Skip to content

Skip to table of contents

God Garem Nem!

God Garem Nem!

God Garem Nem!

Wanem nao nem bilong God? Evri man garem nem. Pipol bat givim nem long animal bilong olketa tu! Hem barava fitim for God tu garem nem. For man garem and iusim nem hem wanfala barava important part long wei for fren tugeta and deal witim narawan. Waswe, diswan shud difren taem iumi fren witim God? Maet iumi sapraes hao staka million pipol wea sei olketa garem faith long God wea Bible story abaotem no iusim nem bilong hem. Nomata olsem, pipol savve long nem bilong God for planti thousand year finis. Taem iu readim thrifala article hia, bae iu lane abaotem taem wea staka pipol iusim nem bilong God. Winim diswan, iu bae lane abaotem samting wea Bible talem saed long why hem important for savve long mining bilong nem bilong God for iu.

KASEM mek-17 century, samfala kantri long Europe putim nem bilong God long coin bilong olketa. Wanfala coin from Germany wea olketa wakem long year 1634 hem showimaot klia datfala nem Jehovah. Pipol kolem olketa coin hia olketa Jehovah coin, and olketa iusim for staka year.

Jehovah * hem transleison bilong nem bilong God wea pipol iusim for planti handred year. Long Hebrew languis, languis wea olketa readim from raet saed go long left saed, datfala nem garem fofala leta, יהוה. Olketa kolem fofala Hebrew leta hia—wea olketa transleitim olsem YHWH—Tetragrammaton. Disfala wei for raetem nem bilong God hem stap tu long olketa coin long Europe for planti handred year.

Nem bilong God hem stap tu long olketa building, and painting and tu long planti lotu singsing. German Brockhaus encyclopedia sei long wantaem hem normal samting for olketa ruler for werem wanfala badge wea garem design bilong sun and Tetragrammaton. Olketa putim saen hia tu long olketa flag and coin, wea olketa kolem Jehovah-Sun saen. Tru tumas, pipol bilong Europe long mek-17 and mek-18 century wea biliv strong long religion savve Olmaeti God garem wanfala nem. Moa important, olketa no fraet for iusim datwan.

Nem bilong God hem no wanfala secret taem olketa bilong England stap long America. Olsem example, tingim Ethan Allen, wanfala soldia bilong American Revolutionary army. Long olketa report wea hem raetem, long 1775 hem demandim olketa enemy bilong hem for sarenda “long nem bilong Bigfala Jehovah.” Bihaen, taem Abraham Lincoln hem president, tu-thri man wea givim advaes long hem raetem nem bilong Jehovah staka taem long olketa leta wea olketa raetem long Lincoln. Pipol savve lukim long staka library olketa nara report abaotem history bilong America wea garem nem bilong God insaed. Olketa hia tu-thri example nomoa long hao for samfala handred year nem bilong God hem showaot klia for staka pipol lukim.

Waswe long distaem? Waswe, pipol forgetim nao nem bilong God? Nomoa. Samfala difren Bible transleison iusim nem bilong God long staka verse. Sapos iu go long wanfala library or iusim tu-thri minute for duim research long olketa dictionary, bae iu faendem hao datfala nem Jehovah nao pipol acceptim olsem transleison long English for Tetragrammaton. Olsem example, Encyclopedia International storyim klia hao nem Jehovah hem “transleison bilong distaem for datfala holy Hebrew nem bilong God.” Niufala edition long The New Encyclopædia Britannica sei Jehovah hem “Judeo-Christian nem for God.”

Maet iu ting: ‘Bat waswe, nem bilong God hem samting wea pipol interest long hem distaem?’ Nem bilong God, nomata hao olketa talem, hem stap yet long staka pablik area. Olsem example, datfala nem Jehovah stap long faondeson ston bilong wanfala building long New York City. Long sem taon, olketa faendem datfala nem long Hebrew languis long wanfala piksa long train station wea planti pipol iusim. Nomata olsem, iumi fit for sei hao staka thousand pipol wea wakabaot go pas long olketa ples hia no ting long nem hia olsem important.

Waswe, nem bilong God hem important long pipol wea stap long area bilong iu? Or waswe, staka storyim Creator olsem “God,” long wei wea showaot olketa ting disfala title hem nao nem bilong hem? Maet long lukluk bilong iu staka pipol no tingim sapos God hem garem wanfala nem. Waswe long iu? Waswe, iu feel free for kolem God long nem bilong hem, Jehovah?

[Footnotes]

^ par. 4 Olketa article hia showimaot 39 difren wei for transleitim disfala nem Jehovah insaed 95 languis.

[Box/Piksa long page 4]

Wanfala King wea Talemaot Nem Bilong Jehovah

Long 1852, wanfala grup bilong olketa missionary go from Hawaii for olketa island bilong Micronesia. Olketa tekem wanfala leta wea garem signature bilong King Kamehameha III, wea long datfala taem hem rulim olketa island bilong Hawaii. Disfala leta, wea long languis bilong Hawaii hem for olketa difren ruler bilong olketa Pacific island, and part bilong hem sei olsem: “Sekson hia wea redy for sail kam long olketa island bilong iufala olketa teacher bilong Most Hae God, Jehovah, for talemaot truth bilong Word bilong hem for mekem iufala kasem salvation for olowe. . . . Mi askem iufala for showimaot respect long olketa gudfala teacher hia and fren witim olketa and mi encouragem iufala for lisin long instruction wea olketa talem. . . . Mi givim advaes long iufala for torowem idol bilong iufala, for acceptim Lord Jehovah for kamap God bilong iufala, worshipim and lovem Hem and bae Hem blessim and sevem iufala.”

[Piksa]

King Kamehameha III

[Credit Line]

Hawaii State Archives

[Piksa long page 3]

Datfala Tetragrammaton, wea hem “fofala leta” hem spelling bilong nem bilong God long Hebrew languis