Sálomon tabatin durante su hubentut?

10 Tempu ku Sálomon tabata hóben, humildemente el a hasi orashon na Yehova i a bis’é: “Mi ta un mucha chikitu; mi no sa kon pa sali ni kon pa drenta.” I el a pidi Yehova pa dun’é sabiduria i “un kurason obediente” (NW). (1 Rei. 3:7-9, 12) Anto Yehova a kontestá Sálomon su orashon sinsero. P’esei, si abo tambe pidi Yehova e mesun kosnan ei, sin duda lo e skucha bo, sea ku bo ta hóben òf adulto. Ta klaru ku Yehova lo no duna bo sabiduria i komprondementu milagrosamente. Pa bo haña e sabiduria di Yehova, bo tin ku studia su Palabra diligentemente, resa pidi pa su spiritu santu i sigui guia i instrukshon ku bo ta haña mediante e kongregashon kristian. (Sant. 1:5) Di e manera ei, Yehova ta hasi asta su sirbidónan yòn mas sabí ku tur e hendenan ku no ta hasi kaso di su konsehonan; sí, e ta hasi nan mas sabí ku “hende sabí i intelektual” di e mundu akí.—Luk. 10:21; lesa Salmo 119:98-100.

11-13. (a) Ki lès importante nos por siña for di Salmo 26:4, Proverbionan 13:20 i 1 Korintionan 15:33? (b) Kon bo por apliká e prinsipionan bíbliko akí den bo bida?

11 Laga nos analisá awor algun teksto bíbliko ku ta siña nos e importansia di skohe bon amigu. E análisis akí lo yuda nos mira e balor di studia Beibel i meditá riba loke nos ta studia pa nos por konosé Yehova bon. E tekstonan ta Salmo 26:4 ku ta bisa: “Mi no ta sinta huntu ku hòmbernan gañadó, tampoko lo mi no anda ku hipókritanan”; Proverbionan 13:20 ku ta bisa: “Esun ku anda ku hende sabí lo ta sabí, ma un kompañero di hende bobo lo sufri daño”; i 1 Korintionan 15:33 ku ta bisa ku “mal kompania ta daña bon kustumber.”

12 Ki lès importante nos por siña for di e tekstonan akí? (1) Yehova ke pa nos wak bon ken nos ta skohe komo amigu. E ke protehá nos, tantu moralmente komo spiritualmente. (2) Nos amigunan por tin un gran influensia riba nos, sea bon òf malu. Esei ta e realidat. E palabranan den e tekstonan ku nos a kaba di menshoná ta indiká ku Yehova ke konmové nos kurason. Nan no ta bisa: “Bo mester hasi esaki òf bo no mester hasi esaya.” Nan no ta regla; mas bien, nan ta deklará realidat di bida. Ta komo si fuera Yehova ta bisando nos: ‘Esaki ta e realidat. Kiko lo bo hasi? Kiko bo kurason ta bisa?’

13 Finalmente, komo ku e tres tekstonan bíbliko akí ta deklará realidat di bida, nan ta konta pa tur hende i ta práktiko te dia djawe. Puntra bo mes: Unda lo mi por haña mi ku hende ‘hipókrita’? Kon mi por evitá di sera amistat ku hende asina? (Pro. 3:32; 6:12) Ken ta e ‘hendenan sabí’ ku Yehova ke pa mi anda kuné? I ken ta e ‘bobonan’ ku e ke pa mi evitá? (Sal. 111:10; 112:1; Pro. 1:7) Kua “bon kustumber” lo mi pèrdè si mi anda den mal kompania? Ta den mundu so mi por haña mi ku mal kompania? (2 Ped. 2:1-3) Kon lo bo kontestá e preguntanan akí?

14. Kon nos por mehorá nos Adorashon Komo Famia?

14 Di e mesun manera ku nos a kaba di rasoná riba e tekstonan ei, abo tambe por analisá otro tekstonan bíbliko ku ta revelá e manera ku Dios ta pensa tokante sierto tópikonan ku ta konserní abo i bo famia. * I mayornan, ta masha importante pa boso trata e tópikonan akí durante boso anochi di Adorashon Komo Famia. Ora boso ta hasi esei, kòrda ku e meta ta pa yuda kada miembro di famia komprondé ku Yehova su lei- i prinsipionan ta un ekspreshon di su amor pa nos. (Sal. 119:72) Sí, ora famianan ta studia Beibel di e manera ei huntu, nan relashon ku Yehova i ku otro lo bira mas fuerte.

15. Kon bo por sa ku realmente bo ta desaroyando un kurason sabí i obediente?

15 Awor, kon bo por sa ku realmente bo ta desaroyando un kurason sabí i obediente? Un manera ta di kompará bo manera di pensa ku esun di Dios su sirbidónan fiel di pasado. Tuma por ehèmpel Rei David, kende a bisa: “Pa hasi bo boluntat, o mi Dios, ta un delisia pa mi; bo lei ta den mi kurason.” (Sal. 40:8) I e eskritor di Salmo 119 a bisa: “O kuantu mi ta stima bo lei! E ta mi meditashon henter dia.” (Sal. 119:97) Ma no ta di un dia pa otro, hende ta haña un amor asina pa Yehova su leinan. Mas bien, esei ta resultado di estudio profundo di Beibel, meditashon i orashon. Ademas, bo amor pa Yehova ta krese tambe ora bo mes eksperensiá ku obedensia na su leinan ta resultá den hopi bendishon.—Sal. 34:8.

LUCHA PA E LIBERTAT KU DIOS TA DUNA!

16. Kiko nos mester keda kòrda si nos ke gana e bataya pa disfrutá di berdadero libertat?

16 Atraves di historia, hende tabata dispuesto pa bringa guera kruel pa logra libertat. Komo kristian, nos mester ta mas dispuesto ainda pa lucha pa e libertat ku Dios ta duna. Kòrda ku no ta kontra Satanas i e pensamentunan malbado di e mundu akí so nos tin ku lucha. Nos tin ku lucha tambe kontra nos mes imperfekshon i nos kurason engañoso. (Yer. 17:9; Efe. 2:3) Pero ku Yehova su yudansa, nos por gana e bataya. Es mas, kada bes ku bo logra un viktoria—sea ta grandi òf chikitu—bo ta logra por lo ménos dos bon resultado. Promé, bo ta hasi Yehova su kurason kontentu. (Pro. 27:11) Di dos, kada bes ku bo eksperensiá ku obedensia na “e lei perfekto ku ta trese libertat” ta benefisiá bo, bo ta bira asta mas determiná pa keda riba ‘e kaminda smal’ ku ta hiba na bida eterno. Anto den futuro, lo bo disfrutá di e gran libertat ku Yehova ta primintí tur esnan ku keda leal na dje.—Sant. 1:25; Mat. 7:13, 14.

17. Dikon nos no mester desanimá ora nos kometé un eror, i kon Yehova ta yuda nos?

17 Ta klaru ku de bes en kuando, nos tur ta kometé eror. (Ekl. 7:20) Ora esei sosodé, no desanimá ni pensa ku bo no ta bal nada. Si na moda di papia bo kai, lanta i sigui padilanti, asta si esei ta nifiká ku bo tin ku buska yudansa serka e ansianonan. Disipel Santiago a bisa ku nan “orashon hasí ku fe lo kura esun ku ta malu, i Yehova lo lant’é.” Ademas, el a bisa ku “si [un persona] a kometé piká, lo e ser pordoná.” (Sant. 5:15) Pues, no lubidá nunka ku Yehova ta un Dios miserikòrdioso i ku ta é a hala bo na e kongregashon kristian pasobra el a mira algu bon den bo. (Lesa Salmo 103:8, 9.) P’esei, tanten ku bo ta sirbi Yehova di henter bo kurason i ta keda leal na dje, lo e no bandoná bo.—1 Kró. 28:9.

18. Kiko nos mester hasi pa haña Yehova su protekshon?

18 Riba su último anochi aki riba tera, Hesus a hasi orashon ku su 11 fiel apòstelnan. Den su orashon, el a hasi e petishon inolvidabel akí na Yehova: “Protehá nan pa motibu di e Malbado.” (Huan 17:15) E orashon ku Hesus a hasi pa su apòstelnan ta konta pa su siguidónan djawe tambe. Pues, nos por ta sigur ku Yehova lo kontestá e orashon ei i protehá nos durante e tempu difísil akí. Beibel ta bisa ku Yehova “ta un eskudo pa esnan ku ta kana den integridat . . . i ta preservá [“protehá,” NW] e kaminda di su santunan.” (Pro. 2:7, 8) Aunke no ta semper fásil pa kana den e kaminda di integridat, esei ta e úniko kaminda ku ta hiba na bida eterno i berdadero libertat. (Rom. 8:21) P’esei, no laga ningun hende gaña bo i pone bo desviá for di e kaminda ei!

[Nota]

^ par. 5 Ta despues ku Absalon a nase, Yehova a primintí David ku lo e dun’é un “desendiente” ku lo a heredá su trono. Pues, Absalon mester tabata sa ku Yehova no a skohe é komo susesor di su tata.—2 Sam. 3:3; 7:12.

^ par. 14 Algun teksto ku boso por analisá huntu ta 1 Korintionan 13:4-8, ku ta papia di amor, i Salmo 19:7-11, ku ta menshoná e bendishonnan ku hende ta risibí ora nan ta obedesé e leinan di Yehova.

[Preguntanan di Estudio]

[Plachi na página 19]

Kon nos por identifiká e Absalonnan di awendia i protehá nos mes kontra nan?