Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 2

Bible Hem Buk wea Kam From God

Bible Hem Buk wea Kam From God

1, 2. Why nao Bible hem spesol present wea kam from God?

TAEM wanfala fren bilong iu givim iu wanfala present wea iu no expectim, hao nao feeling bilong iu? Iu hapi tumas bikos fren bilong iu hem tingim iu. Iu sei thankiu long hem for datwan.

2 Bible hem wanfala present wea kam from God. Olketa samting wea Bible storyim iumi no savve faendem long eni nara ples. Olsem example, hem storyim God nao wakem heven, earth, and first man and woman. Hem garem olketa principle wea savve helpem iumi taem iumi kasem olketa problem. Bible storyim tu plan bilong God for disfala earth, wea hem nao for olketa man stap gud long earth, and hao hem bae mekem datfala plan kamap tru. Bible hem barava spesol present from Jehovah!

3. Taem iu studyim Bible bae iu luksavve long wanem samting?

3 Taem iu studyim Bible, bae iu luksavve God laekem iu for fren witim hem. Taem iu gohed for lanem staka samting abaotem hem, datwan bae strongim wei wea iu fren witim hem.

4. Wanem nao mekem Bible hem difren from eni nara buk?

4 Pipol transleitim Bible long samting olsem 2,800 languis, and olketa printim staka billion copy bilong Bible. Staka billion pipol long world savve readim Bible long languis bilong olketa seleva. And evri week winim wan million pipol nao kasem Bible! Tru nao, no eni nara buk hem olsem Bible.

5. Hao nao iumi savve Bible “hem kam from God”?

5 Bible “hem kam from God.” (Readim 2 Timothy 3:16.) Bat samfala pipol maet ting olsem, ‘Olketa man nao raetem Bible, so why nao iumi sei Bible hem kam from God?’ Bible sei: “Holy spirit nao leadim olketa man for talemaot toktok wea kam from God.” (2 Peter 1:21) Tingim diswan. Wanfala olo grandadi hem askem granson bilong hem for raetem wanfala leta for hem. Datfala leta hem bilong hu? Hem leta bilong datfala grandadi, no bilong granson bilong hem. Bible hem olsem tu. Bible hem toktok bilong God, no toktok bilong olketa man wea hem iusim olketa for raetem Bible. God leadim olketa for raetem tingting bilong hem. So Bible hem kam from God.—1 Thessalonica 2:13. Lukim Endnote 2.

Olketa transleitim New World Translation of the Holy Scriptures long staka languis

BIBLE HEM TALEM TRU SAMTING

6, 7. Long wanem wei nao evri buk insaed Bible agree witim each other?

6 Olketa man raetem Bible insaed long 1,600 year. Olketa man hia laef long olketa difren taem. Samfala skul gud and olketa narawan no skul gud. Olsem example, wanfala hem doctor. Samfala olketa farmer, fisherman, shepherd, profet, judge, and king. Nomata olketa difren man nao raetem Bible, evri buk insaed agree witim each other.

7 Olketa firstfala chapter long Bible buk Genesis storyim hao olketa problem long world hem start, and olketa lastfala chapter long Bible buk Revelation storyim hao God bae stretem olketa problem hia taem hem mekem earth kamap paradaes. Bible storyim olketa samting wea kasem olketa man insaed staka thousand year, and Bible showimaot God evritaem duim wanem hem planim.

8. Storyim olketa example wea showimaot Bible hem talem olketa stretfala samting saed long science.

8 Bible hem no wanfala science buk, bat hem talem olketa stretfala samting saed long science. Datwan no mekem iumi for sapraes bikos Bible hem kam from God. Olsem example, Bible buk Leviticus storyim olketa law wea God talem long olketa Israelite for followim mekem sik hem no spred. Olketa law hia hem stap longfala taem bifor olketa scientist faendemaot bacteria and olketa virus savve kosim sik. And tu, Bible sei no eni samting holem world or earth bat hem float long space nomoa. (Job 26:7) And long bifor, taem pipol no savve yet abaotem wata cycle long earth, Bible storyim datwan finis long Eklesiastes 1:7.

9. From olketa man wea raetem Bible olketa honest, wanem nao datwan showimaot?

9 Taem Bible story abaotem history, hem evritaem talem tru samting. Bat staka man wea raetem buk abaotem history olketa no honest so olketa buk hia no talem tru samting. Olsem example, taem kantri bilong olketa lus long war olketa no savve storyim datwan. Bat olketa man wea raetem Bible olketa honest and olketa storyim tu taem wea Israel lus long war. Nara samting tu, olketa raet abaotem mistek bilong olketa seleva. Olsem example, long Bible buk Numbers Moses story abaotem bigfala mistek wea hem duim and discipline wea hem kasem from God. (Nambas 20:2-12) From olketa man wea raetem Bible olketa honest, datwan showimaot Bible kam from God, and iumi fit for trustim Bible.

BIBLE GAREM STAKA GUDFALA ADVAES

10. Why nao advaes wea stap long Bible savve helpem iumi distaem?

10 Bible hem “kam from God. Hem savve teachim pipol, showim iumi samting wea no stret, [and] stretem evri samting.” (2 Timothy 3:16) Tru nao, advaes wea stap insaed long Bible savve helpem iumi distaem. From Jehovah wakem iumi hem savve long tingting and feeling bilong iumi. Hem savve gud long iumi winim iumiseleva, and hem laekem iumi for hapi. Hem savve long wanem nao hem gud samting for iumi, and wanem nao hem nogud.

11, 12. (a) Wanem gudfala advaes nao Jesus storyim long Matthew chapter 5 go kasem 7? (b) Wanem nao nara samting wea iumi savve lanem long Bible?

11 Long Matthew chapter 5 go kasem 7, hem storyim gudfala advaes bilong Jesus abaotem wanem nao savve mekem man hapi, hao for stap gud witim olketa narawan, stretfala wei for prea, and stretfala tingting abaotem selen. Nomata Jesus talem olketa advaes hia 2,000 year go finis, hem barava fitim iumi distaem tu.

12 Insaed long Bible, Jehovah teachim iumi tu olketa principle wea savve helpem iumi for garem hapi famili, for duim gud waka bilong iumi, and for stap gud witim narawan. Kam kasem distaem, olketa Bible principle savve helpem iumi nomata hu nao iumi, wea nao iumi stap, or wanem kaen problem nao iumi kasem.—Readim Aesaea 48:17. Lukim Endnote 3.

IU SAVVE TRUSTIM OLKETA PROFESI LONG BIBLE

Isaiah profesi abaotem wei wea Babylon bae distroe

13. Wanem nao Isaiah talem wea bae happen long Babylon?

13 Staka profesi long Bible kamap tru finis. Olsem example, Isaiah talem profesi abaotem Babylon bae distroe. (Aesaea 13:19) Hem storyim olketa samting wea bae happen long datfala taem. Babylon garem olketa strongfala gate and wanfala river wea protectim hem. Bat Isaiah talem profesi abaotem wei wea datfala river bae hem drae and bae olketa no satem olketa gate. Taem olketa enemy tekovarem Babylon no eniwan bae faet againstim olketa. Isaiah talem tu Cyrus nao man wea bae tekovarem Babylon.—Readim Aesaea 44:27–45:2. Lukim Endnote 4.

14, 15. Wanem nao olketa samting wea happen wea mekem profesi bilong Isaiah for kamap tru?

14 Tu handred year bihaen Isaiah raetem datfala profesi wanfala army kam for attakim Babylon. Hu nao leadim olketa? Olsem profesi talem, hem Cyrus, wea hem king bilong Persia. Bat waswe, bae army bilong Cyrus fit for tekovarem datfala taon olsem profet Isaiah talem long datfala profesi?

15 Long naet wea olketa attakim datfala taon, olketa long Babylon holem wanfala feast. Olketa tingse no eni samting bae happen long olketa bikos olketa garem haefala wall and river for protectim olketa. Aotsaed long datfala taon, Cyrus and army bilong hem digim wanfala drain mekem river hia ran go difren. Datwan mekem wata wea raonem datfala taon for go daon and olketa soldia bilong Persia savve wakabaot go insaed long datfala river. Bat hao nao army hia bae go insaed long taon bikos hem garem olketa haefala wall tu? Olsem profesi bilong Isaiah talem, olketa long Babylon no satem gate bilong datfala taon so hem isi nomoa for army bilong Cyrus for go insaed and tekovarem datfala taon.

16. (a) Wanem nao profesi bilong Isaiah sei bae hem happen long Babylon? (b) Hao nao iumi savve datfala profesi bilong Isaiah hem kamap tru?

16 Long profesi bilong Isaiah, hem sei gogo no eniwan bae stap moa long Babylon. Hem sei: “Bae no eniwan hemi stap moa long ples ya.” (Aesaea 13:20) Waswe, datfala profesi hem kamap tru? Long ples wea Babylon stap bifor, wea hem samting olsem 80 kilometer long south Baghdad, long Iraq, hem stap emti, and no eniwan stap long hem distaem. Jehovah hem distroem Babylon for olowe.—Aesaea 14:22, 23.

Ples wea Babylon stap bifor

17. Waswe, iumi savve trustim olketa promis bilong God?

17 From staka profesi long Bible kamap tru finis, datwan showimaot iumi fit for trustim samting wea Bible talem abaotem future. Iumi barava sure Jehovah bae duim samting wea hem promisim wea hem nao for mekem disfala earth kamap paradaes. (Readim Nambas 23:19.) Tru tumas, iumi garem hope for kasem “laef olowe.” And “God wea no savve laea” nao promisim diswan long bifor kam yet.—Titus 1:2. *

BIBLE SAVVE CHANGEM LAEF BILONG IU

18. Wanem nao Paul talem abaotem “toktok bilong God”?

18 Disfala chapter helpem iumi for luksavve no eni nara buk hem olsem Bible. Evri buk insaed Bible agree witim each other, and taem Bible storyim eni samting abaotem science or history, samting wea hem talem hem stret. Bible garem staka gudfala advaes and hem storyim staka profesi wea kamap tru finis. Bat nara spesol samting tu Bible savve duim. Aposol Paul sei: “Toktok bilong God hem laef and hem garem paoa.” Wanem nao datwan minim?—Readim Hebrew 4:12.

19, 20. (a) Hao nao Bible savve helpem iu for lukluk gud long iuseleva? (b) Wanem nao iu savve duim for showimaot iu tinghae long Bible?

19 Bible savve changem laef bilong iu. Hem savve helpem iu for lukluk gud long iuseleva, and helpem iu for stretem tingting and wei bilong iu. Olsem example, maet iumi tingse iumi lovem God, bat wanem iumi duim for followim samting wea Bible talem nao hem showimaot sapos iumi lovem God or nomoa.

20 Bible hem buk wea kam from God. God laekem iu for readim, studyim, and barava interest long Bible. Hem gud for iu tinghae long disfala present, and gohed for studyim. Then bae iu luksavve long plan bilong God for olketa man. Long next chapter, bae iumi lanem samfala samting moa abaotem datwan.

^ par. 17 Profesi long Bible abaotem wei wea Babylon hem distroe, hem wanfala nomoa long staka profesi wea kamap tru. Iu savve lukim olketa profesi abaotem Jesus long Endnote 5.