Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 8

Paoa for Mekem Samting Kam Bak Moa​—Jehovah “Mekem Evri Samting Kamap Niu”

Paoa for Mekem Samting Kam Bak Moa​—Jehovah “Mekem Evri Samting Kamap Niu”

1, 2. Wanem nao olketa problem wea affectim olketa man distaem, and hao nao olketa samting hia affectim iumi?

 DOLE bilong wanfala pikinini hem lus or brek so hem krae big. Krae hia muvim heart bilong iumi! Bat waswe, enitaem iu lukim feis bilong wanfala pikinini hem change taem dadi or mami fixim or faendem samting wea lus? For dadi or mami, maet hem isi nomoa for faendem or for fixim datfala dole. Bat datfala pikinini hem hapi fogud and sapraes. Samting wea luk olsem hem no savve gud bak moa hem kamap gud nao!

2 Jehovah, wea hem best Dadi, garem paoa for mekem olketa samting wea olketa pikinini bilong hem long earth tingse hem no wei nao, for kamap gud moa. Bat iumi no story abaotem dole nomoa. Long distaem wea ‘laef hem barava difren and hard tumas,’ iumi mas deal witim olketa samting wea moa serious. (2 Timothy 3:1-5) Olketa samting wea pipol barava tinghae long hem hem isi for lus, olsem haos, samting man ownim, waka for selen, and health tu. Maet iumi feel nogud tu long wei wea pipol spoelem environment and samting wea kamaot from datwan, olsem wei wea planti animal and samting wea laef no stap nao. Bat, samting wea barava affectim iumi winim eni nara samting hem wei wea samwan wea iumi lovem hem dae. Olketa feeling for missim hem and no garem hope savve big tumas.​—2 Samuel 18:33.

3. Wanem hope wea givim comfort nao stap long Acts 3:21, and Jehovah bae fulfillim thru long wanem?

3 So, iumi kasem comfort taem iumi lane abaotem paoa bilong Jehovah for mekem samting kam bak moa! Bae iumi lukim staka samting wea God bae mekem kam bak moa for olketa pikinini bilong hem long earth. Tru nao, Bible showimaot hao purpose bilong Jehovah hem for “mekem evri samting kam bak moa.” (Acts 3:21) For duim diswan, Jehovah bae iusim Messiah Kingdom, wea Son bilong hem Jesus Christ rulim. Evri samting pruvim disfala Kingdom hem start for rul long heven long 1914. a (Matthew 24:3-14) Wanem nao bae kam bak moa? Iumi bae lukluk long samfala nambawan wei wea Jehovah mekem samting kamap gud moa. Wanfala nao iumi lukim distaem and hem affectim iumi. Olketa narawan bae happen long bigfala wei long future.

Klin Worship Kam Bak Moa

4, 5. Wanem nao happen long pipol bilong God long 607 B.C.E., and wanem hope nao Jehovah givim long olketa?

4 Wanfala samting wea Jehovah mekem kam bak finis hem klin worship. For savve wanem nao diswan hem minim, iumi lukluk lelebet long history bilong kingdom bilong Judah. Taem iumi duim olsem iumi bae luksavve hao Jehovah iusim paoa bilong hem for mekem samting kam bak moa.​—Romans 15:4.

5 Tingim feeling bilong olketa faithful Jew long 607 B.C.E. taem Jerusalem hem distroe. Taon wea olketa lovem hem distroe, olketa brekem daon evri wall. Samting wea moa worse, nambawan temple wea Solomon buildim, datfala only ples bilong klin worship bilong Jehovah long full earth, hem pisis nao. (Psalm 79:1) Olketa wea stap laef go olsem prisoner long Babylon, and hom bilong olketa kamap ples wea olketa wild animal stap. (Jeremiah 9:11) Long lukluk bilong man, hem olsem evri samting lus nao. (Psalm 137:1) Bat Jehovah, wea talem longtaem finis hao hem bae distroe, givim hope for wanfala taem long future wea evri samting bae kamap gud bak moa.

6-8. (a) Wanem theme nao kamap planti taem insaed raeting bilong olketa Hebrew profet, and hao nao olketa profesi hia fulfill firstaem? (b) Long taem bilong iumi, hao nao plande profesi abaotem wei for kam bak moa hem fulfill long pipol bilong God?

6 Tru nao, wei for mekem samting kam bak moa hem wanfala theme wea stap planti taem long raeting bilong olketa Hebrew profet. b Thru long olketa, Jehovah promisim wanfala land wea kamap gud moa wea pipol go stap moa insaed, wea kaikai savve grow, wild animal no stap and enemy no attak. Hem storyim datfala land wea kamap niu moa olsem wanfala really paradaes! (Isaiah 65:25; Ezekiel 34:25; 36:35) Winim evri samting, klin worship bae kamap moa, and bae olketa buildim moa datfala temple. (Micah 4:1-5) Olketa profesi hia givim olketa Jew hope, and helpem olketa for go ahed strong long 70-year wea olketa prisoner long Babylon.

7 Gogo, hem kasem taem for evri samting kam bak moa. Olketa Jew go free from Babylon and go bak long Jerusalem and buildim moa temple bilong Jehovah long there. (Ezra 1:1, 2) Taem olketa go ahed for followim klin worship, Jehovah blessim olketa and mekem kaikai for grow gud. Hem protectim olketa from enemy and from olketa wild animal wea stap long land hia for planti year. Olketa hapi tumas long paoa bilong Jehovah for mekem samting kam bak moa! Bat olketa samting hia piksarem firstfala and smolfala wei wea olketa profesi abaotem wei for mekem samting kam bak moa fulfill. Bigfala wei for olketa hia fulfill bae happen long “lastfala part bilong olketa day,” long taem bilong iumi, taem datfala Son bilong King David sidaon long throne.​—Isaiah 2:2-4; 9:6, 7.

8 No longtaem bihaen Jesus kamap king insaed Kingdom long heven long 1914, hem duim samting saed long spiritual need bilong faithful pipol bilong God long earth. Long sem wei wea Cyrus bilong Persia mekem remnant bilong olketa Jew kamap free from Babylon long 537 B.C.E., Jesus mekem wanfala remnant bilong olketa spiritual Jew—olketa follower bilong hem—kamap free from paoa bilong Babylon distaem, world rul bilong giaman religion. (Revelation 18:1-5; Romans 2:29) Start long 1919, klin worship hem kam bak moa long stretfala ples bilong hem insaed laef bilong olketa tru Christian. (Malachi 3:1-5) From datfala taem, pipol bilong Jehovah worshipim hem insaed spiritual temple bilong hem wea hem klinim—arrangement bilong God for klin worship. Why nao datwan important distaem?

Mekem Spiritual Samting Kam Bak Moa​—Why Hem Important

9. Bihaen olketa aposol dae, wanem nao olketa church bilong Christendom duim saed long worship bilong God, bat wanem nao Jehovah duim long taem bilong iumi?

9 Iumi lukluk firstaem long history bilong diswan. Olketa Christian long first century enjoyim planti spiritual blessing. Bat Jesus and olketa aposol sei tru worship bae kamap dirty and lus. (Matthew 13:24-30; Acts 20:29, 30) Bihaen olketa aposol dae, Christendom kamap. Olketa bigman bilong hem acceptim olketa heathen teaching and kastom. Olketa mekem hem hard tumas for pipol go long God taem olketa sei hem wanfala Trinity wea man no savve minim, and teachim pipol for konfes long olketa priest and for prea long Mary and olketa difren “saint” and no long Jehovah. So bihaen planti year wea olketa followim wei olsem wea no stret, wanem nao Jehovah duim? Distaem—insaed wanfala world wea fulap witim giaman religion and barava nogud fasin wea no followim God—hem duim samting for mekem klin worship kam bak moa! Iumi barava fit for sei disfala wei for mekem samting kam bak moa hem wanfala important samting winim olketa nara samting long distaem.

10, 11. (a) Wanem nao tufala part bilong datfala spiritual paradaes, and hao nao diswan affectim iu? (b) Jehovah hem hipimap wanem kaen pipol insaed long datfala spiritual paradaes, and olketa bae garem privilege for lukim wanem?

10 Diswan minim olketa tru Christian distaem stap insaed long spiritual paradaes wea hem gohed for impruv distaem. Wanem nao insaed disfala paradaes? Tufala main samting. First wan hem klin wei for worshipim tru God, Jehovah. Hem blessim iumi witim wanfala wei for worship wea no eni laea teaching or wei for twistim truth hem insaed. Hem blessim iumi witim spiritual kaikai. Diswan mekem iumi fit for lane abaotem Father bilong iumi long heven, mekem hem hapi, and kam klos long hem. (John 4:24) Pipol nao join witim mek-tu part bilong datfala spiritual paradaes. Olsem Isaiah talem finis, “long lastfala part bilong olketa day,” Jehovah teachim wei bilong peace long olketa wea worshipim hem. Hem aotem wei for faet midolwan long iumi. Nomata iumi no perfect, hem helpem iumi for werem “niu fasin.” Hem blessim hard waka bilong iumi long wei for givim holy spirit bilong hem, wea mekem iumi garem olketa nambawan frut bilong hem. (Ephesians 4:22-24; Galatians 5:22, 23) Taem iu letem spirit bilong God leadim iu, iu barava part long datfala spiritual paradaes.

11 Jehovah hem hipimap insaed disfala spiritual paradaes pipol wea hem lovem—olketa wea lovem hem, wea lovem peace, and wea “luksavve long spiritual need bilong olketa.” (Matthew 5:3) Pipol olsem bae kasem privilege for lukim narafala wei for mekem samting kam bak moa wea bae barava spesol—taem olketa man and full earth kamap gud moa.

“Lukim! Mi Bae Mekem Evri Samting Kamap Niu”

12, 13. (a) Why nao olketa profesi saed long wei for mekem samting kam bak moa bae fulfill long nara wei? (b) Wanem nao purpose bilong Jehovah wea hem talem long Eden, and why nao diswan givim iumi hope for future?

12 Planti profesi abaotem wei for kamap niu hem no just minim wei for kamap niu long spiritual saed nomoa. Olsem example, Isaiah raet abaotem wanfala taem wea olketa wea sik, cripple, blind, and earpas bae kasem healing and wei for dae tu bae finis for olowe. (Isaiah 25:8; 35:1-7) Olketa promis olsem no fulfill long really wei long Israel bifor. And nomata iumi lukim olketa promis hia fulfill long spiritual wei distaem, strongfala pruv showimaot olketa hia bae fulfill evribit long physical wei long future. Hao nao iumi savve long datwan?

13 Long Eden, Jehovah talemaot klia purpose bilong hem for earth: Wanfala hapi and healthy famili bilong olketa man wea garem wan mind nao bae stap insaed. Firstfala man and woman garem assignment for lukaftarem earth and evri animal insaed, for mekem full earth kamap wanfala paradaes. (Genesis 1:28) Datwan hem difren tumas from living distaem. Nomata olsem, iumi savve sure hao olketa purpose bilong Jehovah nating savve fail. (Isaiah 55:10, 11) From hem nao Messiah King wea Jehovah appointim, Jesus bae mekem disfala Paradaes kamap long full earth.​—Luke 23:43.

14, 15. (a) Hao nao Jehovah bae mekem “evri samting niu”? (b) Laef long Paradaes bae hao, and wanem part long datwan nao hem gud tumas long iu?

14 Tingim taem disfala full earth bae kamap wanfala Paradaes! Jehovah sei olsem abaotem datfala taem: “Mi wakem evri niu samting.” (Revelation 21:5) Tingim wanem bae kamaot from diswan. Bihaen Jehovah finis for iusim paoa bilong hem for distroem disfala wicked system, “niu heven and niu earth” bae stap. Datwan minim wanfala niu gavman bae rul from heven ovarem wanfala niu earth wea pipol wea lovem Jehovah and duim will bilong hem bae stap insaed. (2 Peter 3:13) Satan, and olketa demon bilong hem, bae no savve duim eniting. (Revelation 20:3) Bihaen planti thousand year, bae diswan firstaem for olketa man free from wei wea Satan pullim man for raverave, garem heit and nogud fasin. Diswan bae mekem iumi hapi tumas.

15 Long datfala taem nao bae iumi lukaftarem disfala earth olsem olketa man shud duim firstaem. Earth seleva garem natural paoa for mekem samting gud bak moa. Olketa lake and river wea dirty savve klinim olketa seleva sapos samting wea mekem olketa kamap dirty hem finis; land wea war spoelem savve gud bak moa sapos olketa war stop. Hem bae gud tumas for waka tugeta witim olketa natural law bilong earth, for mekem hem kamap wanfala garden, wanfala Eden evriwea long world wea garem planti difren plant and animal! Winim wei for distroem olketa animal and plant, olketa man bae stap long peace witim full creation long earth. Olketa pikinini tu bae no fraetem olketa wild animal.​—Isaiah 9:6, 7; 11:1-9.

16. Long Paradaes, each faithful man bae kasem wanem wei for kamap gud moa?

16 Iumi seleva tu bae kamap gud moa. Bihaen Armageddon, olketa wea stap laef bae lukim healing kamap evriwea long world. Olsem hem duim taem hem stap long earth, Jesus bae iusim paoa wea God givim hem for mekem olketa blind pipol lukluk, olketa wea earpas herem samting, and olketa wea cripple and wik garem gudfala health. (Matthew 15:30) Olketa olo bae hapi tumas for garem strong and kamap healthy olsem olketa young wan. (Job 33:25) Olketa wrinkle bae finis, leg wea nogud bae gud bak, and masol bae garem strong paoa moa. Evri faithful man bae feelim hao olketa samting bilong sin and wei for no perfect bae isisi finis. Iumi bae thankiu long Jehovah God for nambawan paoa bilong hem for mekem samting kamap gud moa! Distaem bae iumi storyim wanfala nambawan part bilong disfala taem for mekem samting kam bak gud moa.

Olketa wea Dae Laef Bak Moa

17, 18. (a) Why nao Jesus givim strongfala kaonsel long olketa Sadducee? (b) Wanem nao muvim Elijah for askem Jehovah for duim wanfala resurrection?

17 Long first century C.E., samfala bigman bilong religion, olketa Sadducee, no biliv long resurrection. Jesus givim disfala strongfala kaonsel long olketa: “Tingting bilong iufala hem no stret bikos iufala no savve long olketa Holy Raeting and paoa bilong God.” (Matthew 22:29) Tru nao, Bible showimaot Jehovah garem paoa for duim datwan. Hao?

18 Tingim samting wea happen long taem bilong Elijah. Wanfala widow woman holem body bilong only pikinini bilong hem. Boy hia hem dae. Profet Elijah, wea stap long haos bilong datfala widow, hem masbi seke long diswan. No longtaem bifor, hem sevem disfala pikinini from wei for dae from hangre. Luk olsem Elijah maet garem klos feeling for datfala smol boy. Mami hia hem barava sorre fogud. Disfala boy nao only wan wea mekem hem ting bak long hasband bilong hem wea dae finis. Hem hope disfala son bae keepim hem taem hem olo. Datfala widow woman feel nogud tumas from hem tingse maet hem kasem panis for wanfala rong samting wea hem duim bifor. Elijah hem no laek for lukim woman hia go ahed for safa. Hem tekem datfala dead body from datfala mami, karem go ap long rum bilong hem, and askem Jehovah God for mekem soul, wea hem nao laef bilong datfala pikinini for kam bak.​—1 Kings 17:8-21.

19, 20. (a) Hao nao Abraham showimaot hem garem faith long paoa bilong Jehovah for mekem man laef bak moa, and wanem nao faondeson for faith hia? (b) Hao nao Jehovah givim reward long Elijah for faith bilong hem?

19 Elijah hem no first man for biliv long resurrection. Planti handred year bifor taem bilong hem, Abraham bilivim hao Jehovah garem paoa for mekem man laef bak moa—and hem garem gudfala reason for biliv olsem. Taem Abraham hem 100 year and Sarah hem 90 year, Jehovah mekem tufala fit for garem pikinini, and long mirakol wei Sarah bornem wanfala son. (Genesis 17:17; 21:2, 3) Bihaen, taem datfala boy growap big, Jehovah askem Abraham for sakrifaesim son bilong hem. Abraham showimaot faith, hem luksavve Jehovah savve mekem Isaac laef bak moa. (Hebrews 11:17-19) From Abraham garem strongfala faith olsem, bifor hem go ap long datfala maunten for offerim son, hem talem olketa servant bilong hem dat hem and Isaac bae kam bak tugeta.​—Genesis 22:5.

“Lukim, son bilong iu hem laef nao”!

20 Jehovah sevem Isaac, so hem no need for resurrectim hem long datfala taem. Bat long taem bilong Elijah, son bilong widow woman hia hem dae finis—bat for lelebet taem nomoa. Jehovah rewardim faith bilong datfala profet taem hem resurrectim datfala pikinini! Then Elijah givim go boy hia long mami bilong hem and talem disfala toktok wea hard for mami hia forgetim: “Lukim, son bilong iu hem laef nao”!​—1 Kings 17:22-24.

21, 22. (a) Wanem nao purpose bilong olketa resurrection wea Bible storyim? (b) Long Paradaes, hu nao bae kasem resurrection, and hu nao bae duim?

21 So diswan hem firstaem insaed record bilong Bible wea iumi lukim Jehovah iusim paoa bilong hem for mekem samwan laef bak moa. Bihaen, Jehovah givim paoa long Elisha, Jesus, Paul, and Peter for resurrectim samfala wea dae finis. Bat gogo, olketa hia wea resurrect olketa dae moa. Nomata olsem, olketa story olsem insaed long Bible showim long nambawan wei wanem bae happen long future.

22 Long Paradaes, Jesus bae fulfillim waka bilong hem olsem datfala “resurrection and laef.” (John 11:25) Hem bae resurrectim planti million pipol, and givim olketa chance for laef olowe insaed Paradaes long earth. (John 5:28, 29) Tingim wei for meetim moa olketa fren and relative wea dae for longtaem finis, taem evriwan hapi and holem each other! Evriwan bae praisem Jehovah from paoa bilong hem for mekem samting kam bak moa.

23. Wanem nao barava bigfala wei wea Jehovah showimaot paoa wea winim eni narataem, and hao nao diswan mekem iumi sure long hope bilong iumi for future?

23 Jehovah hem givim barava strongfala promis hao kaen hope olsem bae kamap tru. Long taem hem resurrectim Son bilong hem olsem wanfala maeti spirit wea mek-tu long hemseleva, paoa bilong Jehovah showaot long wei wea winim eni narataem. Bihaen Jesus resurrect finis hem showim hemseleva long planti handred pipol. (1 Corinthians 15:5, 6) Nomata for pipol wea garem fasin for daot, diswan hem shud inaf pruv. Jehovah hem garem paoa for mekem man laef bak moa.

24. Why nao iumi savve sure Jehovah bae resurrectim olketa wea dae finis, and wanem hope nao each wan long iumi savve garem?

24 Jehovah hem no just garem paoa for mekem olketa wea dae finis for laef bak bat hem want for duim datwan. Holy spirit muvim faithful man Job for sei Jehovah wantem tumas for mekem olketa wea dae for laef bak moa. (Job 14:15) Waswe, diswan no muvim iumi for want for kam klos long God bilong iumi wea laek tumas for iusim paoa bilong hem long loving wei olsem? Remember tu, hao resurrection hem wanfala part nomoa long bigfala waka wea Jehovah bae duim for mekem olketa samting kam bak moa. Taem iu go ahed for kakam moa klos long hem, no lusim datfala spesol hope for stap laef taem Jehovah “mekem evri samting kamap niu.”​—Revelation 21:5.

a Wei for “mekem evri samting kam bak moa” hem start taem samwan from laen bilong faithful King David hem rul long datfala Messiah Kingdom. Jehovah promisim David dat wanfala king from laen bilong hem bae rul for olowe. (Psalm 89:35-37) Bat bihaen Babylon hem distroem Jerusalem long 607 B.C.E., no eni man wea kam from laen bilong David hem rul long throne bilong God. Jesus, wea born long earth from laen bilong David, hem nao kamap datfala King wea God promisim, taem hem kasem throne long heven.

b Olsem example, Moses, Isaiah, Jeremiah, Ezekiel, Hosea, Joel, Amos, Obadiah, Micah, and Zephaniah storyim disfala theme.