Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 17

“O. . . Wisdom . . . Bilong God Hem Deep Tumas!”

“O. . . Wisdom . . . Bilong God Hem Deep Tumas!”

1, 2. Wanem nao purpose bilong Jehovah for mek-seven day, and hao nao wisdom bilong God hem kasem test long start bilong datfala day?

 HEM NOGUD nao! Olketa man, wea hem main samting wea God creatim long mek-six day, seknomoa foldaon olsem samting wea stap hae kamap barava low. Jehovah hem sei dat “evri samting wea hem wakem,” olketa man tu insaed diswan, hem “gud tumas.” (Genesis 1:31) Bat long start bilong mek-seven day, Adam and Eve chus for followim Satan and disobey. Olketa kasem sin, wei for no perfect, and dae.

2 Maet hem luk olsem purpose bilong Jehovah for mek-seven day hem barava go difren. Long bilong datfala day hem planti thousand year, olsem sixfala day wea kamap firstaem. Jehovah sei day hia hem holy, and insaed long datfala day full earth bae kamap wanfala paradaes wea fulap witim famili bilong olketa man wea perfect. (Genesis 1:28; 2:3) Bat from datfala bighed fasin kamap, hao nao purpose hia bae fulfill? Wanem nao God bae duim? Diswan nao hem barava testim wisdom bilong Jehovah—maet hem testim winim evri nara samting.

3, 4. (a) Why nao samting wea Jehovah duim for stretem bighed fasin wea kamap long Eden hem wanfala nambawan example bilong wisdom bilong hem? (b) Taem iumi studyim wisdom bilong Jehovah, hambol fasin shud muvim iumi for tingim wanem tru samting?

3 Stretawe Jehovah duim samting. Hem talemaot panis bilong olketa wea disobey long Eden, and semtaem hem givim lelebet information abaotem wanfala spesol samting: purpose bilong hem for stretem evri rong wea olketa just duim. (Genesis 3:15) Purpose bilong Jehovah hem start long Eden and go thru planti thousand year long history bilong olketa man and bae go ahed long future. Hem simpol long spesol wei, bat long semtaem hem deep tumas dastawe man wea readim Bible savve spendem full laef bilong hem for study abaotem and ting raonem. And tu, purpose bilong Jehovah bae win evribit. Hem bae finisim evri wicked fasin, sin, and dae. Hem bae mekem olketa faithful pipol kasem bak wei for perfect. Evri samting hia bae happen bifor datfala mek-seven day hem finis, mekem Jehovah bae fulfillim purpose bilong hem for earth and olketa man long barava taem wea hem markem!

4 Wisdom olsem muvim iumi for showimaot bigfala respect! Diswan muvim aposol Paul for raet olsem: “O . . . wisdom . . . bilong God hem deep tumas!” (Romans 11:33) Taem iumi studyim olketa difren saed bilong disfala fasin bilong God, hambol fasin shud muvim iumi for tingim wanfala important samting wea tru—nomata haomas study iumi duim, iumi bae lanem lelebet part nomoa long bigfala wisdom bilong Jehovah. (Job 26:14) Firstaem, iumi bae lukluk long mining bilong disfala nambawan fasin.

Wanem Nao Wisdom Bilong God?

5, 6. Hao nao savve and wisdom join tugeta, and hao big nao savve bilong Jehovah?

5 Wisdom hem no semsem witim savve. Olketa computer savve keepim staka important savve, bat no eniwan fit for sei computer hem wise. Nomata olsem, savve hem join witim wisdom. (Proverbs 10:14) Olsem example, sapos iu needim wisefala advaes for deal witim wanfala bigfala sik, waswe, bae iu story witim samwan wea no garem eni savve or smol savve nomoa saed long medical? Barava nomoa nao! So stretfala savve hem important for kasem trufala wisdom.

6 Savve bilong Jehovah no garem eni spialaen. From hem “King bilong olowe,” hem nomoa bin laef olowe from bifor kam. (Revelation 15:3) And insaed planti million year hia, hem lukim evri samting. Bible sei: “No eni samting wea God wakem savve haed from hem. Hem savve barava lukim klia evri samting wea iumi duim and iumi mas ansa long hem.” (Hebrews 4:13; Proverbs 15:3) From hem Creator, Jehovah hem minim evribit olketa samting wea hem wakem, and hem lukluk long evri samting wea olketa man duim from taem olketa start. Hem lukim heart bilong man wanwan, no eni samting haed. (1 Chronicles 28:9) From hem creatim iumi olsem pipol wea free for chus, hem hapi taem hem lukim iumi chusim samting long wise wei. Olsem “Man wea Herem prea,” hem lisin long planti prea long semtaem! (Psalm 65:2) And iumi no need for wari, from Jehovah garem perfect memory.

7, 8. Hao nao Jehovah showimaot fasin for minim samting, fasin for luksavve, and wisdom?

7 Jehovah no just garem savve. Saed long eni samting, hem luksavve long evri part bilong hem and hao evriting join tugeta. Hem lukluk gud, judge, and luksavve sapos samting hem gud or nogud, samting wea important or no important. And tu, winim wei for lukim lukluk bilong man nomoa hem luk insaed long heart. (1 Samuel 16:7) So, Jehovah garem fasin for minim samting and luksavve, olketa fasin hia winim savve. Nomata olsem, wisdom hem moa hae.

8 Wisdom hem join witim wei for iusim savve, fasin for luksavve, and fasin for minim samting. Tru nao, samfala first Bible word wea olketa transleitim olsem “wisdom” hem really minim “waka wea win” or “wisdom wea helpem man.” So wisdom bilong Jehovah hem no just wanfala idea nomoa. Hem helpem man, and hem win. Taem Jehovah iusim bigfala savve and deepfala wei for minim samting, hem evritaem disaedem best samting, and duim datwan long best wei. Datwan nao trufala wisdom! Jehovah showimaot wei wea disfala toktok bilong Jesus hem tru tumas: “Gudfala samting wea man duim nao showimaot hem garem [wisdom].” (Matthew 11:19) Creation bilong Jehovah long full universe pruvim long strongfala wei wisdom bilong hem.

Olketa Samting wea Pruvim Wisdom Bilong God

9, 10. (a) Jehovah showimaot wanem kaen wisdom, and hao nao hem showimaot datwan? (b) Long wanem wei nao cell hem pruvim wisdom wea Jehovah garem?

9 Waswe, enitaem iu sapraes long kleva tingting bilong wanfala savveman wea wakem olketa samting wea luk naes and wea waka gud? Datkaen wisdom hem spesol. (Exodus 31:1-3) Jehovah seleva garem datkaen wisdom and hem givimaot datwan tu. King David sei olsem abaotem Jehovah: “Mi praisem iu from iu wakem mi long wei wea barava nambawan and spesol. Olketa waka bilong iu barava nambawan, and mi luksavve long datwan.” (Psalm 139:14) Tru nao, taem iumi lanem moa samting abaotem body bilong man, respect bilong iumi for wisdom bilong Jehovah hem grow.

10 Olsem example: Laef bilong iu start olsem wanfala cell nomoa​—wanfala egg cell from mami bilong iu, wea join tugeta witim sperm from dadi bilong iu. No longtaem bihaen, datfala cell start for divaed. Gogo, iu kamaot from datwan, and kamap samting olsem 100 trillion cell. Olketa cell hia smol fogud. Size bilong samting olsem 10,000 cell hem olsem hed bilong wanfala pin. Nomata olsem, each wan hem creation wea barava spesol narawe. Evri cell hia garem moa part insaed winim eni machine or factory wea man wakem. Olketa scientist sei wanfala cell hem olsem wanfala taon wea garem wall raonem—wea garem olketa automatic door, wea garem transport system, communication system, paoa source, olketa factory, ples for torowem and iusim rabis moa, system for protectim datfala ples, and wankaen samting wea olsem wanfala gavman long midol bilong datfala cell. Nara samting tu, datfala cell savve wakem nara cell wea semsem evribit insaed long tu-thri hour nomoa!

11, 12. (a) Wanem nao mekem olketa cell insaed baby wea just start for grow for difren, and hao nao diswan fitim Psalm 139:16? (b) Long wanem wei nao brain bilong man showimaot wei wea Jehovah wakem iumi hem “spesol”?

11 Olsem iumi savve, no evri cell hem semsem. Taem olketa cell bilong baby wea just start for grow go ahed for divaed, olketa duim barava difren waka. Samfala kamap olketa nerve cell; olketa narawan bon, masol, blood, or eye cell. Wei wea olketa cell hia difren hem stap insaed long “library” bilong datfala cell, wea olketa kolem genetic blueprint or DNA. Interesting samting, Jehovah muvim David for sei long hem: “Eye bilong iu lukim mi taem mi smol yet long bele, and iu raetem finis evri part bilong body bilong mi insaed buk bilong iu.”​—Psalm 139:16.

12 Hem barava hard for minim hao samfala part bilong body hem waka. Olsem example, tingim brain bilong man. Samfala pipol kolem diswan samting wea moa hard for minim winim eniting insaed full universe. Hem garem samting olsem 100 billion nerve cell​—maet hem klosap olsem namba bilong olketa star wea stap insaed galaxy bilong iumi. Each wan long olketa cell hia join witim olketa nara cell long planti thousand wei. Olketa scientist sei evri information wea stap long evri library long world savve fit insaed brain bilong wanfala man, and maet brain garem wei wea nating savve fulap. Olketa scientist studyim disfala “nambawan” part long body for planti year finis, bat olketa agree hao maet olketa bae hard for minim evribit hao brain hem waka.

13, 14. (a) Hao nao ants and olketa nara creation showimaot olketa “born kam witim wisdom,” and wanem nao datwan teachim iumi abaotem Creator? (b) Why nao iumi fit for sei God iusim “wisdom” for creatim samting olsem haos bilong spider?

13 Bat olketa man wanfala example nomoa saed long wisdom wea Jehovah garem for creatim samting. Psalm 104:24 sei: “Olketa waka bilong iu planti tumas, O Jehovah! Evriwan long olketa iu wakem long wisdom. Earth hem fulap witim olketa samting wea iu wakem.” Wisdom bilong Jehovah hem showaot long evri creation wea stap raonem iumi. Olsem example, olketa ants “born kam witim wisdom.” (Proverbs 30:24) Tru nao, olketa grup ants barava organize gud. Olsem wei wea man keepim buluka, samfala grup ants keepim and luk aftarem olketa insect wea garem nem aphid, wakem haos for olketa, and then kaikaim olketa. Narakaen ants waka olsem farmer for growim and lukaftarem “olketa garden” bilong fungus. Planti nara animal born witim wei for duim olketa barava spesol samting. Wanfala flae hem duim olketa stael muv long air wea no eni spesol aeroplane wea man wakem savve duim. Olketa bird iusim olketa star, earth or savve wea olketa born witim for leadim olketa go long olketa farawe ples. Man iusim planti year for studyim olketa fasin hia wea olketa creation wea laef born kam witim. God bilong iumi wea putim diswan insaed olketa hia hem barava wise!

14 Olketa scientist lanem planti samting from wisdom bilong Jehovah for creatim samting. Wanfala part bilong engineering hem biomimetics, wea olketa trae for copyim design bilong creation. Olsem example, maet iu lukim haos bilong spider wea luk naes tumas. Wanfala engineer ting long datwan olsem barava spesol design. Samfala string hia wea luk wiki olketa strong winim iron, strong winim kaleko wea bullet no savve go thru. Hao strong nao olketa string hia? Tingim sapos haos bilong spider hem big olsem size bilong wanfala net wea olketa iusim long wanfala fishing boat. Kaen net olsem savve stopem wanfala passenger aeroplane wea flae long skae! Tru nao, Jehovah iusim “wisdom” for mekem olketa samting hia.

Hu nao putim “wisdom” insaed long olketa creation long earth?

Wisdom Aotsaed Long Earth

15, 16. (a) Olketa star long heven pruvim wanem samting saed long wisdom bilong Jehovah? (b) Hao nao position bilong Jehovah olsem Chief Komanda ovarem staka angel pruvim wisdom wea Man wea Directim evri samting hem garem?

15 Wisdom bilong Jehovah hem showaot long olketa samting wea hem wakem long full universe. Olketa star long heven, wea iumi storyim long Chapter 5, olketa no stap olabaot. From wisdom bilong “olketa law bilong heven” wea Jehovah wakem, heven hem organize long olketa galaxy wea part bilong wanfala grup bilong olketa galaxy, and olketa grup hia insaed long olketa bigfala sekson bilong olketa grup galaxy. (Job 38:33, The New Jerusalem Bible) Dastawe Jehovah kolem olketa samting long heven olsem wanfala “army”! (Isaiah 40:26) Nomata olsem, narafala army hem stap wea showimaot klia wisdom bilong Jehovah.

16 Olsem iumi lukim finis long Chapter 4, God garem title “Jehovah bilong olketa army” bikos long position bilong hem olsem Chief Komanda bilong bigfala army bilong planti million angel. Diswan pruvim Jehovah garem paoa. Bat, hao nao wisdom bilong hem join witim paoa hia? Tingim: Jehovah and Jesus nating savve stop for waka. (John 5:17) So, hem followim stretfala tingting for sei olketa angel bilong Most Hae busy tumas evritaem. And remember, olketa moa hae winim man, and garem bigfala savve and paoa. (Hebrews 1:7; 2:7) Nomata olsem, Jehovah hem mekem evri angel hia busy, olketa hapi for duim waka wea mekem olketa satisfae​—“duim samting followim toktok bilong hem” and “duim will bilong hem”—for planti billion year. (Psalm 103:20, 21) Wisdom bilong Man wea Directim evri samting fit for kasem bigfala respect and honor!

Jehovah “Nomoa Wise”

17, 18. Why nao Bible sei Jehovah “nomoa wise,” and why nao wisdom bilong hem shud mekem iumi barava feel hambol?

17 From diskaen pruv, waswe, iumi sapraes hao Bible apim wisdom bilong Jehovah olsem wisdom wea hae winim evriwan? Olsem example, hem sei Jehovah “nomoa hem wise.” (Romans 16:27) Jehovah nomoa garem wisdom evribit. Trufala wisdom start kam from hem. (Proverbs 2:6) Dastawe Jesus, nomata hem wise winim evri samting wea Jehovah creatim, hem no depend long wisdom bilong hemseleva bat hem talem samting wea Dadi bilong hem talem.​—John 12:48-50.

18 Lukim hao aposol Paul storyim disfala wei wea wisdom bilong Jehovah hem barava spesol: “O riches and wisdom and savve bilong God hem deep tumas! Man kanduit minim olketa judgment and wei bilong hem!” (Romans 11:33) Taem hem startim disfala verse witim toktok “O,” Paul showimaot strongfala feeling, wea long disfala verse hem bigfala respect. Datfala Greek word wea hem chusim for “deep” hem klosap semsem witim word for “hol wea no garem botom.” So, olketa word hia mekem iumi garem barava kliafala piksa long mind. Taem iumi tingim wisdom bilong Jehovah, hem olsem iumi luk go insaed wanfala big hol wea no garem botom, wea iumi no savve lukim evribit deep bilong wisdom bilong hem, and tu hem hard for iumi mekem wanfala list long evri part bilong hem. (Psalm 92:5) Datwan mekem iumi barava feel hambol!

19, 20. (a) Why nao eagle fit for piksarem wisdom bilong God? (b) Hao nao Jehovah showimaot wei wea hem fit for luk go long future?

19 Long nara wei tu Jehovah “nomoa wise”: Hem nomoa savve luk go long future. Remember, Jehovah iusim eagle wea savve luk farawe for piksarem wisdom bilong hem. Hevi bilong wanfala golden eagle maet hem 5 kilogram nomoa, bat eye bilong hem big winim eye bilong full-grown man. Eye bilong eagle savve luk farawe fogud, wea mekem bird hia fit for lukim kaikai bilong hem taem hem flae planti thousand meter hae, and maet nomata planti kilometer from datwan tu! Jehovah sei olsem abaotem eagle: “Eye bilong hem lukluk go farawe.” (Job 39:29) Long sem wei, Jehovah savve luk “go farawe” long future​—future bilong iumi!

20 Bible hem fulap witim samting wea pruvim diswan hem tru. Hem garem planti handred profesi, or history wea olketa raetem bifor hem happen. Hu nao bae win long samfala war, taem wea olketa world paoa kamap and foldaon, and tu wei wea samfala army komanda planim faet, evri samting hia Bible talem firstaem—and samfala taem, planti handred year bifor olketa samting hia happen.​—Isaiah 44:25–45:4; Daniel 8:2-8, 20-22.

21, 22. (a) Why nao no eni reason stap for sei Jehovah lukim finis evri samting iu bae chus for duim insaed laef bilong iu? Givim example. (b) Hao nao iumi savve wisdom bilong Jehovah hem garem feeling?

21 Bat waswe, diswan minim God lukim finis olketa samting wea iu bae chusim long laef bilong iu? Samfala wea bilivim teaching for sei God disaedem finis future bilong man olketa ansa yes. Bat datfala idea spoelem wisdom bilong Jehovah, bikos hem minim God no savve kontrolem paoa bilong hem for lukim samting wea bae happen long future. Example bilong diswan: Sapos singsing bilong iu hem here naes winim eni narawan, waswe, bae iu mas singsing olowe nao? Nomoa! Olsem tu, Jehovah garem paoa for savve long future, bat hem no iusim datwan evritaem. Sapos hem duim olsem, diswan maet spoelem free will bilong iumi, wanfala spesol present wea Jehovah bae nating aotem from iumi.​—Deuteronomy 30:19, 20.

22 Samting wea moa worse, idea for sei God disaedem finis future bilong man hem showimaot wisdom bilong Jehovah no garem love, no garem feeling or fasin for kea long pipol. Bat datwan barava no tru! Bible sei olsem abaotem Jehovah “heart bilong hem wise.” (Job 9:4) Diswan no minim hem garem physical heart, bat Bible planti taem iusim word heart for fasin, wea minim samting wea muvim man and olketa feeling bilong hem, wea wanfala nao hem love. So love nao kontrolem wisdom bilong Jehovah, and olketa nara fasin bilong hem tu.​—1 John 4:8.

23. Wei wea wisdom bilong Jehovah hem hae shud muvim iumi for duim wanem?

23 Iumi barava fit for trustim evribit wisdom bilong Jehovah. Hem hae tumas winim wisdom bilong iumi dastawe Word bilong God encouragem iumi long loving wei olsem: “Trustim Jehovah witim full heart bilong iu and no depend long savve bilong iuseleva. Long evri samting iu duim, lisin long hem, and hemseleva nao bae stretem gogo bilong iu.” (Proverbs 3:5, 6) Distaem bae iumi lukluk moa long wisdom bilong Jehovah mekem iumi savve kam moa klos long God bilong iumi wea wise evribit.