Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 21

Waswe, Iumi Shud Tok Praod Abaotem Eni Samting?

Waswe, Iumi Shud Tok Praod Abaotem Eni Samting?

WANEM nao hem minim for tok praod? Waswe, iu savve?— Wanfala example hem olsem. Waswe, enitaem iu trae duim samting wea iu no savve duim gud? Maet iu trae for kikim soccer ball. Or maet iu trae for skip. Waswe, eniwan sei long iu, “Mi savve duim datwan gud winim iu ia!”?— Eniwan wea tok olsem, hem tok praod.

Hao nao iu feel taem olketa nara pikinini duim datwan? Waswe, iu laekem?— So long tingting bilong iu, hao nao olketa nara pikinini feel taem iu tok praod abaotem iuseleva?— Waswe, iu showimaot kaenfala fasin taem iu talem narawan, “Mi gud winim iu”?— Waswe, Jehovah laekem pipol wea duim datwan?—

Datfala Nambawan Teacher savve long pipol wea tingse olketa gud winim nara pipol. Olketa tok praod abaotem olketa seleva and no laekem nara pipol. So wanday Jesus talem wanfala story long olketa for showimaot olketa rong for tok praod abaotem olketa seleva. Bae mi talem iu disfala story.

Disfala story hem abaotem wanfala Pharisee and wanfala man for kolektem tax. Olketa Pharisee olketa teacher bilong religion. And staka taem olketa act olsem olketa moa raeteous and holy winim nara pipol. Datfala Pharisee wea Jesus story abaotem go long temple bilong God long Jerusalem for prea.

Why nao God hapi long man for kolektem tax bat no datfala Pharisee?

Jesus sei wanfala man for kolektem tax tu go long temple for prea. Plande pipol no laekem olketa man for kolektem tax. Olketa sei olketa man for kolektem tax ravem olketa. And hem tru hao plande man for kolektem tax no honest evritaem.

Long temple, datfala Pharisee prea olsem long God: ‘O God, mi thankiu long iu from mi no wanfala sinner olsem nara pipol. Mi no ravem pipol or duim olketa nara nogud samting. Mi no olsem datfala man for kolektem tax long there. Mi wanfala raeteous man. Mi no kaikai tufala taem insaed wanfala week mekem mi garem moa taem for ting abaotem iu. And mi givim mek-ten part long evri samting mi garem for temple.’ Datfala Pharisee barava tingse hem gud winim nara pipol, iaman?— And hem storyim datwan long God tu.

Bat man for kolektem tax hem difren. Hem no luk go ap long heven taem hem prea. Hem standap farawe lelebet and luk go daon. Datfala man for kolektem tax barava sorre tumas abaotem olketa sin bilong hem, and hitim chest bilong hem from hem sorre. Hem no laek trae for talem God hem gud tumas. Bat, hem prea olsem: ‘O God, kaen long mi from mi wanfala sinner.’

Hu nao God hapi long hem? Waswe, hem datfala Pharisee wea tingse hem gud tumas? Or waswe, hem datfala man for kolektem tax wea feel sorre abaotem olketa sin bilong hem?—

Jesus hem sei datfala man for kolektem tax nao mekem God hapi. Why nao olsem? Jesus hem sei: ‘Bikos evriwan wea trae for mekem hemseleva gud winim nara pipol bae kasem shame. Bat God bae apim man wea hambol.’—Luke 18:9-14.

Wanem leson nao Jesus teachim long story bilong hem?— Hem teachim hao hem rong for tingse iumi gud winim nara pipol. Maet iumi no talem olsem, bat maet samting wea iumi duim savve showimaot iumi ting iumi gud winim nara pipol. Waswe, enitaem iu duim olsem?— Tingim aposol Peter.

Taem Jesus talem olketa aposol hao evriwan bae lusim hem taem olketa arrestim hem, Peter tok praod olsem: ‘Nomata evri narawan lusim iu, bae mi no lusim iu!’ Bat Peter hem rong. Hem trustim hemseleva tumas. Hem lusim Jesus. Nomata olsem, bae iumi lanem long Chapter 30 hao hem go bak long Jesus.—Matthew 26:31-33.

Iumi tingim wanfala example bilong distaem. Maet long skul teacher askem samfala kwestin long iu and wanfala classmate bilong iu. Wanem nao bae iu duim sapos iu savve talem ansa stretawe, bat classmate bilong iu no savve duim olsem? Hem tru, iu hapi from iu savve long olketa ansa. Bat waswe, wei for markem iuseleva witim nara student wea slow for ansa hem showimaot kaenfala fasin?— Waswe, hem stret for trae mekem olketa nara student tinghae long iu long wei for mekem hem luk olsem datfala student wea slow hem no mas savve olsem iu?—

Datwan nao wanem datfala Pharisee duim. Hem tok praod taem hem sei hem gud winim datfala man for kolektem tax. Bat datfala Nambawan Teacher sei hem rong for datfala Pharisee tok olsem. Hem tru, maet wanfala man fit for duim gud wanfala samting winim narawan. Bat datwan no minim hem gud winim nara pipol.

Waswe, iu gud winim narawan sapos iu savve long staka samting winim hem?

So sapos iumi savve long staka samting winim narawan, waswe, datwan hem gud reason for mekem iumi tok praod?— Tingim diswan. Waswe, iumiseleva nao wakem brain bilong iumi?— Nomoa, God nao givim iumi wanfala brain. And staka samting wea iumi savve, nara man nao teachim long iumi. Maet iumi readim samting iumi savve insaed long wanfala buk. Or maet samwan storyim long iumi. Nomata sapos iumiseleva faendem ansa long wanfala problem, hao nao iumi duim?— Ia, iumi iusim brain wea God givim long iumi.

Taem samwan traem best for duim samting, hem gud for talem toktok wea mekem hem feel gud. Talem hem iu laekem samting wea hem duim. Maet iu savve helpem hem for duim datwan long wei wea moabeta. Hem nao samting iu laekem pipol for duim long iu, iaman?—

Why nao hem rong for tok praod sapos iumi strong winim narawan?

Samfala pipol strong winim nara pipol. Waswe sapos iu nao strong winim brata or sista bilong iu? Waswe, diswan shud mekem iu tok praod?— Nomoa nao. Kaikai nao helpem iumi for grow strong. And God nao givim sun, rain, and evri samting for mekem kaikai grow, iaman?— So, iumi shud thankiu long God sapos iumi grow strong.—Acts 14:16, 17.

No eniwan long iumi laek for herem samwan tok praod abaotem hemseleva, iaman?— Iumi laek rememberim toktok bilong Jesus. Hem sei: ‘Samting iu laekem nara pipol for duim long iu, iu shud duim sem samting long olketa tu.’ Sapos iumi duim olsem, iumi bae nating olsem datfala Pharisee wea tok praod abaotem hemseleva long story wea datfala Nambawan Teacher storyim.—Luke 6:31.

Wanfala taem, samwan sei Jesus hem gud. Waswe, datfala Nambawan Teacher sei, ‘Ia, mi gud’?— Nomoa, hem nating tok olsem, bat hem sei: “No eniwan hem gud. God nomoa hem gud.” (Mark 10:18) Nomata datfala Nambawan Teacher hem perfect, hem nating tok praod abaotem hemseleva, bat hem talem toktok for praisem Dadi bilong hem, Jehovah.

So waswe, eniwan stap wea iumi savve tok praod abaotem hem?— Ia. Iumi savve tok praod abaotem Creator bilong iumi, Jehovah God. Taem iumi lukim sun wea gogo daon wea kalakala tumas or nara samting wea hem creatim, iumi savve talem nara man, ‘Nambawan God bilong iumi Jehovah nao wakem diswan!’ Iumi mas redi evritaem for story abaotem olketa barava nambawan samting wea Jehovah duim finis and wea hem bae duim long future.

Disfala boy tok praod abaotem wanem samting?

Jeremiah 9:23, 24; 1 Corinthians 4:7; and 13:4. Readim samting wea Bible talem abaotem wei for tok praod, and lanem hao iumi shud stap klia long wei for tok praod abaotem iumiseleva: Proverbs 16:5, 18;