Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 18

Wisdom Insaed Word Bilong God

Wisdom Insaed Word Bilong God

1, 2. Wanem “leta” nao Jehovah raetem for iumi, and why nao hem duim olsem?

 WASWE, iu rememberim taem wea iu kasem wanfala leta from samwan wea iu lovem wea stap farawe? For kasem leta from klos fren wea lovem iumi hem wanfala samting wea mekem iumi feel gud tumas. Iumi hapi tumas for herem hao nao hem, samting wea kasem hem, and olketa plan bilong hem. Kaen wei for story olsem hem mekem iumi feel klos long olketa wea iumi lovem, nomata olketa stap farawe.

2 So waswe, eni samting fit for mekem iumi moa hapi winim wei for kasem wanfala message from God wea iumi lovem? Hem olsem Jehovah raetem wanfala “leta” long iumi​—Bible, Word bilong hem. Insaed hem talem iumi hu nao hem, wanem nao hem duim, wanem nao purpose bilong hem, and planti samting moa. Jehovah givim iumi Word bilong hem bikos hem laekem iumi for kam klos long hem. God bilong iumi wea wise evribit chusim best wei for story long iumi. Barava bigfala wisdom stap insaed wei wea olketa raetem Bible and information wea insaed long hem.

Why Nao God Givim Toktok Bilong Hem Thru Long Raeting?

3. Long wanem wei nao Jehovah givim datfala Law long Moses?

3 Samfala maet ting, ‘Why nao Jehovah no iusim wei wea moa spesol—olsem, wanfala voice from heven—for story witim olketa man?’ For tok stret, samfala taem Jehovah story from heven thru long olketa angel. Example nao taem hem givim Law long Israel. (Galatians 3:19) Datfala voice from heven barava mekem man fraet—olketa Israelite fraet fogud dastawe olketa askem Jehovah for no story witim olketa long wei olsem bat for story thru long Moses. (Exodus 20:18-20) So God talem long Moses evri word long datfala Law wea garem winim 600 part.

4. Explainim why nao wei for pasim go toktok hem no gudfala wei for talem olketa law bilong God.

4 Bat, waswe sapos hem no raetem datfala Law? Waswe, Moses bae fit for rememberim evri word bilong datfala Law and talem long stretfala wei long datfala full nation? Waswe olketa genereson bihaen? Waswe, bae olketa herem nomoa datfala law from samwan wea just talem long olketa? Hard for olketa trustim law bilong God wea olketa pasim kam thru long toktok. Tingim wanem bae happen sapos iu pasim go wanfala story from wanfala man go long narawan, then go long narawan and go ahed olsem. Bae gogo story wea last man herem bae barava difren from story wea first man herem. Olketa word bilong Law bilong God hem no stap long danger from wei for change olsem.

5, 6. Wanem nao Jehovah talem Moses for duim witim toktok bilong Hem, and why nao hem gud samting for iumi garem Word bilong Jehovah wea olketa raetem?

5 Taem Jehovah chus for olketa raetem toktok bilong hem, datwan hem wise samting. Hem talem disfala instruction long Moses: “Raetem olketa toktok hia bikos mi mekem covenant witim iu and witim Israel followim olketa toktok hia.” (Exodus 34:27) Datwan nao hem start bilong taem for raetem Bible, long 1513 B.C.E. Insaed long next 1,610 year, Jehovah planti taem givim olketa message long planti difren wei long samting olsem 40 man wea raetem Bible. (Hebrews 1:1) Long datfala taem, olketa man wea loyal for copyim raeting careful tumas for mekem olketa stretfala copy bilong olketa Scripture.​—Ezra 7:6; Psalm 45:1.

6 Jehovah barava blessim iumi long wei wea hem raet long iumi. Waswe, enitaem iu kasem wanfala leta wea hem barava spesol—maet bikos hem givim iu bigfala comfort—and iu keepim for readim planti taem bihaen? Diswan hem semsem witim “leta” bilong Jehovah for iumi. Bikos Jehovah raetem toktok bilong hem, iumi fit for readim evritaem and ting raonem samting wea hem talem. (Psalm 1:2) Iumi savve kasem comfort from olketa Scripture long enitaem wea iumi needim.​—Romans 15:4.

Why Nao Hem Iusim Olketa Man for Raetem?

7. Hao nao wisdom bilong Jehovah showaot long wei wea hem iusim olketa man for raetem Bible?

7 Jehovah showimaot wisdom bilong hem taem hem iusim olketa man for raetem Word bilong hem. Tingim diswan: Sapos Jehovah iusim olketa angel for raetem Bible, waswe, bae hem muvim heart bilong iumi? Hem tru, olketa angel fit for story abaotem Jehovah from samting wea olketa lukim long heven, talemaot wei wea olketa worshipim hem, and story abaotem olketa faithful servant bilong God. Bat waswe, bae iumi fit for minim tingting bilong olketa angel wea perfect, wea savve, living, and strong bilong olketa barava hae winim iumi?​—Hebrews 2:6, 7.

8. Long wanem wei nao olketa man wea raetem Bible free for iusim tingting bilong olketa seleva? (Lukim tu footnote.)

8 From hem iusim olketa man for raetem Bible, Jehovah givim datfala samting wea iumi barava needim—wanfala record wea “kam from God” bat still fitim olketa man. (2 Timothy 3:16) Hao nao hem duim diswan? Planti taem, hem letem olketa man wea raet for iusim tingting bilong olketa seleva for chusim “olketa naesfala toktok” and for raetem olketa “stretfala toktok bilong truth.” (Ecclesiastes 12:10, 11) Datwan nao reason why wei wea olketa raetem each Bible buk hem difren; olketa raeting showimaot living and fasin bilong olketa man wanwan wea raet. a Nomata olsem, “holy spirit nao leadim olketa man for talemaot toktok wea kam from God.” (2 Peter 1:21) So, samting wea olketa raetem hem really “word bilong God.”​—1 Thessalonians 2:13.

“Evri [Scripture] kam from God”

9, 10. Why nao wei for iusim olketa man for raet mekem Bible garem feeling and hem savve kasem heart?

9 Wei wea olketa man nao raetem Bible hem mekem Bible garem moa feeling and kasem heart bilong pipol. Olketa man wea raet garem olketa feeling wea semsem olsem iumi. From olketa no perfect, olketa feisim olketa hevi wea semsem olsem iumi. Samfala taem, spirit bilong Jehovah muvim olketa for raet abaotem olketa feeling bilong olketa seleva and hard samting wea olketa kasem. (2 Corinthians 12:7-10) So olketa raetem story from hem samting wea happen long olketa, wea no eni angel fit for duim.

10 Olsem example, tingim King David bilong Israel. Bihaen hem duim bigfala sin, David raetem wanfala psalm wea hem talemaot evri feeling insaed long heart bilong hem, taem hem begim God for forgivim hem. Hem raet olsem: “Klinim mi from sin bilong mi. From mi savve long olketa rong bilong mi, and sin bilong mi stap front long mi evritaem. Lukim! Mi born kam witim sin, and taem mi start for grow insaed lo bele bilong mami, mi sin finis. No torowem mi awe from iu; and no tekem holy spirit bilong iu awe from mi. Olketa sakrifaes wea mekem God hapi hem kam from man wea sorre tumas and wea heart bilong hem brek and pisis, O God, iu bae no rejectim.” (Psalm 51:2, 3, 5, 11, 17) Waswe iu feelim tu bigfala sorre bilong man wea raetem toktok hia? Waswe, eniwan wea no kasem diswan savve talemaot kaen toktok olsem wea kam from heart?

Why Nao Hem Buk Abaotem Pipol?

11. Wanem kaen samting wea really happen nao stap insaed Bible for “teachim iumi”?

11 Nara samting tu mekem Bible savve muvim iumi. Staka story insaed hem abaotem pipol—really pipol—olketa wea servem God and olketa wea no servem hem. Iumi read abaotem samting wea olketa kasem, olketa hard taem, and gudfala taem. Iumi lukim samting wea kamaot from wanem olketa chusim long laef. Olketa story hia for “teachim iumi.” (Romans 15:4) Thru long olketa story hia wea really happen, Jehovah teach long wei wea muvim heart bilong iumi. Tingim samfala example.

12. Olketa story bilong Bible abaotem olketa man wea no faithful helpem iumi long wanem wei?

12 Bible story abaotem olketa man wea no faithful, samfala wea wicked tu, and samting wea kasem olketa. Long olketa story hia, iumi lukim living wea showimaot nogud fasin, and diswan mekem hem moa isi for iumi luksavve. Olsem example, no eni komand for no brekem loyal fasin hem moa strong winim datfala story hao Judas brekem loyal fasin taem hem followim nogud plan for givim Jesus go long olketa enemy! (Matthew 26:14-16, 46-50; 27:3-10) Olketa story olsem diswan muvim heart bilong iumi long bigfala wei, and mekem iumi luksavve and rejectim olketa nogud fasin.

13. Hao nao Bible helpem iumi for minim olketa gud fasin?

13 Bible story tu abaotem planti faithful servant bilong God. Iumi read abaotem love and loyal fasin bilong olketa. Iumi lukim olketa example bilong olketa fasin wea iumi need for mekem grow for kam moa klos long God. Olsem example, tingim faith. Bible story abaotem faith and talem hao iumi mas garem datwan sapos iumi want for mekem God hapi. (Hebrews 11:1, 6) Bat Bible storyim tu olketa kliafala example bilong wei for showimaot faith. Tingim faith wea Abraham showimaot taem hem trae for offerim Isaac. (Genesis, chapter 22; Hebrews 11:17-19) Datfala story hem mekem datfala word “faith” garem moa mining and hem moa isi for iumi minim tu. Jehovah wise tumas taem hem no just kaonselem iumi for mekem grow olketa gudfala fasin bat givim tu olketa example wea showimaot olketa fasin hia!

14, 15. Wanem nao Bible talem iumi abaotem wanfala woman wea kam long temple, and wanem nao iumi lanem abaotem Jehovah from disfala story?

14 Planti taem olketa laef story insaed Bible teachim iumi samting abaotem wanem kaen person nao Jehovah. Tingim wanem iumi readim abaotem wanfala woman wea Jesus lukim long temple. Taem Jesus sidaon klosap long box for putim selen, hem lukim pipol givim contribution bilong olketa. Planti rich man kam and “givim lelebet nomoa long staka selen wea olketa garem.” Bat Jesus lukluk strong long wanfala poor widow. Present bilong hem nao “tufala coin” wea smol nomoa wea kost bilong tufala smol tumas. b Hem nao last selen wea hem garem. Jesus, wea showimaot tingting bilong Jehovah long perfect wei, sei olsem: “Selen wea disfala widow woman givim, hem barava winim nao selen wea evri narawan givim.” Toktok hia showimaot datfala woman givim moa samting winim wanem evriwan givim.​—Mark 12:41-44; Luke 21:1-4; John 8:28.

15 Wanem disfala widow woman duim hem mas garem bigfala mining from nomata staka pipol kam long temple datfala day, disfala widow woman nomoa Bible story abaotem. Thru long disfala example, Jehovah showim iumi hao hem wanfala God wea garem fasin for tinghae. Hem hapi for acceptim olketa present wea man givim witim full soul, and hem no markem olketa present hia witim samting wea nara pipol givim. Jehovah barava iusim best wei for teachim iumi disfala nambawan truth!

Samting wea No Stap Insaed Bible

16, 17. Hao nao wisdom bilong Jehovah hem showaot tu long information wea hem chus for no putim insaed Word bilong hem?

16 Taem iu raetem wanfala leta long samwan wea iu lovem, hem hard for iu raetem evri samting insaed. So iu iusim gudfala tingting for chusim samting wea iu raetem. Olsem tu, Jehovah chus for raetem nomoa long Word bilong hem olketa story abaotem samfala man and samfala samting wea happen. Bat long olketa story hia, Bible no evritaem talem evri information. (John 21:25) Olsem example, taem Bible story abaotem judgment bilong God, datfala information maet no givim ansa long evri kwestin wea iumi garem. Wisdom bilong Jehovah hem showaot tu long samting wea hem chus for no putim insaed Word bilong hem. Hao nao olsem?

17 Wei wea olketa raetem Bible hem testim wanem nao insaed heart bilong iumi. Hebrews 4:12 sei: “Toktok [or, message] bilong God hem laef and hem garem paoa and hem sharp winim sword wea sharp long tufala saed. From hem savve kat go deep insaed long man, hem savve showim wanem hem insaed long man and showim aotsaed bilong hem tu . . . and hem luksavve tu long tingting bilong hem, and samting wea heart hem laekem.” Message bilong Bible hem go deep, for showimaot trufala tingting and samting wea muvim iumi. Olketa wea readim and kwiktaem tok againstim insaed heart bilong olketa, isi for stambol bikos olketa story hia no garem inaf information for mekem olketa satisfae. Olketa wea ting olsem, maet kwestinim tu sapos Jehovah hem really loving, wise, and followim justice.

18, 19. (a) Why nao iumi shud no feel nogud sapos wanfala story long Bible hem mekem iumi garem olketa kwestin wea iumi no savve stretawe kasem ansa? (b) Wanem nao man need for garem for minim Word bilong God, and hao nao diswan pruvim bigfala wisdom bilong Jehovah?

18 Long narasaed, taem iumi studyim gud Bible witim honest heart, iumi lane abaotem Jehovah fitim wei wea full Bible story abaotem hem. So, iumi no feel nogud sapos wanfala story mekem iumi garem samfala kwestin wea iumi no savve stretawe faendem ansa. Iumi luksavve hao taem iumi studyim Bible, nomata iumi no savve long evriting abaotem Jehovah, isisi iumi lane abaotem wanem kaen God nao Jehovah, and wanfala klia piksa bae showaot. Nomata sapos iumi no firstaem minim wanfala story or lukim hao nao datwan hem fitim fasin bilong God, wei wea iumi studyim Bible teachim iumi inaf samting abaotem Jehovah for savve hem wanfala God wea evritaem showimaot love, and followim justice.

19 So, for minim Word bilong God, iumi mas readim and studyim witim honest heart and tingting wea no judge kwiktaem. Waswe, diswan hem pruvim bigfala wisdom bilong Jehovah? Olketa kleva man savve raetem olketa buk wea “olketa wea wise” and garem bigfala savve nomoa fit for minim. Bat for raetem wanfala buk wea pipol wea garem stretfala feeling long heart nomoa savve minim—datwan hem needim wisdom bilong God!​—Matthew 11:25.

Wanfala Buk Bilong “Wisdom wea Helpem Man”

20. Why nao Jehovah nomoa savve talem iumi best wei bilong living, and wanem nao Bible talem wea savve helpem iumi?

20 Insaed Word bilong hem, Jehovah talem iumi best wei bilong living. Olsem Creator, hem savve long evri need bilong iumi winim iumiseleva. And olketa main need bilong man—olsem wei for faendem love, for hapi, and for garem gudfala wei for fren—hem nating change. Bible garem planti “wisdom wea helpem man” for followim living wea garem purpose. (Proverbs 2:7) Each sekson bilong disfala study buk hem garem wanfala chapter wea showimaot hao iumi savve followim wise kaonsel bilong Bible, bat distaem iumi bae lukluk long wanfala example nomoa.

21-23. Wanem wise kaonsel nao savve helpem iumi for stap klia long wei for keepim kros and wei for feel nogud?

21 Waswe, iu lukim hao pipol wea keepim kros and wei for feel nogud olketa planti taem gogo spoelem olketa seleva? Wei for keepim kros hem wanfala bigfala hevi for karem long living. Taem iumi keepim datwan, hem fulimap tingting, aotem peace, and killim dae hapi bilong iumi. Olketa scientist wea studyim diswan sei wei for keepim kros hem mekem man savve kasem sik long heart and planti nara nogud sik. Longfala taem bifor olketa scientist studyim diswan, Bible talem disfala wise toktok: “Let go long kros and lusim bigfala kros.” (Psalm 37:8) Bat hao nao iumi savve duim datwan?

22 Word bilong God givim disfala wise kaonsel: “Fasin bilong man for luksavve barava katem daon kros bilong hem, and wei for no tingim rong wea narawan duim hem samting wea luk naes.” (Proverbs 19:11) Fasin for luksavve hem wei for luk deep insaed long samting, winim wei for just lukluk long wanem hem isi for lukim. Fasin for luksavve mekem wei for minim samting hem grow, bikos hem helpem iumi for luksavve why nara man talem or duim samting. Wei for minim really samting wea muvim hem, olketa feeling and living bilong hem, savve helpem iumi for aotem olketa nogud tingting and feeling wea iumi garem for hem.

23 Bible hem garem disfala advaes wea sei for go ahed for patient witim each other and willing for forgivim each other. (Colossians 3:13) Wei for go ahed patient witim each other hem minim for iumi patient witim nara pipol and acceptim olketa fasin wea iumi no mas laekem. Fasin for patient olsem savve helpem iumi for no keepim wei for kros krangge. Wei for “forgive” hem minim for let go long kros. Wise God bilong iumi savve iumi need for forgivim nara pipol taem iumi garem stretfala reason for duim olsem. Diswan hem no for gudfala samting for olketa nomoa bat tu for keepim peace insaed mind and heart bilong iumiseleva. (Luke 17:3, 4) Bigfala wisdom nao stap insaed long Word bilong God!

24. Wanem nao kamaot from wei wea iumi live followim wisdom bilong God?

24 Bigfala love nao muvim Jehovah for laek story witim iumi. Hem chusim best wei—wanfala “leta” wea olketa man raetem and holy spirit nao leadim olketa. From diswan, disfala leta garem wisdom bilong Jehovah. Man barava “fit for trustim” datfala wisdom. (Psalm 93:5) Taem iumi mekem laef bilong iumi followim diswan and sharem tu witim nara pipol, iumi kam moa klos long God bilong iumi wea wise evribit. Long next chapter, bae iumi storyim nara nambawan example bilong wisdom bilong Jehovah: wei wea hem savve wanem bae happen long future and savve fulfillim purpose bilong hem.

a Olsem example, David, wanfala shepherd, iusim olketa example from laef bilong hem olsem wanfala shepherd. (Psalm 23) Matthew, wea hem wanfala man for kolektem tax, hem story planti taem abaotem olketa namba and selen. (Matthew 17:27; 26:15; 27:3) Luke, wanfala doctor, iusim olketa word wea showimaot savve bilong hem saed long medicine.​—Luke 4:38; 14:2; 16:20.

b Each wan long olketa coin hia hem wanfala lepton, barava smol Jew coin wea stap long datfala taem. Tufala lepta hem olsem wages for klosap naen minute nomoa. Tufala smol coin hia no inaf for baem wanfala sparrow, smol bird wea cheap tumas and fitim olketa poor pipol for baem.