Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 3

Lovem Pipol wea God Lovem

Lovem Pipol wea God Lovem

“Man wea fren witim pipol wea wise bae hem wise.”—PROVERBS 13:20.

1-3. (a) Wanem tru samting nao Bible talem? (b) Wanem nao iumi savve duim for garem gudfala fren?

TINGIM tokpiksa hia: Sapos man putim smol pis matres long wata, hem bae fulap witim wata. Wei bilong man hem lelebet olsem tu. Maet iumi no luksavve, bat taem iumi fren witim pipol, hem isi for iumi start for garem sem tingting and wei bilong olketa.

2 Bible talem disfala tru samting: “Man wea fren witim pipol wea wise bae hem wise, bat man wea fren witim pipol wea krangge bae hem kasem nogud samting.” (Proverbs 13:20) Hem wei bilong iumi man for laek followim wei bilong olketa fren bilong iumi. From iumi lovem olketa, maet iumi followim wei bilong olketa. Sapos wei bilong olketa hem gud, bae iumi kasem gud samting, bat sapos hem nogud, bae iumi kasem nogud samting.

3 For gohed kasem gud samting from love bilong God, iumi mas fren witim pipol wea bae mekem iumi garem gudfala wei. Iumi bae lovem pipol wea God lovem and bae laekem olketa fren bilong God mas fren bilong iumi tu. Tingim diswan. Jehovah chusim pipol wea garem gudfala wei for hem fren witim, so hem gud for iumi tu fren witim kaen pipol olsem. Hem gud for iumi savve wanem kaen man nao God lovem. Taem iumi luksavve long tingting bilong Jehovah abaotem datwan, iumi bae savve hao for chusim olketa gudfala fren.

PIPOL WEA GOD LOVEM

4. (a) Why nao Jehovah fit for chusim olketa wea hem fren witim? (b) Why nao Jehovah sei Abraham “fren” bilong hem?

4 Jehovah lukluk gud firstaem bifor hem chusim olketa fren bilong hem. Hem fit for duim olsem bikos hem Lord bilong evri samting, and hem nambawan privilege for man fren witim hem. So hu nao Jehovah chusim for fren witim? Hem fren witim olketa wea trustim hem and garem strongfala faith long hem. Tingim Abraham wea garem strongfala faith. God askem hem for sakrifaesim pikinini bilong hem. No eni nara test hem olsem test wea Abraham kasem. * Bat from Abraham garem faith “hem olsem hem sakrifaesim Isaac” bikos hem savve “God savve mekem son bilong hem for laef bak.” (Hebrew 11:17-19) Abraham garem strongfala faith and obeyim Jehovah, dastawe Jehovah lovem hem and sei Abraham “fren” bilong hem.—Isaiah 41:8; James 2:21-23.

5. Jehovah ting hao long pipol wea faithful long hem and obeyim hem?

5 Jehovah barava tinghae long man wea obeyim hem. Hem lovem pipol wea evritaem faithful long hem. (Readim 2 Samuel 22:26.) Long Chapter 1, iumi lanem hao Jehovah hapi tumas long pipol wea obeyim hem bikos olketa lovem hem. Proverbs 3:32 sei: “Hem fren gud witim olketa wea raeteous.” Wanem privilege nao olketa wea faithful long Jehovah savve garem? Olketa savve go insaed long “tent” bilong hem. Olketa hia savve worshipim hem and prea long hem long enitaem.—Psalm 15:1-5.

6. (a) Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi lovem Jesus? (b) Jehovah ting hao long pipol wea lovem Son bilong hem?

6 Jehovah lovem pipol wea lovem Jesus, wea hem spesol Son bilong hem. Jesus sei: “Man wea lovem mi bae hem followim toktok bilong mi, and Dadi bilong mi bae lovem hem and mitufala bae kam long hem and stap witim hem.” (John 14:23) Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi lovem Jesus? Iumi mas obeyim olketa komand bilong hem. Wanfala komand nao hem for preachim gud nius and teachim pipol for kamap disaepol. (Matthew 28:19, 20; John 14:15, 21) Nara samting tu, nomata iumi no perfect, iumi traem best for “barava followim gud” wei bilong Jesus long toktok and wanem iumi duim. (1 Peter 2:21) Jehovah hapi tumas for lukim pipol waka hard for followim gud wei bilong Jesus bikos olketa lovem Jesus.

7. Why nao hem gud for iumi fren witim olketa wea fren witim Jehovah?

7 Jehovah laekem olketa fren bilong hem for garem faith, faithful long hem, and obeyim hem. Hem laekem olketa tu for lovem Jesus, and followim olketa wei bilong hem. Hem gud for tingim tufala kwestin hia: ‘Waswe, olketa fren bilong mi garem olketa wei olsem tu? Waswe, mi fren witim pipol wea fren witim Jehovah?’ Hem gud for iumi fren witim olketa wea fren witim Jehovah. Pipol wea garem gudfala wei and wea strong for preachim gud nius abaotem Kingdom savve helpem iumi gohed strong for duim wanem God laekem.—Lukim box wea garem title “ Gudfala Fren Bae Hao?

LANE FROM SAMFALA STORY LONG BIBLE

8. Wanem nao iu tinghae long hem abaotem wei wea (a) Naomi and Ruth fren gud tugeta? (b) thrifala young Hebrew boy fren gud tugeta? (c) Paul and Timothy fren gud tugeta?

8 Bible story abaotem staka wea kasem gud samting bikos olketa chusim gudfala fren. Iu savve readim story abaotem Naomi and dota-in-law bilong hem Ruth, thrifala young Hebrew boy wea stap long Babylon wea fren gud tugeta, and Paul witim Timothy. (Ruth 1:16; Daniel 3:17, 18; 1 Corinth 4:17; Philippi 2:20-22) Bat iumi bae storyim nomoa David and Jonathan wea fren gud tumas.

9, 10. Why nao David and Jonathan barava fren gud?

9 Bible sei bihaen David killim dae Goliath, “Jonathan barava laekem David tumas, and Jonathan start for barava lovem hem olsem hem lovem hemseleva.” (1 Samuel 18:1) Start long datfala taem, Jonathan and David barava fren gud nomata Jonathan hem olo bat David hem young. Tufala gohed fren gud go kasem taem Jonathan dae long wanfala faet. * (2 Samuel 1:26) Why nao tufala barava fren gud?

10 David and Jonathan barava fren gud bikos tufala lovem God and tufala laekem tumas for faithful long God evritaem. Tufala evriwan laek for mekem God hapi. Tufala garem wei wea tufala laekem long tufala. Luk olsem Jonathan barava tinghae long young man David bikos hem no fraet for againstim Goliath wea tok spoelem nem bilong Jehovah. David respectim Jonathan wea olo bikos Jonathan strong for duim wanem Jehovah laekem. Hem no tingim hemseleva bat hem tingim David firstaem. Tingim samting wea happen long David taem hem ranawe from dadi bilong Jonathan, King Saul, wea hem wanfala rabis man. David go stap long wilderness and hem sorre tumas. Long datfala taem, Jonathan duim samting for showimaot hem saedem David. Hem no fraet for “go long David . . . mekem hem savve strongim hem for trustim Jehovah.” (1 Samuel 23:16) Tingim feeling bilong David taem gudfala fren bilong hem kam for helpem hem and strongim hem! *

11. Wanem nao iu lanem abaotem wei for fren from example bilong Jonathan and David?

11 Wanem nao iumi lanem from story abaotem Jonathan and David? Iumi mas fren witim olketa wea fren gud witim Jehovah. Taem iumi fren witim olketa wea bilivim sem teaching olsem iumi, followim olketa principle and law bilong Jehovah, and wea laekem tumas for gohed faithful long God, samting wea olketa duim and talem savve strongim iumi. Iumi savve strongim olketa long sem wei tu. (Readim Rome 1:11, 12.) Iumi savve garem olketa fren olsem taem iumi fren witim olketa Christian brata and sista. So waswe, evriwan wea kam long olketa meeting long Kingdom Hall olketa gudfala fren? Maet nomoa.

CHUSIM GUD OLKETA FREN BILONG IUMI

12, 13. (a) Why nao iumi mas chusim gud olketa Christian wea iumi fren witim? (b) Wanem nao happen long samfala kongregeson long first century wea mekem Paul talem wanem warning?

12 Long kongregeson, iumi mas chusim olketa fren wea bae helpem iumi for gohed fren witim God. Waswe, iumi sapraes long datwan? Nomoa. Samfala no kwiktaem kamap strongfala Christian, olsem tu samfala frut no savve raep kwiktaem. Dastawe olketa Christian no semsem long hao olketa fren witim God. (Hebrew 5:12–6:3) Nomata olsem, iumi mas isisi witim olketa niu wan or olketa wea no strongfala Christian, bikos iumi laek helpem olketa fren gud witim God.—Rome 14:1; 15:1.

13 Samfala taem, maet samting kamap long kongregeson wea mekem iumi for lukluk gud long hu nao iumi fren witim. Maet samfala duim samting wea Christian shud no duim. Maet samfala moa garem wei for kros olowe or komplen evritaem. Semkaen samting happen tu long olketa kongregeson long first century C.E. Staka Christian faithful long God, bat samfala garem nogud wei. Samfala long kongregeson long Corinth no followim samfala Christian teaching, so Paul warnim olketa olsem: “No letem eniwan laea long iufala. Sapos man hem fren witim pipol wea wei bilong olketa hem nogud, olketa bae spoelem gudfala wei bilong hem.” (1 Corinth 15:12, 33) Paul warnim Timothy hao samfala Christian savve duim samting wea no stret. Hem mas no fren gud witim pipol olsem.—Readim 2 Timothy 2:20-22.

14. Hao nao iumi savve followim samting Paul talem abaotem olketa wea iumi fren witim?

14 Hao nao iumi savve followim samting wea Paul talem? Iumi mas no fren gud witim eniwan wea savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah, nomata long kongregeson tu. (2 Thessalonica 3:6, 7, 14) Tingim, taem iumi putim smol pis matres long wata, hem bae fulap witim wata. Iumi olsem tu. Sapos iumi garem olketa gudfala fren, iumi bae followim wei and tingting bilong olketa. Taem iumi putim smol pis matres long dirty wata, hem hard for fulap witim klin wata. So sapos iumi fren witim pipol wea garem nogud wei, iumi tu bae garem nogud wei.—1 Corinth 5:6.

Olketa brata and sista savve kamap gudfala fren bilong iu

15. Wanem nao iu savve duim for fren witim olketa long kongregeson wea fren witim Jehovah?

15 Staka gudfala brata and sista stap for iumi fren witim. (Psalm 133:1) Wanem nao iu savve duim for fren witim olketa long kongregeson wea fren witim Jehovah? Waka hard for garem wei wea God hapi long hem, and olketa narawan wea duim olsem bae laek fren witim iu. Maet iu mas duim samfala nara samting tu mekem iu fren witim narawan. (Lukim box wea garem title  “Wanem Mifala Duim for Garem Gudfala Fren.”) Hem gud for fren witim pipol wea garem wei wea iu laek for garem. Followim kaonsel long Bible for ‘lovem evriwan.’ Diswan minim for fren witim olketa Christian wea garem difren kastom, kala skin, or kam from nara kantri. (2 Corinth 6:13; readim 1 Peter 2:17.) No fren nomoa witim olketa wea iufala sem age. Tingim, Jonathan hem olo bat hem fren witim David wea young. Taem iumi fren witim olketa olo, iumi savve lanem staka gud samting from savve wea olketa garem.

TAEM PROBLEM KAMAP

16, 17. Sapos brata or sista mekem iumi feel nogud, why nao iumi shud no lusim kongregeson?

16 From wei and living bilong evriwan long kongregeson no semsem, samfala taem problem savve kamap. Maet brata or sista talem or duim samting wea mekem iumi feel nogud. (Proverbs 12:18) Samfala taem problem savve kamap bikos iumi no laekem wei bilong narawan, iumi no minim gud narawan, or iumi garem difren tingting from narawan abaotem wanfala samting. Waswe, bae iumi feel nogud and no go long olketa meeting? Iumi hard for duim olsem sapos iumi lovem Jehovah and pipol wea hem lovem.

17 Jehovah wakem iumi and mekem iumi gohed laef, dastawe hem fitim for iumi lovem hem and strong for worshipim hem. (Revelation 4:11) Hem gud tu for iumi sapotim kongregeson wea hem iusim. (Hebrew 13:17) So sapos brata or sista mekem iumi feel nogud, iumi bae no lusim kongregeson for showimaot iumi kros long hem. Hem no fitim for iumi duim olsem! No Jehovah nao mekem iumi kros. Sapos iumi lovem Jehovah, hard for iumi againstim hem and pipol bilong hem!—Readim Psalm 119:165.

18. (a) Wanem nao iumi savve duim for stap gud witim olketa brata and sista long kongregeson? (b) Sapos hem fitim for iumi forgivim samwan, wanem gud samting nao bae iumi kasem?

18 From iumi lovem olketa brata and sista, iumi bae traem best for stap gud witim evriwan long kongregeson. Jehovah no tingse evriwan wea hem lovem mas perfect. So iumi shud no tingse olketa narawan mas perfect tu. Sapos iumi lovem narawan, iumi bae no tingim mistek wea hem duim bikos iumi evriwan sin and savve mistek. (Proverbs 17:9; 1 Peter 4:8) Taem iumi lovem narawan, iumi bae “evritaem forgivim hem.” (Colossae 3:13) Hem no isi evritaem for iumi followim kaonsel hia. Sapos iumi gohed for feel nogud long samwan, datwan savve mekem iumi kros gogo iumi laekem hem for mas luksavve iumi kros long hem. Bat sapos iumi gohed for kros, iumi spoelem iumiseleva nomoa. Iumi mas forgivim hem sapos hem repent, bikos datwan bae mekem iumi kasem gud samting. (Luke 17:3, 4) Iumi bae hapi and no wari, stap gud witim olketa brata and sista long kongregeson, and no spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah.—Matthew 6:14, 15; Rome 14:19.

TAEM FOR NO FREN MOA

19. Wanem nao savve happen wea mekem iumi mas no fren moa witim brata or sista long kongregeson?

19 Samfala taem iumi mas no fren moa witim brata or sista long kongregeson. Iumi duim olsem taem hem disfellowship bikos hem no obeyim law bilong God and no laek repent. Or from hem teachim olketa laea samting, or hemseleva duim samting wea showimaot hem no wanfala Jehovah’s Witness nao or hem talemaot hem no wanfala Jehovah’s Witness (disassociate). Bible talem stret for iumi “no fren witim” pipol olsem. * (Readim 1 Corinth 5:11-13; 2 John 9-11) Sapos man wea disfellowship hem gudfala fren or hem relative, bae hem no isi for iu stop for no fren witim hem. So waswe, bae iumi disaed strong for no fren witim pipol olsem for showimaot iumi faithful long Jehovah and obeyim olketa law bilong hem? No forgetim! Jehovah tinghae long man wea faithful evritaem and obeyim hem.

20, 21. (a) Why nao wei for disfellowshipim man showimaot Jehovah lovem hem? (b) Why nao iumi mas chusim gud hu nao iumi fren witim?

20 Wei for disfellowshipim man showimaot Jehovah lovem iumi. Why nao olsem? Taem kongregeson aotem man wea no repent, datwan mekhae long holy nem bilong Jehovah and olketa stret wei bilong hem. (1 Peter 1:15, 16) Wei for duim olsem protectim kongregeson. Man wea disfellowship bae no spoelem gudfala wei bilong olketa narawan long kongregeson. Olketa savve kongregeson hem sef ples long disfala rabis world taem olketa gohed worshipim Jehovah. (1 Corinth 5:7; Hebrew 12:15, 16) Taem man disfellowship, datwan showimaot Jehovah lovem hem. Maet datwan mekem hem garem stretfala tingting moa and lusim nogud wei bilong hem mekem hem fren bak witim Jehovah.—Hebrew 12:11.

21 Tru tumas, sapos wei bilong olketa fren bilong iumi hem gud, iumi bae garem gudfala wei, bat sapos wei bilong olketa hem nogud, iumi bae garem nogud wei tu. Dastawe iumi mas chusim gud hu nao iumi fren witim. Taem iumi fren witim olketa wea fren witim Jehovah and lovem olketa wea God lovem, iumi bae garem olketa gudfala fren. Iumi bae lanem gudfala samting from olketa and iumi bae gohed strong for duim wanem Jehovah laekem.

^ par. 4 Taem Jehovah askem Abraham for sakrifaesim son bilong hem, datwan showimaot sem samting wea Jehovah bae duim for sakrifaesim spesol Son bilong hem. (John 3:16) Bat taem Abraham klosap for sakrifaesim Isaac, Jehovah stopem hem, and givim wanfala man sheepsheep for changem Isaac.—Genesis 22:1, 2, 9-13.

^ par. 9 David hem “young nomoa” taem hem killim dae Goliath. Hem samting olsem 30 year taem Jonathan dae. (1 Samuel 17:33; 31:2; 2 Samuel 5:4) Jonathan hem samting olsem 60 year taem hem dae. So luk olsem Jonathan hem 30 year winim David.

^ par. 10 Long 1 Samuel 23:17, Jonathan talem faevfala samting hia for strongim David: (1) Hem talem David for no fraet. (2) Hem sei Saul bae no savve spoelem hem. (3) Hem sei David bae kamap king, olsem God talem finis. (4) Hem promisim David hem bae saedem hem evritaem. (5) Hem sei Saul savve hem saedem David.

^ par. 19 For moa information abaotem wanem for duim taem man disfellowship or hem disassociate, lukim Appendix wea garem title “Wanem Nao Iumi Shud Duim Taem Man Disfellowship?