Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER 7

Talemaot “Gud Nius Abaotem Jesus”

Talemaot “Gud Nius Abaotem Jesus”

Philip showimaot gudfala example for talemaot gud nius

Acts 8:4-40 storyim diswan

1, 2. Nomata olketa bigman trae for stopem olketa disaepol for no preach, wanem nao happen?

 BIHAEN olketa bigman killim dae Stephen, olketa againstim olketa disaepol, and Saul tu “barava spoelem” olketa. (Acts 8:3) Olketa disaepol ranawe and go stap long olketa nara ples. Maet pipol tingse Saul bae stopem evri Christian for no gohed followim Christ. Bat samting wea pipol no tingim nao happen taem olketa disaepol go stap long olketa nara ples. Wanem nao datwan?

2 Olketa disaepol hia “talemaot gud nius” long pipol long evri ples wea olketa go long hem. (Acts 8:4) Nomata olketa bigman spoelem olketa disaepol and olketa mas ranawe long nara ples, olketa gohed for preach! Olketa bigman tingse samting wea olketa duim bae stopem olketa disaepol, batawea staka pipol moa long olketa farawe ples herem gud nius! Semkaen samting tu happen distaem and bae iumi storyim.

Olketa wea “Go Stap Long Olketa Difren Ples” (Acts 8:4-8)

3. (a) Hu nao Philip? (b)  Why nao staka pipol long Samaria no herem yet gud nius, bat wanem nao Jesus talem bae happen long there?

3 Wanfala disaepol ‘wea go stap long difren ples’ hem Philip. a (Acts 8:4; lukim box, “ Philip Hem ‘Man for Talemaot Gud Nius.’”) Hem go long Samaria wea staka pipol no herem yet gud nius abaotem Kingdom. Olketa aposol no preach long there bifor bikos Jesus talem olketa for “no go long eni taon long Samaria, bat go long pipol bilong Israel nomoa, wea olsem olketa sheepsheep wea lus.” (Matt. 10:5, 6) Bat Jesus savve pipol long Samaria bae herem gud nius, so bifor hem go bak long heven hem sei long olketa aposol: “Iufala bae talem pipol abaotem mi long Jerusalem, long evri ples long Judea and long Samaria, and long evri farawe ples long earth.”​—Acts 1:8.

4. (a) Hao nao tingting bilong pipol long Samaria abaotem message wea Philip talemaot? (b) Maet wanem nao mekem olketa interest long gud nius?

4 Philip hapi bikos Samaria hem olsem planteison wea “redi nao for harvestim.” (John 4:35) Message wea Philip talemaot strongim pipol wea stap long there and iumi luksavve why nao olsem. Olketa Jew no savve story witim pipol bilong Samaria and staka Jew duim samting wea showimaot olketa les long olketa. Bat pipol bilong Samaria luksavve gud nius wea olketa herem givim hope long evri difren kaen man. Message wea olketa herem hem barava difren from samting wea olketa Pharisee talem. Olketa Pharisee ting daonem narawan, bat Philip nating favorim eniwan. Hem gohed strong for preach long pipol long Samaria and hem no ting daonem olketa. Dastawe staka pipol long Samaria “barava interest” taem olketa herem samting wea Philip talem.​—Acts 8:6.

5-7. Storyim olketa example wea showimaot nomata pipol forcem olketa Christian for go stap long nara ples, datwan mekem plande pipol for herem gud nius.

5 Pipol spoelem olketa Christian distaem tu bat datwan nating stopem olketa for preach. Nomata pipol putim olketa Christian long prison or forcem olketa for go stap long nara kantri, datwan givim chance long olketa for preach long pipol long olketa ples hia. Olsem example, nomata staka Jehovah’s Witness stap long olketa raf prison long taem bilong World War II, olketa gohed preach long narawan. Wanfala Jew wea meetim olketa Witness long there sei: “From Olketa Jehovah’s Witness wea prisoner gohed strong and no fraet, datwan mekem mi for luksavve wanem olketa bilivim hem kam from Bible. And mi tu kamap wanfala Witness.”

6 Samfala taem pipol wea spoelem iumi tu herem gud nius and acceptim datwan. Tingim wanfala brata wea nem bilong hem Franz Desch. Taem hem stap long Gusen raf prison long Austria, hem startim Bible study witim wanfala soldia. Samfala year bihaen, tufala meet moa long wanfala convention bilong Olketa Jehovah’s Witness and tufala hapi tumas bikos tufala evriwan preachim gud nius long pipol!

7 Semkaen samting tu happen taem olketa Christian mas ranawe long nara kantri bikos pipol spoelem olketa. Olsem example, lo olketa year blo 1970, staka pipol long Mozambique herem gud nius bikos olketa brata and sista from Malawi mas ranawe go long there. Gogo pipol long Mozambique start for againstim olketa Witness. Nomata olsem, olketa brata and sista gohed for preach. Francisco Coana sei: “Police arrestim samfala long mifala staka taem from mifala preach. Nomata olsem, plande pipol acceptim message abaotem Kingdom. Mifala luksavve God helpem mifala olsem hem helpem olketa Christian long first century.”

8. Hao nao change saed long politik and selen mekem pipol herem gud nius?

8 Nomata pipol spoelem olketa tru Christian, hem no datwan nomoa wea mekem pipol long olketa nara kantri herem gud nius and acceptim datwan. Long olketa year wea go pas, change saed long politik and selen kamap long olketa difren ples and datwan mekem pipol long olketa ples hia wea story long difren languis garem chance for herem gud nius. Samfala ranawe from kantri bilong olketa bikos long war or poor living and olketa start for studyim Bible witim olketa Witness long ples wea olketa go stap. Long samfala kantri, staka pipol from olketa nara kantri kam stap long kantri bilong olketa. Waswe, iu traem best for preach long pipol from ‘evri kantri, tribe, and languis’ wea stap long territory bilong iu?​—Rev. 7:9.

“Givim Disfala Paoa Long Mi Tu” (Acts 8:9-25)

“Taem Simon lukim God givim spirit long pipol wea Peter and John putim hand bilong tufala long olketa, hem laek givim selen long tufala.”​—Acts 8:18

9. Hu nao Simon, and wanem nao mekem hem laek savve long Philip?

9 Philip duim staka saen and mirakol long Samaria. Hem healim olketa wea paralaes and kripol and raosem demon from pipol tu. (Acts 8:6-8) Wanfala man wea barava sapraes long paoa wea Philip garem hem Simon. Simon savve duim enikaen magic and pipol tinghae long hem and sei: “God givim bigfala paoa long disfala man.” Bat taem Simon lukim olketa mirakol wea Philip duim, hem lukim nao really paoa bilong God and hem tu biliv. (Acts 8:9-13) Bat why nao hem laek for kamap Christian? Bae iumi storyim samting wea happen.

10. (a) Wanem nao Peter and John duim long Samaria? (b) Wanem nao Simon duim taem hem lukim Peter and John putim hand bilong tufala long olketa niu disaepol mekem olketa kasem holy spirit?

10 Taem olketa aposol herem staka pipol long Samaria acceptim gud nius and baptaes, olketa sendem Peter and John for go long there. (Lukim box, “ Peter Iusim ‘Olketa Key Bilong Kingdom.’”) Taem tufala aposol arrive, tufala putim hand bilong tufala long olketa niu disaepol, and God givim holy spirit long olketa. b Simon sapraes taem hem lukim datwan. Hem sei long tufala aposol: “Iutufala givim disfala paoa long mi tu, mekem eniwan wea mi putim hand bilong mi long hem, bae God givim holy spirit long hem.” Simon laek givim selen long tufala bikos hem tingse hem savve peim datfala paoa from God!​—Acts 8:14-19.

11. Wanem kaonsel nao Peter givim long Simon, and wanem nao Simon duim?

11 Peter tok strong long Simon: “Iu witim selen bilong iu bae finis, bikos iu tingse iu savve peim disfala present wea God givim free nomoa. Iu no fit for duim disfala waka, bikos God hem savve tingting bilong iu hem no stret.” Peter talem Simon for repent and askem Jehovah for forgivim hem. Hem sei long Simon: “Prea long Jehovah and changem nogud tingting bilong iu mekem hem savve forgivim iu.” Luk olsem Simon hem no rabis man. Hem laek for duim stret samting bat long datfala taem hem no minim gud yet samfala samting. So hem sei long olketa aposol: “Plis, iufala prea long Jehovah for mi, mekem olketa samting wea iufala talem hem no kasem mi.”​—Acts 8:20-24.

12. Wanem nao olketa bigman bilong religion wea sei olketa Christian savve duim?

12 Samting wea Peter talem long Simon hem warning for olketa Christian distaem tu abaotem wei for laek peim or salem position long kongregeson. Long history bilong olketa religion wea sei olketa Christian, staka bigman long church nao duim datwan. Mek-naen edition bilong The Encyclopædia Britannica (1878) sei taem man studyim history bilong olketa meeting bilong olketa cardinal for electim niu Pope, bae hem luksavve long evri election olketa bigman hia peim and salem olketa position. Long staka election, pipol savve olketa cardinal duim datwan and olketa nating shame nomoa.

13. Olketa Christian mas stap klia long wanem?

13 Olketa Christian mas stap klia long wei for peim or salem position or privilege long kongregeson. Olsem example, man shud no givim olketa expensive samting or ova tumas for praisem brata wea garem privilege long kongregeson bikos hem laekem datfala brata for favorim hem and givim privilege long hem. And olketa wea garem privilege long kongregeson mas careful for no favorim olketa wea rich. Sapos olketa Christian duim tufala samting hia, hem olsem olketa peim or salem olketa position. Evriwan wea worshipim God shud “hambol” and letem Jehovah nao for iusim holy spirit for markem olketa brata for duim waka long kongregeson. (Luke 9:48) Olketa wea trae for “mekhae long olketa seleva” no fit for stap long organization bilong God.​—Prov. 25:27.

“Hao, Iu Minim Samting wea Iu Readim?” (Acts 8:26-40)

14, 15. (a) Hu nao datfala bigman bilong Ethiopia, and hao nao Philip meetim hem? (b) Wanem nao hem duim taem hem herem samting wea Philip talem, and why nao iumi savve hem no disaed kwiktaem for baptaes? (Lukim footnote.)

14 Angel bilong Jehovah talem Philip for go followim road wea start long Jerusalem go kasem Gaza. Maet firstaem Philip no savve why nao hem mas followim datfala road, bat taem hem meetim bigman bilong Ethiopia wea “readim profesi bilong Isaiah,” hem just luksavve nao. (Lukim box, “ Wanem Nao English Word ‘Eunuch’ Hem Minim?”) Holy spirit leadim Philip for ran go long chariot bilong datfala bigman. Philip askem hem: “Hao, iu minim samting wea iu readim?” Man hia sei: “Hao nao bae mi savve sapos no eniwan minim kam long mi?”​—Acts 8:26-31.

15 Bigman bilong Ethiopia talem Philip for kam insaed long chariot. Masbi story bilong tufala interesting tumas! For staka handred year, pipol no minim hu nao datfala “sheepsheep” or “wakaman” wea profet Isaiah storyim. (Isa. 53:1-12) Bat taem tufala gogo followim road, Philip explainim Jesus Christ nao man wea profet Isaiah storyim. Olsem olketa wea baptaes long Pentecost 33 C.E., datfala bigman bilong Ethiopia wea followim religion bilong olketa Jew stretawe luksavve wanem hem shud duim. Hem sei long Philip: “Lukim! Wata nao long there. Hao, hem fitim mi for baptaes distaem?” Semtaem nomoa tufala go aot from chariot and Philip baptaesim hem nao! c (Lukim box long disfala page, “ Baptaes Long ‘Wanfala Pool Wata.’”) Bihaen datwan, holy spirit leadim Philip go long Ashdod, wea hem niu assignment bilong hem for preachim gud nius.​—Acts 8:32-40.

16, 17. Hao nao olketa angel helpem iumi long preaching waka?

16 Olketa Christian distaem tu garem privilege for duim sem waka olsem Philip. Plande taem olketa savve preach long pipol long eni ples wea olketa meetim, olsem taem olketa travel. Taem olketa meetim samwan wea interest long gud nius, olketa luksavve staka taem datwan no happen nating nomoa. Bible sei olketa angel leadim preaching waka mekem “pipol bilong evri kantri, tribe, and languis” herem message abaotem Kingdom. (Rev. 14:6) Jesus talem profesi olketa angel bae leadim preaching waka. Long tokpiksa abaotem wheat and rabis grass, Jesus sei taem for harvestim planteison hem piksarem taem wea world hem gogo for finis and “olketa wakaman hem olketa angel.” Hem sei olketa angel bae “aotem from Kingdom bilong hem pipol wea mekem olketa narawan for sin, and pipol wea duim olketa nogud samting.” (Matt. 13:37-41) Long datfala taem tu olketa angel bae hipimap olketa wea bae rul witim Jesus long Kingdom and bihaen olketa bae hipimap “wanfala big crowd” wea hem nao “olketa nara sheepsheep” wea Jehovah leadim kam long organization bilong hem.​—Rev. 7:9; John 6:44, 65; 10:16.

17 Samting wea happen distaem pruvim datwan. Samfala pipol wea iumi meetim long ministry sei olketa just prea long God for helpem olketa. Tingim experience bilong tufala pablisa and wanfala smol pikinini. Bihaen olketa preach for samfala hour, tufala pablisa sei for olketa finis nao, bat datfala pikinini laekem tumas for go long next haos. So hemseleva go and noknok long door! Wanfala young woman openem door and tufala pablisa go for story witim hem. Tufala pablisa sapraes bikos datfala woman sei hem just prea nomoa for God sendem samwan for helpem hem for minim Bible. Datfala woman agree for studyim Bible!

“God, sapos iu stap, plis iu helpem mi”

18. Why nao iumi shud tinghae long privilege wea iumi garem for preach?

18 From iu part bilong Christian kongregeson, iu tu garem privilege for waka tugeta witim olketa angel. Preaching waka distaem gohed long staka kantri and plande pipol moa herem gud nius. Tinghae long datfala privilege wea iu garem. Iu bae hapi tumas sapos iu gohed strong and no givap for talemaot “gud nius abaotem Jesus.”​—Acts 8:35.

a Hem no aposol Philip bat hem Philip wea iumi storyim long Chapter 5. Hem wanfala long “sevenfala man” wea olketa aposol markem for sharem kaikai for olketa widow woman wea story long Greek languis and olketa widow woman wea story long Hebrew languis wea stap long Jerusalem.​—Acts 6:1-6.

b Long first century C.E., luk olsem olketa niu disaepol kasem holy spirit taem olketa baptaes. Datwan mekem olketa garem hope for kamap king and priest witim Jesus long heven. (2 Cor. 1:21, 22; Rev. 5:9, 10; 20:6) Bat olketa niu disaepol long Samaria no kasem holy spirit taem olketa baptaes. Bihaen Peter and John putim hand bilong tufala long olketa nao olketa kasem holy spirit and paoa for duim olketa saen and mirakol.

c Diswan no minim hem disaed kwiktaem for baptaes. From hem followim religion bilong olketa Jew, hem savve finis long olketa Holy Raeting and olketa profesi abaotem Messiah. From hem minim nao waka bilong Jesus insaed plan bilong God, hem fit for baptaes stretawe.

d Diswan no minim for circumcise bat for katem bol bilong man.