Skip to content

Skip to table of contents

CHAPTER THIRTIN

Garem Tingting Bilong God Abaotem Laef

Garem Tingting Bilong God Abaotem Laef
  • Wanem nao tingting bilong God abaotem laef?

  • Wanem nao tingting bilong God abaotem wei for killim dae baby insaed bele bilong mami?

  • Hao nao iumi savve showimaot respect for laef?

1. Hu nao creatim evri samting wea laef?

PROFET Jeremiah hem sei: “Tru nao, Jehovah hem God. Hem nao datfala God wea laef.” (Jeremiah 10:10) And tu, Jehovah God hem Creator bilong evri samting wea laef. Olketa long heven sei long hem: “Iu creatim evri samting, and from will bilong iu nao evri samting hia stap and kamap.” (Revelation 4:11) King David hem sei olsem taem hem singim praise long God: “Iu nao man wea givim laef.” (Psalm 36:9) So laef hem wanfala present from God.

2. Wanem nao God hem provaedem for keepim iumi laef?

2 Jehovah hem keepim iumi laef tu. (Acts 17:28) Hem provaedem kaikai, wata, air, and hem provaedem graon for iumi stap long hem. (Acts 14:15-17) Jehovah duim diswan long wei wea mekem iumi enjoyim laef bilong iumi. Bat for barava enjoyim laef, iumi need for lanem and obeyim olketa law bilong God.Isaiah 48:17, 18.

SHOWIMAOT RESPECT FOR LAEF

3. Hao nao tingting bilong Jehovah abaotem wei wea Cain killim dae Abel?

3 God laekem iumi for respectim laef bilong iumiseleva, and bilong narawan. Olsem example, long taem bilong Adam and Eve, son bilong tufala, Cain, barava kros long brata bilong hem Abel. Jehovah talem Cain hao sapos hem no kontrolem kros bilong hem, datwan savve mekem hem duim bigfala sin. Cain no laek for herem datwan. Hem “hitim brata bilong hem Abel and killim hem dae.” (Genesis 4:3-8) From Cain killim dae brata bilong hem, Jehovah panisim hem.Genesis 4:9-11.

4. Long datfala Law bilong Moses, hao nao God mekhae long stretfala wei for ting long laef?

4 Samting olsem 2,400 year bihaen, Jehovah givim pipol long Israel olketa law for helpem olketa servem hem long wei wea hem acceptim. From Jehovah givim olketa law hia thru long profet Moses, samfala taem olketa kolem olketa law hia datfala Law bilong Moses. Wanfala part bilong datfala Law bilong Moses hem sei: “Iu mas no killim man dae.” (Deuteronomy 5:17) Diswan showim olketa Israelite hao God hem tinghae long laef bilong man and hao pipol mas tinghae long laef bilong olketa narawan.

5. Hao nao iumi shud ting long wei for killim dae baby wea no born yet?

5 Waswe long laef bilong pikinini wea stap yet insaed bele bilong mami? Law bilong Moses talem hao hem rong for kosim baby insaed bele bilong wanfala woman for dae. Tru nao, laef bilong wanfala baby wea no born yet hem barava important long Jehovah. (Exodus 21:22, 23; Psalm 127:3) Diswan showimaot hem rong for killim dae baby wea no born yet.

6. Why nao iumi shud no heitim narawan?

6 Narafala wei wea iumi showimaot respect for laef hem for garem stretfala tingting abaotem olketa narawan. Bible hem sei: “Eniwan wea heitim brata bilong hem, hem man for killim man dae, and iufala savve hao man for killim man dae hem no savve kasem laef olowe.” (1 John 3:15) Sapos iumi laek for laef olowe, iumi mas aotem from heart bilong iumi fasin for heitim narawan, bikos hem nao samting wea mekem pipol spoelem narawan. (1 John 3:11, 12) Hem barava important for iumi mas lovem olketa narawan.

7. Wanem nao samfala samting wea man savve duim wea no showimaot respect for laef?

7 Waswe for showimaot respect for laef bilong iumiseleva? Hem tru, man no laek for dae, bat samfala pipol barava laekem samting wea savve danger tumas and wea isi nomoa for killim man dae. Olsem example, samfala kaikaim betel nut, smokem tobacco, or iusim olketa drug olsem marijuana. Olketa samting olsem savve spoelem body and plande taem killim man dae. Man wea evritaem iusim olketa samting olsem hem no ting long laef olsem samting wea holy. Long tingting bilong God, olketa samting olsem hem no klin. (Romans 6:19; 12:1; 2 Corinthians 7:1) For servem God long wei wea hem acceptim, iumi mas lusim olketa samting olsem. Nomata wei for duim diswan savve hard lelebet, Jehovah savve helpem iumi. And hem tinghae long wei wea iumi duim best for showimaot iumi ting long laef bilong iumi olsem wanfala nambawan present from hem.

8. Why nao iumi shud tingim evritaem need for protectim laef?

8 Sapos iumi garem respect for laef, bae iumi tingim evritaem need for protectim laef bilong iumi. Bae iumi no putim laef bilong iumi long danger just for hapitaem nomoa. Bae iumi no speed tumas long wanfala trak and bae iumi stap klia long olketa sports wea raf and danger tumas. (Psalm 11:5) Law bilong God for Israel bifor hem olsem: “Sapos iu buildim wanfala niu haos [wea garem flat ruf], iu mas mekem smolfala wall for ruf bilong iu, mekem haos bilong iu no guilty long blood from wei wea samwan foldaon from hem.” (Deuteronomy 22:8) So iumi savve followim datfala principle taem iumi chekim for mek sure olketa samting olsem floor and ladder long haos hem no rotten, nogud man hem foldaon and kasem bigfala kill. Sapos iu garem trak, mek sure hem sef for draevem. No letem haos or trak bilong iu kamap danger samting long iu or olketa narawan.

9. Sapos iumi respectim laef, wanem nao iumi bae no duim long olketa animal?

9 Waswe long laef bilong wanfala animal? Creator ting long datwan tu olsem samting wea holy. God letem man for killim dae animal sapos hem bae kaikaim datwan or sapos hem duim datwan for protectim pipol from danger. (Genesis 3:21; 9:3; Exodus 21:28) Bat wei for raf long olketa animal, no keepim olketa gud, or killim olketa dae nating hem rong and datwan hem barava no showimaot respect for wei wea laef hem holy.Proverbs 12:10.

SHOWIMAOT RESPECT FOR BLOOD

10. Hao nao Jehovah showimaot laef and blood hem semsem nomoa long hem?

10 Bihaen Cain killim dae brata bilong hem Abel, Jehovah sei olsem long hem: “Blood bilong brata bilong iu hem singaot kam long mi from graon.” (Genesis 4:10) Taem God storyim blood bilong Abel, really samting hem storyim nao hem laef bilong hem. Cain hem endim laef bilong Abel, so Jehovah mas panisim Cain. Hem olsem blood bilong Abel, wea datwan hem laef bilong hem, singaot go long Jehovah for hem mas stretem datwan. Wei wea blood minim laef hem showaot moa bihaen long Flood long taem bilong Noah. Bifor long Flood, olketa man kaikaim nomoa olketa frut, grain, nat, and olketa nara samting olketa growim long garden. Bihaen long Flood, Jehovah talem Noah and olketa son bilong hem: “Iufala savve kaikaim evri animal wea laef. Mi givim finis olketa plant for kaikaim, and distaem mi givim evri samting long iufala.” Nomata olsem, Jehovah putim wanfala tambu, hem sei: “Bat iufala mas no kaikaim meat wea soul [or laef] bilong hem stap insaed long hem yet, wea datwan nao hem blood bilong hem.” (Genesis 1:29; 9:3, 4) So hem showaot klia hao Jehovah ting long laef and blood olsem sem samting.

11. Wanem wei for iusim blood nao God tambuim start kam long taem bilong Noah?

11 Iumi showimaot respect for blood long wei for no kaikaim datwan. Long datfala Law wea Jehovah givim for olketa Israelite, hem talem disfala komand: “Eni man . . . wea taem hem go hunting hem kasem wanfala wild animal or wanfala bird wea fitim for kaikaim, hem mas pourimaot blood bilong hem and kavarem witim graon. . . . Mi talem olsem long olketa son bilong Israel: ‘Iufala mas no kaikaim blood bilong enikaen animal.’” (Leviticus 17:13, 14) Long datfala taem, olketa Israelite mas still obeyim datfala komand for no kaikaim blood bilong olketa animal wea God givim long Noah 800 year bifor. Tingting bilong Jehovah hem klia, olketa servant bilong Hem savve kaikaim meat bilong animal bat no blood bilong hem. Olketa mas pourimaot datfala blood long graon, wea datwan hem olsem wei for givim laef bilong datfala animal go bak long God.

12. Holy spirit muvim olketa aposol long first century for talem wanem komand wea still fitim for olketa Christian obeyim distaem tu?

12 Olketa Christian mas obeyim wanfala komand olsem tu. Olketa aposol and olketa narawan wea lead long first century hipap for disaedem wanem nao olketa komand wea evriwan insaed Christian kongregeson mas obeyim. Olketa disaed olsem: “Holy spirit and mifala tu tingse hem gud for no putim samfala moa hevi long iufala, bat only olketa important samting hia, olsem wei for gohed for stap klia from olketa samting wea pipol sakrifaesim long olketa idol and from blood and from olketa animal wea olketa skwisim nek bilong olketa [wea minim blood still stap insaed long meat] and from fornication.” (Acts 15:28, 29; 21:25) So iumi mas ‘gohed for stap klia long blood.’ Long tingting bilong God, hem barava important for duim datwan long sem wei wea hem barava important for no worshipim idol, and no duim dirty fasin.

Sapos doctor talem iu for stap klia long alcohol, waswe, bae iu putim alcohol stret go insaed long iu olsem hao doctor givim bag wata long man wea sik?

13. Talem example wea showimaot hao komand for stap klia long blood hem minim tu for stap klia long olketa blood transfusion.

13 Waswe, datfala komand for stap klia long blood hem tambuim olketa blood transfusion tu? Ia. For minim diswan, tingim sapos wanfala doctor talem iu for stap klia long alcohol. Waswe, bae iu tingse hem gud for putim alcohol stret go insaed body bilong iu long sem wei wea doctor savve givim bag wata long man wea sik? Nomoa nao! Olsem tu, wei for stap klia long blood minim iumi bae no iusim eni wei moa for putim blood insaed body bilong iumi. So datfala komandment for stap klia long blood minim iumi shud no letem eniwan givim iumi wanfala blood transfusion.

14, 15. Sapos olketa talem wanfala Christian hem mas acceptim blood transfusion, wanem nao bae hem duim, and why nao olsem?

14 Waswe sapos wanfala Christian hem garekil nogud or hem needim wanfala big operation? Maet olketa doctor sei sapos hem no acceptim wanfala blood transfusion hem bae dae. Datfala Christian no laek for dae. From hem ting long laef bilong hem olsem wanfala nambawan present from God, hem bae acceptim olketa nara treatment wea no iusim blood long rongfala wei.

15 Waswe, Christian bae brekem law bilong God mekem hem savve gohed laef for samfala year moa insaed disfala world? Jesus hem sei: “Eniwan wea laek for sevem soul [wea minim laef] bilong hem bae lusim datwan; bat man wea lusim soul bilong hem from hem obeyim mi bae kasem bak soul bilong hem.” (Matthew 16:25) Iumi no laek for dae. Bat sapos iumi brekem law bilong God from iumi trae for sevem laef bilong iumi, maet datwan mekem iumi no kasem laef olowe nao. So iumi wise sapos iumi trustim hao law bilong God hem stret, and trustim hao sapos iumi dae, God wea givim laef bae rememberim iumi taem hem resurrectim olketa wea dae finis and givim long iumi moa datfala nambawan present, laef.John 5:28, 29; Hebrews 11:6.

16. Saed long blood, wanem nao olketa servant bilong God disaed strong for duim?

16 Distaem, olketa faithful servant bilong God barava disaed strong for followim samting wea hem talem abaotem blood. Olketa bae no kaikaim eni samting wea garem blood insaed. And olketa bae no acceptim eni treatment wea iusim blood. * Olketa feel sure hao God, wea creatim blood, savve long wanem nao best samting for olketa. Waswe, iu bilivim datwan tu?

WANFALA STRET WEI NOMOA FOR IUSIM BLOOD

17. Long Israel bifor, wanem nao only wei for iusim blood wea Jehovah God acceptim?

17 Law bilong Moses mekhae long only wei for iusim blood wea stret. Jehovah givim wanfala komand long olketa Israelite abaotem worship wea hem markem for olketa. Hem sei: “Soul [wea minim laef] bilong animal hem insaed long blood bilong hem, and miseleva nao putim antap long altar for iufala for kavarem sin bilong soul bilong iufala, bikos blood nao hem kavarem sin.” (Leviticus 17:11) Taem olketa Israelite sin, olketa savve kasem forgiveness taem olketa sakrifaesim wanfala animal and pourimaot samfala blood bilong hem long altar long tabernacle, and then bihaen olketa buildim temple, olketa pourimaot long altar bilong temple. Only stretfala wei for iusim blood nao hem long olketa sakrifaes olsem.

18. Olketa wanem gud samting and blessing nao iumi savve kasem from blood bilong Jesus?

18 Olketa tru Christian no anda long Law bilong Moses, dastawe olketa no sakrifaesim olketa animal and putim blood bilong olketa long wanfala altar. (Hebrews 10:1) Nomata olsem, wei wea olketa iusim blood long altar long Israel bifor hem piksarem datfala sakrifaes wea barava spesol tumas, hem nao, sakrifaes bilong Son bilong God, Jesus Christ. Long Chapter 5 long disfala buk, iumi lanem hao Jesus givim laef bilong hem for iumi taem hem letem olketa pourimaot blood bilong hem olsem wanfala sakrifaes. Then hem go long heven and givim laef bilong hem wantaem for olowe long God wea bae iusim datwan for sevem olketa man. (Hebrews 9:11, 12) Datwan mekem wei for iumi savve kasem forgiveness for olketa sin bilong iumi and garem chance for laef olowe. (Matthew 20:28; John 3:16) Samting wea kamaot from diswan showimaot hao datfala wei wea God iusim blood hem barava important! (1 Peter 1:18, 19) Only wei for kasem salvation nao hem for showimaot faith long samting wea blood bilong Jesus savve duim for iumi.

Hao nao iu savve showimaot respect for laef and blood?

19. Wanem nao iumi mas duim for mekem iumi “no guilty long blood bilong eni man”?

19 Iumi savve barava thankiu long Jehovah God for laef wea hem wanfala nambawan present! And datwan shud muvim iumi for talem olketa narawan hao wei for garem faith long sakrifaes bilong Jesus bae mekem olketa garem chance for laef olowe. Samting wea bae muvim iumi for duim disfala waka witim strong hem sapos iumi garem sem wei for tingim laef bilong pipol olsem Jehovah. (Ezekiel 3:17-21) Sapos iumi strong for duim disfala responsibility, iumi bae fit for talem sem samting olsem Paul wea sei: “Mi no guilty long blood bilong eni man, bikos mi no hol bak for talem iufala evri kaonsel bilong God.” (Acts 20:26, 27) Nambawan wei for showimaot iumi barava tinghae long laef and blood hem for talem pipol abaotem God and plan bilong hem.

^ par. 16 For information abaotem olketa treatment wea no iusim blood, lukim chapter wea garem title Quality Alternatives to Transfusion” long brochure How Can Blood Save Your Life? wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.