Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 14

Jehovah Provaedem “Ransom for Baem Bak Staka Pipol”

Jehovah Provaedem “Ransom for Baem Bak Staka Pipol”

1, 2. Hao nao Bible story abaotem nogud samting wea kasem evri man, and wanem nao only wei for aot from diswan?

 “EVRI samting wea God wakem gohed for krae long heart and safa tugeta kam kasem distaem.” (Romans 8:22) Long hia aposol Paul hem storyim nogud samting wea kasem iumi evriwan. From lukluk bilong man, luk olsem no eni ansa stap for stretem wei for safa, sin, and dae. Bat Jehovah hem no short long eni samting olsem iumi olketa man. (Numbers 23:19) God bilong justice hem givim iumi wei for aot from trabol wea iumi insaed. Hem nao ransom.

2 Datfala ransom hem nambawan present bilong Jehovah for olketa man. Hem openem wei for iumi sev from sin and dae. (Ephesians 1:7) Hem nao faondeson bilong hope for laef olowe, nomata long heven or long paradaes earth. (Luke 23:43; John 3:16; 1 Peter 1:4) Bat wanem nao datfala ransom? Hao nao hem teachim iumi abaotem justice bilong Jehovah wea winim eni narawan?

Hao Need for Wanfala Ransom Kamap

3. (a) Why nao need hem kamap for datfala ransom? (b) Saed long olketa pikinini bilong Adam, why nao God no changem panis for dae witim difren panis?

3 Need hem kamap for datfala ransom bikos long sin bilong Adam. Taem Adam disobey long God, hem givim go long evri pikinini bilong hem wei for sik, sorre, pain, and dae. (Genesis 2:17; Romans 8:20) God bae no followim feeling nomoa and changem panis for dae witim difren panis. Sapos hem duim datwan, hem bae no followim law bilong hemseleva: “Pei wea sin givim hem dae.” (Romans 6:23) And sapos Jehovah finisim olketa standard bilong hemseleva saed long justice, then wei for olabaot and brekem law bae kamap big tumas long full universe!

4, 5. (a) Hao nao Satan tok laea againstim God, and why nao hem stret for Jehovah ansarem olketa challenge hia? (b) Wanem nao Satan talem for accusim olketa loyal servant bilong Jehovah?

4 Olsem iumi lukim long Chapter 12, bighed fasin long Eden hem kosim samfala kwestin wea moa important for kamap. Satan hem mekem gudfala nem bilong God kamap nogud. Hem accusim Jehovah for laea and for wanfala raf ruler wea no givim freedom long olketa wea hem creatim. (Genesis 3:1-5) From luk olsem hem spoelem nao purpose bilong God for fulimap earth witim olketa raeteous pipol, hem olsem Satan sei God hem fail. (Genesis 1:28; Isaiah 55:10, 11) Sapos Jehovah no ansarem olketa challenge hia, creation bilong hem wea garem tingting bae lusim full trust bilong olketa long rul bilong hem.

5 Satan hem tok laea tu againstim olketa loyal servant bilong Jehovah, taem hem accusim olketa for sei olketa servem Hem from selfish reason nao muvim olketa and sapos olketa kasem hevi, no eniwan bae stap faithful long God. (Job 1:9-11) Olketa kwestin hia moa important winim nogud samting wea kasem olketa man. Hem stret for Jehovah disaed hem mas ansarem olketa laea toktok bilong Satan. Bat hao nao God savve ansarem olketa kwestin hia and sevem olketa man tu?

Ransom—Samting wea Semsem

6. Wanem nao samfala toktok wea Bible iusim for storyim arrangement bilong God for sevem olketa man?

6 Ansa bilong Jehovah hem barava showimaot mercy and hem followim justice—ansa wea no eni man fit for tingim seleva. Nomata olsem, hem simpol long spesol wei. Bible iusim toktok olsem baem bak, fren bak moa, kamap free, and kavarem. (Psalm 49:8; Daniel 9:24; Galatians 3:13; Colossians 1:20; Hebrews 2:17) Bat, maet toktok wea barava storyim klia diswan hem samting wea Jesus seleva talem. Hem sei: “Son bilong man hem kam, no for olketa servem hem, bat for serve and for givim laef bilong hem olsem ransom [Greek languis, lyʹtron] for baem bak staka pipol.”​—Matthew 20:28.

7, 8. (a) Wanem nao datfala word “ransom” hem minim long Bible? (b) Long wanem wei nao ransom hem minim samting wea semsem?

7 Wanem nao wanfala ransom? Greek word wea olketa iusim long hia hem kam from wanfala verb wea minim “for let go, for letem go free.” Olketa iusim disfala word for story abaotem selen wea olketa peim for letem go free olketa prisoner bilong war. So, wanfala ransom hem selen wea man peim for kasem bak wanfala samting. Long Hebrew Scripture, word for “ransom” (koʹpher) hem kam from verb wea minim “for kavarem.” Olsem example, God talem Noah hem mas “kavarem” (wanfala word wea minim sem samting) ark witim tar. (Genesis 6:14) Diswan helpem iumi for minim hao ransom hem minim tu for kavarem olketa sin.​—Psalm 65:3.

8 The Theological Dictionary of the New Testament givim moa mining long diswan taem hem sei disfala word (koʹpher) “hem evritaem minim samting wea semsem.” So, ransom, or wei for kavarem sin, hem minim olketa mas peim price wea semsem witim, or wea kavarem evribit, evri nogud samting wea sin hem kosim. So Law bilong God for Israel hem sei: “Laef for laef, eye for eye, teeth for teeth, hand for hand, leg for leg.”​—Deuteronomy 19:21.

9. Why nao olketa faithful man offerim olketa animal sakrifaes, and hao nao Jehovah ting long olketa sakrifaes olsem?

9 Evri faithful man, start kam from taem bilong Abel offerim olketa animal sakrifaes long God. Taem olketa duim olsem, hem showimaot olketa luksavve sin hem stap and olketa need for kamap free from sin. And tu, olketa showimaot faith bilong olketa long promis bilong God for kamap free thru long “pikinini” bilong hem. (Genesis 3:15; 4:1-4; Leviticus 17:11; Hebrews 11:4) Jehovah appruvim olketa sakrifaes olsem and acceptim olketa worshiper hia for stand front long hem. Nomata olsem, olketa animal sakrifaes olsem wanfala saen nomoa. Olketa animal no savve really kavarem sin bilong man, bikos olketa stap anda long man. (Psalm 8:4-8) Dastawe Bible sei: “Blood bilong olketa buluka and goat no savve finisim olketa sin.” (Hebrews 10:1-4) Olketa sakrifaes olsem piksarem nomoa trufala ransom sakrifaes wea bae kam.

“Ransom wea Semsem”

10. (a) Man wea givim ransom mas semsem witim hu, and why nao olsem? (b) Why nao sakrifaes bilong wanfala man nomoa hem fitim?

10 Aposol Paul sei: “Evriwan dae bikos long Adam.” (1 Corinthians 15:22) So for peim datfala ransom, wanfala man wea semsem witim Adam mas dae​—wanfala perfect man. (Romans 5:14) No eni narakaen man savve balancem scale bilong justice. Only wanfala perfect man, samwan wea no stap anda long panis for dae wea kam from Adam savve offerim “[ransom] wea semsem wea sevem evri pipol”—wea datwan semsem evribit witim Adam. (1 Timothy 2:6) No eni need stap for planti million man for sakrifaes for fitim each wan long olketa pikinini bilong Adam. Aposol Paul sei: “Thru long wanfala man [Adam] sin hem kam insaed long world and dae hem kam from sin.” (Romans 5:12) And “from dae tu hem kam thru long wanfala man,” God mekem wanfala arrangement for baem bak olketa man thru “long wanfala man.” (1 Corinthians 15:21) Long wanem wei?

“Ransom wea semsem for evriwan”

11. (a) Hao nao man wea peim ransom “hem dae for evriwan”? (b) Why nao Adam and Eve no kasem help bilong datfala ransom? (Lukim footnote.)

11 Jehovah arrangem for wanfala perfect man volunteer for sakrifaesim laef bilong hem. Romans 6:23 hem sei “pei wea sin givim hem dae.” Taem hem givim laef bilong hem olsem sakrifaes, datfala man wea givim ransom “hem dae for evriwan.” Diswan minim, hem bae peim wages for sin bilong Adam. (Hebrews 2:9; 2 Corinthians 5:21; 1 Peter 2:24) Samting wea kamaot from diswan garem bigfala paoa saed long law. Taem datfala ransom aotem panis bilong dae from olketa pikinini bilong Adam wea obey, datwan bae aotem paoa wea sin garem for killim man dae. a​—Romans 5:16.

12. Storyim hao wei for peim wanfala kaon savve helpem planti pipol.

12 Tingim example hia: Iu stap long wanfala taon wea klosap evriwan long there waka insaed wanfala bigfala factory. Iu and olketa neiba bilong iu kasem gudfala pei and gudfala living. Bat wanday, factory hia hem klos daon. Wanem nao reason? Boss bilong factory hem kamap man for raverave, and diswan kosim bisnis for brekdaon. Seknomoa, iu and olketa neiba bilong iu no savve peim bak olketa kaon bilong iufala. Olketa marit partner, pikinini, and pipol wea iufala kaon long olketa safa nao bikos long raverave fasin bilong wanfala man. Waswe, eni wei stap for stretem diswan? Yes! Wanfala rich man hem disaed for help. Hem luksavve long gud samting wea company hia duim. Hem garem feeling tu for planti wakman and famili bilong olketa. So hem arrange for peim datfala bigfala kaon bilong company and openem moa datfala factory. Wei for peim bak datfala kaon hem helpem planti wakman and famili bilong olketa and pipol wea givim kaon. Long sem wei, wei for peim bak kaon bilong Adam hem helpem planti million pipol.

Hu Nao Provaedem Ransom?

13, 14. (a) Long wanem wei nao Jehovah provaedem datfala ransom for olketa man? (b) Price bilong ransom hem go long hu, and why nao wei for peim ransom hem mas happen?

13 Jehovah nomoa savve provaedem “Pikinini Sheepsheep . . . wea aotem sin bilong evri pipol long disfala world.” (John 1:29) Bat God no sendem just eni angel nomoa for sevem olketa man. Hem sendem Datwan wea savve givim ansa evribit long challenge bilong Satan againstim olketa servant bilong Jehovah. Tru nao, Jehovah givim barava nambawan sakrifaes taem hem sendem only-born Son bilong hem, “datwan wea hem laekem tumas.” (Proverbs 8:30) Son bilong God willing for “lusim evri samting wea hem garem” long wei for lusim laef bilong hem long heven. (Philippians 2:7) Long mirakol wei, Jehovah putim laef bilong firstborn Son bilong hem long heven insaed long bele bilong wanfala young Jew girl wea nem bilong hem Mary. (Luke 1:27, 35) Taem hem wanfala man, nem bilong hem Jesus. Bat saed long law, olketa fit for kolem hem mek-tu Adam, bikos hem semsem evribit witim Adam. (1 Corinthians 15:45, 47) Dastawe Jesus savve offerim hemseleva olsem wanfala ransom sakrifaes for olketa man wea sin.

14 Price bilong datfala ransom bae go long hu? Psalm 49:7 sei olketa mas peim datfala ransom “long God.” Bat waswe, hem no Jehovah nao wea mekem arrangement for datfala ransom? Yes, bat diswan no daonem ransom olsem samting wea no spesol or wanfala samting wea no garem paoa or eni mining​—olsem for aotem selen from wanfala basket and givim go long narawan. Hem important for minim hao datfala ransom hem no wei for exchangem physical samting, bat hem wanfala arrangement wea fitim law. Taem hem peim datfala ransom, nomata hemseleva mas safa from diswan, Jehovah pruvim long barava strong wei hao hemseleva followim perfect justice bilong hemseleva.​—Genesis 22:7, 8, 11-13; Hebrews 11:17; James 1:17.

15. Why nao Jesus mas safa and dae?

15 Long spring season bilong 33 C.E., Jesus Christ willing for kasem barava hardfala samting wea lead go for hem peim datfala ransom. Hem letem pipol arrestim hem for reason wea no stret, judgem hem olsem hem guilty, and nilam hem long wanfala post for dae. Waswe, Jesus need for safa long barava big wei olsem? Yes, bikos kwestin abaotem faithful fasin bilong olketa servant bilong God mas kasem ansa. Tingim hao God no letem Herod for killim dae Jesus taem hem baby. (Matthew 2:13-18) Bat taem Jesus kamap full-grown man, hem fit for stand strong long olketa nogud attak bilong Satan and minim evribit olketa kwestin wea insaed long diswan. b Taem hem stap “faithful, no garem blame, holy, hem barava no olsem olketa wea sin” nomata pipol barava spoelem hem, Jesus pruvim evribit hao Jehovah garem olketa servant wea stap faithful nomata olketa kasem test. (Hebrews 7:26) Dastawe just bifor hem dae, Jesus feel hao hem win and singaot: “Mi duim finis evri samting wea iu askem mi for duim!”​—John 19:30.

Finisim Waka Bilong Hem for Aotem Sin

16, 17. (a) Hao nao Jesus go ahed for duim waka bilong hem for aotem sin? (b) Why nao Jesus mas kam “front long God for iumi”?

16 Jesus no finisim yet waka bilong hem for aotem sin. Long mek-thri day bihaen Jesus dae, Jehovah mekem hem laef bak from dae. (Acts 3:15; 10:40) Taem Jehovah duim disfala important samting, hem no just givim reward long Son bilong hem for faithful service, bat hem givim hem chance for duim waka bilong hem for aotem sin olsem Hae Priest bilong God. (Romans 1:4; 1 Corinthians 15:3-8) Aposol Paul explainim diswan olsem: “Taem Christ hem kam, hem hae priest . . . , hem go insaed datfala holy ples. Hem no tekem go blood bilong olketa goat or young buluka, bat hem tekem nao blood bilong hemseleva. Hem duim diswan wantaem nomoa and from datwan hem sevem iumi for olowe. Christ no go insaed wanfala holy ples wea man wakem, wea datwan piksarem datfala holy ples long heven. Nomoa, bat distaem hem barava go insaed long heven for hem savve go front long God for iumi.”​—Hebrews 9:11, 12, 24.

17 Christ no savve tekem really blood bilong hem go insaed long heven. (1 Corinthians 15:50) Bat, hem tekem samting wea datfala blood piksarem: price wea fitim law bilong perfect laef bilong hem. Then, front long God, hem offerim datfala laef wea hem peim olsem wanfala ransom for baem bak olketa man wea sin. Waswe, Jehovah acceptim datfala sakrifaes? Yes, and diswan showaot klia long Pentecost 33 C.E., taem holy spirit hem kam daon antap long samting olsem 120 disaepol long Jerusalem. (Acts 2:1-4) Nomata datwan barava spesol, ransom hem just start for givim olketa nambawan samting.

Olketa Gudfala Samting Bilong Ransom

18, 19. (a) Wanem tufala sekson nao bae kasem gudfala samting from wei for fren bak witim God wea kamap thru long blood bilong Christ? (b) For olketa bilong datfala “big crowd,” wanem nao samfala gud samting wea olketa kasem from ransom distaem and long future?

18 Long leta bilong hem for olketa long Colossae, Paul sei hao God wantem evri nara samting fren bak moa witim Hem thru long Christ taem hem mek peace thru long blood wea Jesus offerim long torture stake. Paul sei tu hao tufala difren sekson bae fren bak moa witim God, hem nao “evri samting long heven” and “evri samting long earth.” (Colossians 1:19, 20; Ephesians 1:10) Insaed long first grup hem 144,000 Christian wea garem hope for serve olsem olketa priest long heven and rul olsem king ovarem earth witim Christ Jesus. (Revelation 5:9, 10; 7:4; 14:1-3) Thru long sekson hia olketa gudfala samting bilong ransom bae isisi kasem olketa man wea obey insaed long wan thousand year.​—1 Corinthians 15:24-26; Revelation 20:6; 21:3, 4.

19 “Evri samting long earth” nao olketa man wea luk forward for kasem perfect laef insaed wanfala Paradaes long earth. Revelation 7:9-17 storyim olketa olsem “wanfala big crowd” wea bae laef thru long datfala “big trabol” wea bae kam. Bat olketa no need for weit go kasem datfala taem for enjoyim olketa gudfala samting bilong ransom. Olketa “wasim finis kaleko bilong olketa and mekem kamap white long blood bilong Lamb.” From olketa showimaot faith long ransom, distaem olketa kasem spiritual blessing from datfala loving arrangement. God lukim olketa olsem raeteous and olketa kamap fren bilong hem! (James 2:23) From disfala sakrifaes bilong Jesus, olketa “no hol bak for kam long throne bilong God wea hem kaen tumas.” (Hebrews 4:14-16) Taem olketa mekem mistek, olketa kasem trufala forgiveness. (Ephesians 1:7) Nomata olketa no perfect, conscience bilong olketa kamap klin. (Hebrews 9:9; 10:22; 1 Peter 3:21) So, wei for fren bak moa witim God hem no samting wea man hope for kasem long future, bat samting wea hem garem distaem! (2 Corinthians 5:19, 20) Long datfala Wan Thousand Year, olketa bae isisi “kamap free from wei for slave bilong sin and kasem datfala nambawan freedom olsem olketa pikinini bilong God.”​—Romans 8:21.

20. Hao nao wei for ting raonem ransom hem muvim iuseleva?

20 “Thankiu long God thru long Jesus Christ” for datfala ransom! (Romans 7:25) Hem simpol samting saed long principle, bat hem barava spesol long wei wea mekem iumi fulap witim respect and praise. (Romans 11:33) And taem iumi ting raonem witim wei for sei thankiu, ransom hia muvim heart bilong iumi, and mekem iumi kam moa klos long God bilong justice. Olsem man wea raetem psalm, iumi garem planti reason for praisem Jehovah olsem “man wea lovem raeteous fasin and justice.”​—Psalm 33:5.

a Adam and Eve no savve kasem help bilong datfala ransom. Law Bilong Moses talem disfala principle abaotem wanfala man wea min for killim dae narawan: “Iufala mas no tekem eni ransom for laef bilong datfala man wea murder wea hem fit for dae.” (Numbers 35:31) Yes, Adam and Eve fit for dae bikos tufala willing and min for disobeyim God. From datwan tufala lusim hope bilong tufala for kasem laef olowe.

b For balancem sin bilong Adam, Jesus mas dae, no olsem perfect pikinini, bat olsem perfect man. Remember, Adam hem min for sin, hem duim nomata hem savve hao datwan barava rong and samting bae kamaot from datwan. So for kamap “lastfala Adam” and kavarem datfala sin, Jesus mas chus—olsem man witim full savve—for keepim faithful fasin bilong hem long Jehovah. (1 Corinthians 15:45, 47) So full laef bilong hem—tugeta witim dae bilong hem olsem sakrifaes—hem “wanfala wei bilong justice.”​—Romans 5:18, 19.