Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 13

Respectim Laef

Respectim Laef

1. Hu nao givim laef long iumi?

JEHOVAH hem ‘God wea laef.’ (Jeremaea 10:10) Hem nao wakem iumi, and givim laef long iumi. Bible sei: “Iu wakem evri samting, and evri samting hem stap bikos hem nao wanem iu laekem.” (Revelation 4:11) Tru nao, iumi laef bikos hem nao wanem Jehovah hem laekem. Laef hem wanfala spesol present.—Readim Sams 36:9.

2. Wanem nao iumi savve duim mekem iumi garem gudfala laef?

2 Jehovah givim olketa samting wea iumi needim for gohed laef, olsem kaikai and wata. (Acts 17:28) Bat hem laekem iumi for enjoyim laef tu. (Acts 14:15-17) For iumi garem gudfala laef, iumi mas obeyim olketa law bilong God.—Aesaea 48:17, 18.

TINGTING BILONG GOD ABAOTEM LAEF

3. Wanem nao Jehovah duim taem Cain killim dae Abel?

3 Bible showimaot Jehovah barava tinghae long laef bilong iumi and laef bilong olketa narawan tu. Tingim example bilong Cain, wea hem son bilong Adam and Eve. Taem Cain hem kros tumas long brata bilong hem, Abel, Jehovah warnim hem for mas kontrolem kros bilong hem. Bat Cain no laek herem Jehovah, so from hem kros fogud hem “agensim [“hitim,” NW] brata blong hem ya an hemi kilim dae.” (Jenesis 4:3-8) Jehovah panisim Cain from hem killim dae Abel. (Jenesis 4:9-11) So wei for kros and heitim narawan hem barava danger samting bikos hem savve mekem iumi raf tumas. Man wea garem kaen wei olsem bae no savve kasem laef olowe. (Readim 1 John 3:15.) For Jehovah acceptim iumi, iumi mas lovem evri difren kaen pipol.—1 John 3:11, 12.

4. Wanfala law wea Jehovah givim long olketa Israelite, hem teachim iumi wanem samting?

4 Staka thousand year bihaen, Jehovah givim olketa law long olketa Israelite. Wanfala long olketa law hia showimaot Jehovah barava tinghae long laef. Hem sei: “Yufala mas no kilim dae eniwan.” (Diutronomi 5:17) Sapos samwan min for killim dae narawan, bae olketa mas killim hem dae tu.

5. Wanem nao tingting bilong God abaotem wei for killim dae baby insaed bele?

5 Wanem nao tingting bilong God abaotem wei for killim dae baby insaed bele? Jehovah barava tinghae long laef bilong wanfala baby nomata hem no born yet. Wanfala law wea Jehovah givim long olketa Israelite sei sapos eniwan mekem wanfala babule woman garekil and baby bilong hem dae olketa mas killim dae datfala man. Datfala law sei: “Sapos samfala man faet and bangam wanfala babule woman then baby bilong hem born bifor taem bilong hem, bat hem no dae, man wea bangam hem mas peim compensation for samting wea happen, fitim wanem hasband bilong woman hia and olketa judge askem. Bat sapos baby hia hem dae, then iufala mas killim dae man hia tu.” (Exodus 21:22, 23 NW; Sams 127:3.) Datwan helpem iumi for luksavve hem rong for killim dae baby insaed bele.—Lukim Endnote 28.

6, 7. Wanem nao iumi savve duim for showimaot long Jehovah iumi tinghae long laef?

6 Wanem nao iumi savve duim for showimaot long Jehovah iumi tinghae long laef bilong iumiseleva and laef bilong olketa narawan? Iumi no duim eni samting wea bae mekem laef bilong iumiseleva and laef bilong olketa narawan stap long danger. So bae iumi no smoke, no kaikaim bilnat, and no tekem drug bikos olketa samting hia savve spoelem iumi and maet killim iumi dae tu.

7 God nao wakem body bilong iumi and givim laef long iumi, so iumi shud followim wanem hem talem. Iumi shud lukaftarem gud body bilong iumi. Sapos nomoa, God bae ting long iumi olsem man wea no klin. (Rome 6:19; 12:1; 2 Corinth 7:1) Sapos iumi no tinghae long laef, Jehovah wea givim laef long iumi bae no acceptim worship bilong iumi. Maet iumi faendem hard for lusim olketa nogud wei olsem for smoke, kaikaim bilnat, and tekem drug. Bat sapos iumi traem best for lusim evri samting hia bikos iumi respectim laef, Jehovah bae helpem iumi.

8. Wanem nao bae iumi duim for no mekem laef bilong iumi and bilong olketa narawan stap long danger?

8 Bible teachim iumi laef hem wanfala spesol present. Jehovah savve iumi bae duim best bilong iumi for no duim eni samting wea bae mekem laef bilong iumi and laef bilong olketa narawan stap long danger. So bae iumi careful taem iumi draevem trak bilong iumi, or duim eni nara samting. Iumi no joinim olketa raf sports tu. (Psalm 11:5, NW) Iumi wakem gud long haos bilong iumi tu mekem hem sef for evriwan. Jehovah sei long olketa Israelite: “Taem yufala wakem wanfala haos wea ruf blong hem hemi ples fo go res long hem, yufala mas mekem reil hemi goraon long ruf ya. Yufala mas duim olsem mekem no eniwan save foldaon from hem an dae, bikos sapos hemi dae yufala nao yufala fitim fo garem panis long hem.”—Diutronomi 22:8.

9. Hao nao iumi shud treatim olketa animal?

9 Hao iumi treatim olketa animal tu hem important long Jehovah. Hem letem iumi for killim dae wanfala animal for kaikaim and for wakem kaleko long skin bilong hem. Hem letem iumi tu for killim dae eni animal wea laek attakim iumi. (Jenesis 3:21; 9:3; Eksodas 21:28) Bat hem rong for treatim nogud olketa animal or killim olketa dae nating nomoa.—Provebs 12:10.

RESPECTIM LAEF BIKOS HEM HOLY

10. Hao nao iumi savve blood hem stand for laef?

10 Long tingting bilong Jehovah blood hem holy samting bikos blood hem stand for laef. Bihaen Cain killim dae Abel, Jehovah sei long Cain: “Blad blong brata blong yu hemi gohed fo krae kam long mi from graon.” (Jenesis 4:10) From blood bilong Abel hem stand for laef bilong hem, Jehovah panisim Cain bikos hem killim dae Abel. Bihaen Flood long taem bilong Noah, toktok wea Jehovah talem long Noah and famili bilong hem showimaot blood hem stand for laef tu. Hem letem olketa for kaikaim meat bilong olketa animal, taem hem sei: “Stat distaem, mi givim olketa animol an bed an fis ya tu long yufala, mekem olketa nao olsem mit blong yufala fo kaikaim.” Bat wanfala samting nao Jehovah stopem olketa for no kaikaim. Hem sei: “Bae yufala no kaikaim mit wea blad hemi stap yet insaet . . . bikos laef hemi stap long blad.”—Jenesis 1:29; 9:3, 4.

11. Wanem law abaotem blood nao Jehovah givim long nation bilong Israel?

11 Samting olsem 800 year bihaen Jehovah talem Noah for no kaikaim blood, hem talem moa disfala law long pipol bilong hem: “Sapos eniwan long Israel o eni strensa hu hemi stap wetem yufala hemi go handing [“hunting,” NW] an hemi kasholem wanfala animol o bed wea hemi klin long ae blong mi, an hemi kilim dae, hemi mas kapsaetem blad blong hem go long graon an hemi mas berem.” Then Jehovah sei: “Mi talem long yufala, fo no dringim blad.” (Levitikas 17:13, 14) Jehovah laekem pipol bilong hem for respectim blood bikos hem holy. Olketa savve kaikaim meat bilong animal bat olketa mas no drinkim blood bilong hem. Taem olketa killim wanfala animal for kaikaim, olketa mas kapsaetem blood bilong hem and kavarem long graon.

12. Wanem tingting nao olketa Christian mas garem abaotem blood?

12 Bihaen Jesus dae, olketa aposol and olketa elder long Christian kongregeson long Jerusalem meet tugeta for disaedem wanem part long Law bilong Moses nao hem fitim olketa Christian for followim. (Readim Acts 15:28, 29; 21:25.) Jehovah helpem olketa for luksavve hem barava tinghae yet long blood, and olketa tu mas respectim blood bikos hem holy. God no letem olketa Christian long first century for kaikaim or drinkim blood, or kaikaim meat bilong animal wea olketa no aotem blood bilong hem. Sapos olketa duim datwan, hem semsem nomoa olsem for worshipim idol and for durong. From datwan, olketa tru Christian no kaikaim or drinkim blood. Waswe distaem? Jehovah laekem iumi tu for respectim blood bikos hem holy.

13. Why nao olketa Christian no acceptim blood transfusion?

13 Waswe, diswan minim olketa Christian bae no acceptim tu blood transfusion? Yes, bae olketa no acceptim. Jehovah sei iumi mas no kaikaim or drinkim blood. Sapos doctor sei iu mas no drinkim alcohol, waswe, hem olraet for putim alcohol long body bilong iu long sem wei wea doctor savve givim wata long body bilong sikman? Nomoa! Olsem tu, law wea sei iumi mas no kaikaim or drinkim blood hem minim for no acceptim blood transfusion.—Lukim Endnote 29.

14, 15. Why nao hem important for iumi olketa Christian respectim laef and for obeyim Jehovah?

14 Waswe sapos iumi sik then doctor sei bae iumi dae sapos iumi no tekem blood transfusion? Each wan nao mas disaed sapos bae hem obeyim law bilong God abaotem blood or nomoa. Iumi olketa Christian barava respectim laef, and bae iumi acceptim eni treatment wea no iusim blood for helpem iumi, bat bae iumi no acceptim blood transfusion.

15 Iumi traem best for lukaftarem health bilong iumi, bat iumi bae no acceptim blood transfusion bikos long tingting bilong God laef hem holy samting. Hem barava important for obeyim Jehovah winim for disobeyim Hem mekem iumi savve sevem laef bilong iumi. Jesus sei: “Eniwan wea laek for sevem laef bilong hem bae lusim datwan, bat eniwan wea lusim laef bilong hem bikos long mi, bae sevem laef bilong hem.” (Matthew 16:25) Iumi laek for obeyim Jehovah bikos iumi lovem hem. Hem savve best samting for iumi, and iumi garem sem tingting olsem Jehovah for respectim laef bikos hem holy.—Hebrew 11:6.

16. Why nao iumi olketa Christian obeyim law bilong God abaotem blood?

16 Iumi olketa Christian traem best for obeyim law bilong God abaotem blood. Iumi bae no kaikaim or drinkim blood and bae no acceptim blood transfusion tu. * Bat, iumi bae acceptim eni treatment wea no iusim blood for helpem iumi. Iumi barava sure Jehovah hem savve long best samting for iumi bikos hem nao wakem iumi. Waswe, iu bilivim Jehovah hem savve long best samting for iu?

ONLY WEI FOR IUSIM BLOOD WEA JEHOVAH LETEM

17. Wanem nomoa only wei for iusim blood wea Jehovah letem olketa Israelite for duim?

17 Wanfala law wea Jehovah givim long olketa Israelite hem sei: “Evrisamting wea hemi laef, laef blong hem hemi stap long blad blong hem. Dastawe nao mi siusim blad blong sakrifaes fo prist hemi save kapsaetem go blad ya long olta fo tekemaot sin blong yufala [wea minim, for askem God for forgivim sin]. Bikos blad . . . nao hemi save tekemaot olketa sin blong yufala.” (Levitikas 17:11) Taem olketa Israelite sin and laekem Jehovah for forgivim olketa, olketa savve tekem wanfala animal go long temple for sakrifaesim. Then priest bae kapsaetem blood bilong animal hia antap long altar. Diswan nomoa hem only wei for iusim blood wea Jehovah letem olketa Israelite for duim.

18. Wanem gud samting nao iumi kasem from sakrifaes bilong Jesus?

18 Taem Jesus kam long earth, hem finisim law for sakrifaesim animal taem hem sakrifaesim laef bilong hem, or kapsaetem blood bilong hem dastawe God fit for forgivim olketa sin bilong iumi. (Matthew 20:28; Hebrew 10:1) Jesus sakrifaesim perfect laef bilong hem and bikos long datwan, Jehovah givim chance long iumi olketa man for kasem laef olowe.—John 3:16; Hebrew 9:11, 12; 1 Peter 1:18, 19.

Hao nao iu savve showimaot iu respectim laef and blood?

19. Wanem nao iumi mas duim for “no kasem blame” for laef bilong pipol?

19 Iumi talem thankiu long Jehovah bikos hem givim iumi laef, wea hem wanfala spesol present! And iumi hapi for talem pipol hem important for garem faith long Jesus mekem olketa savve kasem laef olowe. From iumi lovem pipol, iumi waka hard for teachim olketa wanem olketa mas duim for kasem laef olowe. (Esikiel 3:17-21) Then iumi bae talem sem toktok wea aposol Paul talem wea sei: “Sapos eniwan hem no sev, bae mi no kasem blame for datwan bikos mi traem best for talem iufala evri samting wea God bae duim for olketa man.” (Acts 20:26, 27) Tru nao, iumi showimaot iumi barava respectim laef and blood taem iumi story abaotem Jehovah long pipol, and wei wea hem barava tinghae long laef.

^ par. 16 For savve moa abaotem blood transfusion, lukim page 77-79 long disfala buk, “Gohed Kasem Gud Samting From Love Bilong God,” wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.