Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 73

Man Long Samaria wea Showimaot Hem Lovem Narawan

Man Long Samaria wea Showimaot Hem Lovem Narawan

LUKE 10:25-37

  • WANEM MAN MAS DUIM FOR KASEM LAEF OLOWE

  • MAN LONG SAMARIA WEA BARAVA KAEN

Taem Jesus stap yet long olketa vilij klosap long Jerusalem, samfala Jew kam long hem. Samfala laek lane from hem and samfala laek for testim hem. Wanfala man wea barava savve gud long Law askem hem: “Teacher, wanem nao mi mas duim for kasem laef olowe?”—Luke 10:25.

Jesus luksavve nomata datfala man askem kwestin hem no interest for lanem samting. Maet hem laekem Jesus for talem samting wea bae mekem olketa Jew feel nogud. Jesus luksavve man hia garem ansa finis for datfala kwestin. So Jesus talem samting for mekem hem talem tingting bilong hemseleva.

Jesus sei long hem: “Wanem nao Law talem? Long tingting bilong iu, wanem nao Law sei man mas duim?” Datfala man studyim Law bilong God, so hem talem toktok from Deuteronomy 6:5 and Leviticus 19:18. Hem sei: “‘Iu mas lovem God bilong iu Jehovah long full heart bilong iu, long full soul bilong iu, long full strong bilong iu, and long full mind bilong iu,’ and ‘iu mas lovem narawan long sem wei wea iu lovem iuseleva.’” (Luke 10:26, 27) Waswe, hem nao stretfala ansa for kwestin bilong datfala man?

Jesus sei: “Hem nao ia, ‘sapos iu duim olsem, bae iu kasem laef olowe.’” Waswe, man hia satisfae nao long datfala ansa? Nomoa. Hem no laek for savve nomoa long stretfala ansa, bat hem laek for “showimaot hem raeteous” and for Jesus sei tingting bilong hem stret. Hem laek for pruvim tu wei wea hem deal witim olketa narawan hem stret. So hem sei: “Hu nao olketa hia wea mi mas lovem?” (Luke 10:28, 29) Man savve lanem barava important samting from ansa for datfala simpol kwestin. Why nao olsem?

Olketa Jew tingse nara pipol wea olketa mas lovem hem minim nomoa pipol wea followim religion bilong olketa Jew, and maet olketa tingse Leviticus 19:18 nao sapotim datwan. Maet wanfala Jew sei “law” nao stopem olketa Jew for no visitim or fren gud witim eniwan wea hem no Jew. (Acts 10:28) So disfala man and maet samfala disaepol bilong Jesus tu tingse olketa raeteous sapos olketa kaen long olketa nara Jew nomoa. Bat maet olketa tingse hem olraet nomoa for no kaen long pipol wea no Jew.

Wanem nao Jesus duim for stretem tingting bilong disfala man and olketa nara Jew? Hem talem disfala story: “Wanfala man hem lusim Jerusalem and hem followim road wea go daon long Jericho. Seknomoa olketa man for steal kasholem hem, aotem kaleko bilong hem, killim hem nogud, and leavim hem long there. Bihaen, wanfala priest hem kam followim road hia. Hem lukim datfala man bat hem go pas nomoa. Wanfala Levite tu hem kam followim datfala road. Hem tu lukim datfala man and go pas nomoa. Bat wanfala man long Samaria hem kam followim datfala road. Taem hem lukim man hia nomoa, hem barava sorre tumas long hem nao.”—Luke 10:30-33.

Man wea Jesus story long hem savve finis staka priest and olketa Levite wea helpem olketa priest long temple olketa stap long Jericho. Road wea olketa mas followim for go bak long haos bilong olketa, hem samting olsem 23 kilometer. Olketa man for steal savve haed followim datfala road. Sapos wanfala priest or Levite lukim nara Jew haf dead long saed road, olketa shud helpem hem. Bat long disfala story, Jesus sei olketa nating helpem hem nomoa. Wanfala man long Samaria, wea hem nao pipol wea olketa Jew heitim, hem nao helpem datfala man.—John 8:48.

Wanem nao datfala man long Samaria duim for helpem datfala Jew wea garekil? Jesus sei: “Hem kapsaetem oil and wine long olketa garekil bilong hem and bandagem hem. Then hem putim hem antap long donkey bilong hem and tekem hem go long wanfala resthaos and lukaftarem hem. Long next day hem givim tufala denarii long man wea ownim datfala resthaos and sei, ‘Lukaftarem disfala man. Eni selen moa wea iu iusim for lukaftarem man hia bae mi changem taem mi kam bak.’”—Luke 10:34, 35.

Bihaen, Jesus wea savve tumas for teach, hem askem datfala man wea hem story witim: “Long tingting bilong iu, hu long thrifala man hia nao lovem datfala man wea olketa man for steal killim hem nogud?” Maet hem les for sei “man long Samaria,” so hem sei: “Man wea sorre long hem nao ia.” Then Jesus barava talem klia wanem man hia shud lanem from datfala story. Hem sei: “Iu go and duim sem samting.”—Luke 10:36, 37.

Datwan hem nambawan wei for teach! Sapos Jesus no talem datfala story bat hem just talem stret long datfala man hem mas lovem pipol wea no Jew tu, waswe, bae man hia and olketa nara Jew acceptim datwan nomoa? Maet nomoa. Bat disfala simpol story wea olketa savve minim showimaot klia ansa for datfala kwestin, “Hu nao olketa hia wea mi mas lovem?” Man wea showimaot hem lovem narawan hem man wea kaen long narawan olsem Bible talem.