Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 1

Wanem Nao Truth Abaotem God?

Wanem Nao Truth Abaotem God?

1, 2. Olketa wanem kaen samting nao pipol savve askem kwestin abaotem?

HEM wei bilong pikinini for askem staka kwestin. Maet iu storyim wanfala samting long hem, bat then hem ask: ‘Why nao olsem?’ So iu explainim long hem. Nomata iu explainim datwan long hem, bae hem gohed for askem samfala kwestin moa.

2 Nomata iumi young or olo, iumi evriwan savve askem olketa kwestin bikos iumi laek for savve long samfala samting. Olsem example, maet iumi laek for savve long taem or long stretfala road for iumi followim. Or maet iumi laek for savve long ansa for olketa important kwestin olsem: ‘Why nao olketa nogud samting kasem iumi? Laef bilong iumi long future bae hem hao?’ Bat taem iumi no kasem stretfala ansa for olketa kwestin hia, maet gogo iumi les nao for ask.

3. Why nao staka pipol tingse hem hard for olketa kasem ansa for olketa important kwestin long laef?

3 Waswe, Bible garem ansa for olketa important kwestin long laef? Samfala pipol sei Bible garem ansa for olketa kwestin hia, bat olketa sei hem hard tumas for olketa minim Bible. Long tingting bilong olketa, olketa teacher, priest, or pastor nomoa shud savve long ansa for olketa kwestin olsem. Olketa narawan shame for talem olketa no savve long ansa. Hao nao tingting bilong iu abaotem diswan?

4, 5. Wanem nao samfala important kwestin wea iu garem? Why nao iu shud no givap for faendem olketa stretfala ansa?

4 Maet iu laek for savve long ansa for olketa kwestin olsem: Wanem nao plan bilong God for iumi olketa man? Taem iumi dae, bae iumi hao? Why nao olketa nogud samting happen long gud pipol? Jesus, wea hem nambawan teacher, hem sei: “Gohed for ask and iufala bae kasem samting wea iufala ask for hem. Gohed for lukaotem samting and iufala bae faendem datwan. Gohed for noknok long door and bae hem open for iufala.” (Matthew 7:7) So iu mas no givap for faendem olketa stretfala ansa for olketa important kwestin long laef.

5 Tru tumas, sapos iu “traehad fo lukaotem” ansa for olketa important kwestin long laef bae iu faendem ansa long Bible. (Provebs 2:1-5) Hem isi nomoa for faendem olketa ansa hia. Samting wea iu lanem long Bible savve helpem iu distaem and mekem iu garem nambawan hope for future. Distaem bae iumi storyim wanfala kwestin wea staka pipol no savve long ansa bilong hem.

WASWE, GOD TINGIM IUMI, OR HEM NO KEA NOMOA?

6. Why nao samfala pipol sei God no tingim iumi olketa man?

6 Staka pipol sei God no kea nomoa abaotem iumi olketa man. Olketa sei sapos God tingim iumi bae laef long world hem gud tumas. Bat iumi lukim olketa war gohed, pipol heitim each other, and olketa barava nogud samting happen evriwea long world. Pipol sik, olketa safa, and olketa dae. Samfala pipol laek for savve, ‘Sapos God tingim iumi, why nao hem no finisim evri nogud samting wea happen long world?’

7. (a) Wanem nao olketa bigman bilong religion talem long pipol abaotem God? (b) Hao nao iumi savve God no bihaenem olketa nogud samting wea happen?

7 Samfala taem olketa bigman bilong religion mekem pipol tingse God no kea long iumi olketa man. Taem eni nogud samting happen, olketa sei datwan hem followim plan bilong God. Taem olketa bigman hia sei olsem, olketa blamem God nao for samting wea happen. Bat Bible showimaot no enitaem God bihaenem olketa nogud samting. Hem sei God no iusim olketa nogud samting for testim eniwan. James 1:13 sei: “Taem man kasem test, hem mas no sei: ‘God nao hem traem [or testim] mi.’ Diswan hem bikos no eniwan savve switim God for duim nogud samting and God tu no switim eniwan for duim nogud samting.” So nomata God letem olketa nogud samting hia for happen, hem no bihaenem olketa samting hia tu. (Readim Job 34:10, 12.) Distaem bae iumi storyim wanfala example.

8, 9. Why nao hem no stret for blamem God for olketa problem wea kasem iumi? Storyim example.

8 Tingim wanfala young boy wea stap long haos witim dadi and mami bilong hem. Dadi bilong hem lovem hem tumas and lanem hem for mekem olketa gudfala disison. Bat gogo, datfala young boy hem bighed againstim dadi bilong hem, and hem lusim famili bilong olketa. Hem duim olketa nogud samting and hem kasem problem. Waswe, bae iu blamem dadi for nogud samting wea happen long son bilong hem bikos hem no stopem son bilong hem for no go? Nomoa! (Luke 15:11-13) Long sem wei tu, samfala taem olketa man chus for againstim God and duim nogud samting. And olsem datfala dadi, God no stopem olketa taem olketa chus for duim datwan. So taem eni nogud samting hem happen, hem gud for tingim God no bihaenem datwan. Hem no stret for blamem God.

9 Wanfala gud reason hem stap why God no stopem olketa nogud samting for happen. Bae iumi lanem wanem Bible talem abaotem datwan long Chapter 11. Bat iumi savve God hem lovem iumi and hem no stret for blamem hem for olketa problem wea kasem iumi. No eniwan savve stretem olketa problem bilong iumi bat God nomoa savve duim datwan.—Aesaea 33:2.

10. Hao nao iumi savve God bae stretem evri nogud samting wea pipol duim?

10 God hem holy. Evri samting wea hem duim hem stret and gud. (Aesaea 6:3) God hem no olsem olketa man, wea samfala taem olketa savve duim samting wea no stret. Bat iumi savve trustim God. Iumi barava sure bae hem finisim evri nogud samting. Nomata wanfala man wea rul hem gudfala man, hem no garem paoa for stretem evri nogud samting wea pipol duim. No eniwan garem bigfala paoa olsem God. God garem paoa for stretem evri nogud samting wea pipol duim and hem bae duim datwan. Hem bae finisim evri nogud samting for olowe.—Readim Sams 37:9-11.

HAO NAO FEELING BILONG GOD TAEM HEM LUKIM PIPOL SAFA?

11. Taem iu kasem hard taem, hao nao feeling bilong God abaotem datwan?

11 Hao nao feeling bilong God taem hem lukim olketa nogud samting wea happen long world, and olketa hard taem wea kasem iu? Bible sei God hem “laekem tumas justice.” (Psalm 37:28, NW) So taem hem lukim pipol duim gud samting and samting wea stret, hem hapi tumas, and hem no hapi taem pipol duim nogud samting and samting wea no stret. And tu, hem barava sorre taem hem lukim pipol safa. Bible sei God “filnogud tumas” taem hem lukim pipol long taem bilong Noah duim staka nogud samting. (Jenesis 6:5, 6) Kam kasem distaem, tingting bilong God abaotem diswan hem no change. (Malakae 3:6) Bible sei God hem barava tingim iu.—Readim 1 Peter 5:7.

Bible sei Jehovah nao wakem evri samting long heven and earth

12, 13. (a) Wanem nao mekem iumi lovem and tingim olketa narawan, and hao nao feeling bilong iumi taem iumi lukim pipol safa? (b) Hao nao iumi savve God bae finisim wei for safa and evri nogud samting wea happen long world?

12 Bible sei tu God hem wakem iumi for olsem hem. (Jenesis 1:26) Diswan minim God wakem iumi for garem olketa gudfala wei olsem hem. So sapos iu feel nogud taem iu lukim gudfala pipol safa, masbi God barava feel nogud taem hem lukim datwan! Why nao iumi sei olsem?

13 Bible sei “God hem love.” (1 John 4:8) Evri samting wea God duim hem bikos hem lovem iumi. So taem iumi showimaot love iumi followim wei bilong God. Tingim diswan: Sapos iu garem paoa for finisim wei for safa and evri nogud samting wea happen long world, waswe, bae iu duim datwan? Yes, bae iu duim bikos iu lovem pipol. Waswe long God? Hem bae finisim wei for safa and evri nogud samting bikos hem garem paoa for duim datwan and hem lovem iumi. So iumi savve sure olketa promis bilong God wea iumi storyim long start bilong disfala buk bae kamap tru! Bat for iumi trustim olketa promis hia, iumi mas lane abaotem God.

GOD LAEKEM IU FOR SAVVE LONG HEM

Sapos iu laek for fren witim eniwan, bae iu talem hem nem bilong iu. God tu talem iumi nem bilong hem long Bible

14. Hu nao nem bilong God, and hao nao iumi savve hem laekem iumi for iusim nem bilong hem?

14 Sapos iu laek for fren witim eniwan, wanem nao first samting iu bae talem long hem? Nem bilong iu. Waswe, God garem nem? Staka religion sei nem bilong hem, God or Lord, bat diswan hem olketa title nomoa, olsem “king” or “prime minister.” God talem long Bible nem bilong hem, Jehovah. Sams 83:18 sei: “Lod [Jehovah], hemi gud tumas sapos olketa save dat yu nao yu God hu hemi hae tumas, an yu nao yu King ovarem evri pipol long wol.” Olketa wea raetem Bible putim nem bilong God insaed Bible staka thousand taem. Jehovah laekem iu for savve long nem bilong hem and for iusim datwan. Hem talem iu nem bilong hem bikos hem laekem iu for fren witim hem.

15. Wanem nao mining bilong datfala nem Jehovah?

15 Datfala nem Jehovah hem garem bigfala mining. Datfala nem hem minim God savve duim eni samting wea hem promis for duim, and hem savve mekem plan bilong hem kamap tru. No eni samting savve stopem hem for duim datwan. Jehovah nomoa fit for garem datfala nem. *

16, 17. Wanem nao mining bilong olketa title hia: (a) “Olmaeti God”? (b) “King bilong olowe”? (c) “Creator”?

16 Olsem iumi readim finis, Sams 83:18 sei olsem abaotem Jehovah: “Yu nao yu [“iu nomoa,” NW] God hu hemi hae tumas.” And tu, long Revelation 15:3 hem sei: “Jehovah God, iu nao Olmaeti God. Iu evritaem duim stret samting and iu talem olketa tru samting. Iu nao King bilong olowe.” Wanem nao datfala title “Olmaeti God” hem minim? Datwan minim Jehovah hem garem bigfala paoa winim eni narawan long universe. And datfala title “King bilong olowe” hem minim Jehovah hem stap for olowe. Sams 90:2 showimaot Jehovah no garem start and hem no garem end. Datwan hem barava spesol samting!

17 Jehovah nomoa hem Creator. Revelation 4:11 sei: “Jehovah, wea iu nao God bilong mifala and wea iu garem bigfala paoa, iu nao fit for kasem glory and for evriwan mekhae long iu bikos iu wakem evri samting, and evri samting hem stap bikos hem nao wanem iu laekem.” Jehovah nao wakem evri samting long heven and long earth, olsem olketa angel long heven, olketa star long skae, olketa frut tree, and evri fish insaed sea!

WASWE, IUMI SAVVE FREN WITIM JEHOVAH?

18. Why nao samfala pipol tingse hem hard for God laek fren witim olketa, bat wanem nao Bible talem?

18 Taem samfala pipol tingim bigfala paoa wea Jehovah garem, hem barava holy, and hem hae tumas, datwan mekem olketa fraet and tingse hard tumas for God tingim olketa. Bat waswe, God laekem iumi for garem kaen tingting olsem abaotem hem? Nomoa. Jehovah laekem iumi for fren witim hem and Bible sei hem “no hard nomoa for savve long hem.” (Acts 17:27) God laekem iumi for fren witim hem, and hem sei sapos iumi duim datwan “bae hem fren gud witim [iumi].”—James 4:8.

19. (a) Wanem nao iumi savve duim for fren witim God? (b) Which wan long olketa wei bilong Jehovah nao iu tinghae tumas long hem, and why nao olsem?

19 Wanem nao iumi savve duim for fren witim God? Jesus sei: “For olketa kasem laef olowe, olketa mas lane abaotem iu, wea iu nomoa trufala God, and lane abaotem Jesus Christ, wea iu sendem kam.” (John 17:3) Gohed for lane abaotem Jehovah and Jesus and bae iu savve long staka samting abaotem tufala. And then iu savve kasem laef olowe tu. Olsem example, iumi lanem finis “God hem love.” (1 John 4:16) Bat hem garem staka nara gudfala wei tu. Bible sei Jehovah ‘save sore long pipol an hem kaen tumas long olketa. Hem no save kros kuiktaem, and oltaem hem gohed fo lavem pipol blong hem an tinghevi tumas long olketa [“hem evritaem duim wanem hem talem,” NW].’ (Eksodas 34:6) Jehovah hem “gud tumas an hem gohed fo fogivim olketa sin” bilong iumi. (Sams 86:5) God hem patient and faithful. (2 Peter 3:9; Revelation 15:4) Bae iu lanem staka samting abaotem olketa gudfala wei bilong hem taem iu studyim Bible.

20-22. (a) Wanem nao savve helpem iumi for fren witim God nomata iumi no lukim hem? (b) Wanem nao iu shud duim sapos olketa narawan no laekem iu for studyim Bible?

20 Hao nao bae iumi fren witim God sapos iumi no lukim hem? (John 1:18; 4:24; 1 Timothy 1:17) Taem iu read abaotem olketa samting wea Jehovah duim wea Bible storyim, gogo bae iu savve long olketa nambawan wei bilong hem. (Sams 27:4; Rome 1:20) Taem iu gohed for lane abaotem Jehovah, bae iu barava lovem hem and fren gud witim hem.

Wanfala dadi hem lovem pikinini bilong hem, bat love wea Dadi bilong iumi long heven showimaot long iumi hem winim datwan

21 Bae iu luksavve Jehovah hem Dadi bilong iumi. (Matthew 6:9) Hem nao givim laef long iumi, and hem laekem tu for iumi garem gudfala laef. Datwan nao samting wea wanfala dadi bae laekem olketa pikinini bilong hem for kasem. (Psalm 36:9, NW) Bible hem sei iumi savve fren witim Jehovah. (James 2:23) Tingim diswan. Hem nambawan privilege for Jehovah wea hem wakem full universe for laek fren witim iu!

22 Maet samfala pipol no laekem iu for studyim Bible. Maet olketa wari nogud iu lusim religion bilong iu. Bat no letem wanem olketa narawan talem for stopem iu for no fren witim Jehovah. Hem barava spesol samting for iumi fren witim Jehovah.

23, 24. (a) Why nao iumi shud gohed for askem olketa kwestin? (b) Wanem nao bae iumi studyim long next chapter?

23 Taem iu gohed for studyim Bible, bae iu no minim samfala samting. Bat hem gud for iu no shame for askem olketa kwestin, and for askem narawan for helpem iu. Jesus sei iumi mas hambol olsem olketa smol pikinini. (Matthew 18:2-4) Olketa pikinini savve askem staka kwestin. God laekem iu for savve long ansa for olketa kwestin bilong iu. So studyim gud Bible for mek sure wanem iu lanem hem tru samting.—Readim Acts 17:11.

24 Best wei for lane abaotem Jehovah hem for studyim Bible. Long next chapter, bae iumi studyim why Bible hem difren from evri nara buk.

^ par. 15 Sapos datfala nem Jehovah no stap insaed Bible bilong iu, or sapos iu laek savve long samfala samting moa abaotem mining bilong nem bilong God and hao for talem datfala nem, plis lukim Endnote 1.