Skip to content

Skip to table of contents

Lukluk Long World

Lukluk Long World

Lukluk Long World

Wanfala Car wea Iusim Rabis for Fuel

Wanfala farmer long Finland garem car wea iusim gas wea kamaot from rotten rabis. Wanfala magasin long Finland Suomen luonto report olsem: “Datfala car iusim biogas, wea olketa wakem from olketa rabis wea olketa klinim and satem taet insaed wanfala biogas container wea stap long farm bilong man wea ownim car hia.” Biogas hem fuel wea barava klin winim eni nara fuel wea olketa iusim distaem, and from olketa wakem taem olketa iusim rabis, hem no savve spoelem environment. Tru nao, nara samting wea olketa wakem from biogas hem wanfala nambawan fertilizer for agriculture. Olketa designim finis olketa car—samting olsem tu million evriwea long world—wea savve iusim gas wea olketa digim aot from graon, bae olketa savve iusim tu biogas. Long Sweden staka bas long taon iusim biogas, and samfala service station long there sellim tu biogas witim olketa nara fuel. Datfala article talem wanfala last gud samting: “Biogas barava cheap winim petrol or diesel.”

Olketa Baby wea Susu—Moa Kleva, Moa Healthy

The Daily Telegraph bilong Australia sei: “Pipol wea duim research long Queensland studyim klosap 4000 pikinini long Brisbane and faendem hao olketa pikinini wea susu olketa moa kleva.” Professor for studyim wei bilong olketa man, Jake Najman bilong University of Queensland sei: “Sapos mami susum baby gogo hem big, bae baby hia garem moa savve. Diswan hem gud samting from taem olketa testim savve bilong pikinini hia bae hem samting olsem eit point moa winim pikinini wea no susu. Diswan minim pikinini hia no garem savve nomoa, bat hem kleva.” Wanfala report long Sunday Telegraph bilong Sydney sei nara gud samting abaotem wei for susum pikinini hem daonem danger for pikinini kamap baonsa tumas. Olsem Joy Heads, savveman saed long milk talem, “klosap evriting long susu hem gud for pikinini, lelebet samting nomoa body bilong hem bae no iusim. Wanfala mami savve garem big, fat baby wea hem susum and nomata hem big and fat diswan no savve kosim eni problem. Bat fat baby, wea susum milk long stoa savve kamap baonsa taem hem kamap full-grown man.”

“Raf Fasin Killim Dae 1.6 Million”

The Wall Street Journal sei: “Raf fasin killim dae 1.6 million pipol long year 2000, wea namba hem semsem witim pipol wea dae from TB and hem winim pipol wea dae from malaria. Diswan kam from niu report bilong World Health Organization wea trae hard for laek savve hao big nao raf fasin.” Olketa kasem namba hia from information wea kam from 70 kantri and insaed diswan hem war, wei for attakim man, suisaed, and pipol wea olketa sutim dae. Datfala article sei moa: “Olketa wea duim research faendem hao 3% bilong evri pipol wea dae long world kamap from raf fasin. Wei wea raf fasin kamap big—againstim woman, pikinini, olo, young man and eniwan nomoa—winim wanem olketa expectim. Pipol wea duim research sei, wanfala reason why diswan happen hem bikos planti taem pipol no reportim raf fasin.” Taem olketa separatem each grup bilong raf fasin wea man dae from hem olsem: Suisaed—50 percent, narawan killim dae narawan—30 percent, and war—20 percent. Eastern Europe garem hae namba bilong pipol wea suisaed, then bihaenem hem Russian Federation and Lithuania. Albania garem bigfala namba bilong pipol wea dae from gun—long evri 100,000 pipol nao 22 dae. Long United States long evri 100,000 pipol 11.3 nao dae, and long evri 100,000 pipol long United Kingdom and Japan hem 0.3 and 0.1.

Malaria Kosim Bigfala Wei for Safa Long Africa

French niuspepa Le Figaro sei: Malaria killim dae “3,000 pikinini long Africa evriday.” World Health Organization (WHO) sei, malaria attakim pipol winim 300 million taem evri year long Africa, from diswan wan million pipol dae. Long year 2000, pipol wea kasem malaria long Burundi hem big go moa winim enitaem bifor. Insaed sevenfala month, haf long pipol bilong datfala kantri—3.5 million pipol—kasem malaria. Problem nao quinine no strong nao for faetem malaria parasite. Planti kantri long Africa no laek for changem quinine witim malaria medicine wea olketa wakem from Artemisia annua, wanfala Chinese plant from olketa luksavve bae hem kost tumas. From diswan wanfala bigman long WHO sei: “Malaria go ahed for kosim bigfala wei for safa long Africa.”